Nase Novine, September 25, 1986

              5ff!iS?;Tr'K""W' -t-'rT'r-'Ssr&r10 "" "'ЈГ т;'# -- - -ч- г"-аг-'- , -- i" „s,7 "c fc Г I %-.- ! " ffc'
3W) '
wr
, ,,
If '% a
1
j
W 'iSr? uJBfi§w # y .# ifJ M
Pise: dr IVAN CIZMIC
Sluzbenici na Ellis Islandu imali su
izuzetno tezak posao, jer su u prosjeku
svakog dana odobravali useljenje 5000
ljudi u SAD. Jednoga dana 1907. go-din- e
ispitali su i propustili u Ameriku
11.747 osoba. Taj je otok kao luku ula-sk- a
i prihvata zapamtilo vise od dva-nae- st
milijuna doseljenika u razdoblju
izmedju 1892. i 1954. godine. Prosjecno
tri cetvrtine ljudi koji su se uselili u
SAD prosli su kroz njegove ulaze.
Poslije prvog svjetskog rata Sjedi-njen- e
Drzave poostrile su zakone o use-ljavanj- u,
pa se broj doseljenika naglo
smanjio. Ali ni tada Ellis Island nije
izgubio svoju vaznost, jer je od 1924.
godine postao prihvatni centar za dose-ljenike
i druge strance ciji status u SAD
nije bio reguliran. A onda je godine
1954. Ellis Island bio zatvoren. Prokla-macijo- m
predsjednika SAD otok je
1964. postao nacionalni spomenik i od
tada se o njemu i o Kipu slobode brine
uprava Nacionalnog parka.
Pet vaznih uputa
0 tome, sto je putnike cekalo pri iskr-caj- u
na Ellis Islandu, a napose nase ise-ljenik- e,
opisao je Hinko Sirovatka,
urednik lista "Hrvatska zastava" u Chi-cag- u.
Sirovatka pise: "Kada se brod
priblizi kojoj americkoj luci, onda jos
pred njom, na moru stane, a k brodu
se na malom brodicu doveze lucko po-vjerenst- vo
i lijecnik. Svi putnici 3. raz-red- a
moraju sada pred lijecnika i taj ih
pregledava, jesu li zdravi. Osobito se
pazi na oci, pa zato vam preporucam,
da putem u Ameriku ne placete, jer od
placa oci pocrvene, pa vise puta izgle-daj- u
bolesne. Dobrom izgledu mnogo
pomaze cistoca.
Kada brod dodje u luku, iskrcaju se
najprije putnici I. i II. razreda, a sa put-nicim- a
III. razreda odveze se brod na
posebni otok, zvan Ellis Island u New
Yorku. Tu su cinovnici doseljenicke
oblasti, koji doseljenike jednoga po
jednoga tocno pregledavaju i ispitiva-ju- .
Ako ste proti zakonu tamo dosli ili
ako se zabunite i sto krivo i zlo po sebe
odgovorite, staviti ce vas odmah na
stranu i onda dodjete pod istragu.
Zato vam evo kratke upute, sto mo-rat- e
imati i kako se ondje ponasati:
1. Morate iskazati, na koju adresu
(komu i u koje mjesto) idete;
2. Morate iskazati, da imadete dosta
novaca, da dodjete do svog znanca;
3. Ne smijete reci, da imadete obe-can- u
ili narucenu radnju (posao), vec
da cete si posao traziti istom kad do-djete
u odredjeno mjesto;
4. Kad vas pita, koje ste narodnosti i
drzave, recite: ja sam iz Hrvatske, ili
Hrvat iz Dalmacije, Istre, Bosne — vec
otkuda jeste; ili ako ste srpskog imena,
nije dosta da kazete ja sam Srbin, vec
morate reci i zemlju iz koje ste, jer je
za oblasti velika razlika u tome, da li
ste Srbin iz Srbije ili Crne Gore ili pako
iz nasih hrvatskih strana, koje su u hab-sbursk- oj
(austro-ugarsko- j) monarhiji;
5. Ako vas pitaju sta o socijalizmu ili
anarhizmu, a vi koji dobro ne razumi-jet- e
sto je to, jednostavno odgovorite,
da o tome nista ne znate."
DAN VJECNOSTI
LUJA ADAMICA
Svoj prolaz 1913. godine kroz Ellis
Island opisao je i americki drzavljanin
naseg porijekla, Luj Adamic u roma-n- u
"Smijeh u dzungli". Adamic je zor-n- o
prikazao putnike na brodu, pri-padni- ke
mnogih nacionalnosti, uzbu-djen- e,
sa djecom u narucju, pogledom
uprtim u Kip slobode i obaju svoje
nove domovine. Dan proveden na Ellis
Islandu za Adamica je bio vjecnost.
"Sirili su se glasovi medju doseljeni-cim- a
mnogih narodnosti, da ce nekima
biti uskracen ulazak u Ameriku i da ce
biti vraceni u Evropu. Nekoliko sati me
je oblijevao hladan znoj na pomisao,
da se i meni to moze dogoditi, iako sam
znao da su svi moji papiri u redu, a
usiveni u revere mog kaputa bili su
dvadeset pet dolara, minimalni iznos
koji se trazio od svakog putnika, prije
nego je usao u Ameriku. Uvjeravajuci
sebe, da nemam razloga za strah, opet
me zahvacala panika da nisam mozda
dobio ospice ilikozice, ili neku drugu
zaraznu bolest. Cuo sam da je nekoliko
stotina bolesnih imigranata bilo u ka-rante- ni
na otoku.
Prvu noc u Americi proveo sam sa
stotinama tek prispelih doseljenika u
jednom prostranom holu s nizom zbije-ni- h
zeljeznih kreveta po cetiri jedan iz-na- d
drugog postavljenih. Ja sam dobio
krevet na vrhu. Kao vecina doseljeni-ka,
nisam imao posteljinu, a plahta
koju mi je netko dobacio, bila je suvise
tanka da bi me stitila od udara hladnog
zraka koji je dolazio kroz otvorene pro-zor- e.
Tresuci se od zime, nisam spavao
cijelu noc, slusajuci zamor i nocne mo-nolo- ge
na mnostvu raznih jezika." Ada-mic
se sjecao i neizvjesnoti koja ga je
pratila dok su mu hladni i birokratizi-ran- i
cinovnici postavljali uobicajena
pitanja. Njihov jezik je bio "mjesavina
nekoliko slavenskih jezika", pa ih je
bilo skoro nemoguce i razumjeti.
Otok suza i ucjena
Teskoce pri ulazu u Ameriku imao
je i Mihajlo Pupin, buduci veliki izumi-tel- j
na podrucju elektrotehnike i profe-so- r
na Sveucilistu Columbia. 0 tome
je u svojim uspomenama napisao:
"Kad je dosao red na mene, sluzbenici
imigracionog ureda poceli su odmahi-vat- i
glavom nezadovoljni. Priznao sam
im da imam svega pet centi u dzepu,
da u Americi nemam rodjaka i da ne
poznam nikoga osim Benjamina Fran-klin- a,
Abrahama Lincolna i knjizev-nic- e
Beecher Stowe, autorica 'Cica To-mi- ne
kolibe', koju sam citao u prijevo-du- .
Na jednog sluzbenika... to je osta-vil- o
dobar dojam. Prijazno me je pogle-da- o
u oci i... rekao: 'Imao si dobar ukus
pri izboru svojih americkih prijatelja".
Ellis Island populamo nazvan "vrata
nade i slobode" za mnoge doseljenike
bio je i "otok suza" u prvom redu za
one koji nisu udovoljili imigracionim
zakonima i propisima, pa su bili vra-ceni
natrag u Evropu. Otok je bio i te-sk- o
iskusenje za mnoge doseljenike
podvrgnute maltretiranju i ucijenjiva-nj- u
tamosnjih sluzbenika. Prve vijesti
o tome izbile su u javnost 1898. Te go-dine
generalnim komesarom za dose-ljavan- je
postao je Terence V. Powder-ly-,
dotdasnji vodja jedne radnicke or-ganizac- ije
(Grand Master Workman of
the Knights of Labor). Sam Powderly
trudio se da dokrajci korupciju i disk-riminaci- ju
na Ellis Islandu. To je zabi-ljezi- o
i u svojim memoarima: "Ubrzo
sam shvatio da nije sve u redu na Ellis
Islandu. Lose se postupalo sa prispje-li- m
strancima, a bile su uobicajene pre-var- e
od putnickih kompanija i neuljud-nos- t
prema onima koji su dosli na otok
traziti svoje tek pristigle rodjake i pri- -
jatelje. Ja sam imenovao komisiju iz
redova demokrata i republikanaca da
ispitaju cijelu stvar. Oni su dali svoj
izvjestaj u junu 1900. godine i kao rezul-ta- t
toga bilo je jedanaest sluzbenika ot-puste- no
iz sluzbe na Ellis Islandu. Oni
su bili okrivljeni za razne prijestupe
kao sto su previsoka cijena za hranu,
davanje krivih obavijesti iseljenicima
o odredistima kamo su putovali. Okriv-ljeni
su takodjer uzimali novae od ro-djaka
i prijatelja prije nego im je bilo
dopusteno da se sa svojima susretnu.
Mijenjali su novae za dolare po nepo-voljno- m
kursu za doseljenike, krali su
i davali krive podatke."
(Nastavlja se)
Od zivota u krizi ipak ima neke ko-rist- i.
Ovajnam tjedan pruza obilnono-vi- h
dokaza da uza sve teze ekonomske
prilike i drustvenu stisku ide sve vise
slobode. Kao da nam je od zivota u
slobodi ostala uglavnom samo slobo-da- ,
koja se sve vise siri, zarne? Uzmite,
na primjer, novine. Sto li se tu samo
svasta (ne) moze procitati! Ljudi izjav-ljuj-u
sve ono sto im padne na pamet.
Jos prije godinu dana neki takav bi
dospio u zatvor, a sada ne dobije ni
javni odgovor.
Osnivaju se i fondovi solidarnosti
cak za "disidente bez posla" s osniva-cim- a
akademicima, piscima i radnici-ma-,
onako mijesano, kao sada u Beo-grad- u.
Odbori za zastitu misljenja i pisanja,
poput onog u Drustvu knjizevnika
Slovenije, objavljuju eto uglavnom re-publick- om
glasilu napad na republic-ko-g
sekretara za unutrasnje poslove
cak zbogizja ve koju nije nidao i nikom
nista. U istom gradu mladi znanstve-ni- k
Mastnak, koji je javno napao no-vo- g
predsjednika SIV--a (dokjeMiku-li- c
bio jos kandidat), oslobodjenje op-tuz- be
na redovnom sudu. Takvonesto
jos se nije dogodilo. Tko je, naime, iz
politickih razloga znao biti vidjen za
buvara i dosao na sud, taj bi obicno
tamo i dospio.
Cak i u javnim sluzbama kakva je
autobusni promet, u kojemu ovise na
tisuce putnika, radnici odu u strajk,
kao ovog tjedna na Autobusnom kolo-dvor- u
u Zagrebu, i nitko se tome ne
cudi, niti ga previse zabrinjava.
Joze Vlahovic
"Vjesnik"
POSLE SPOROVOZNE ISTRAGE
O RUSENJU BRANE
RIM, juli (Tanjug) — Tek godinu
dana posle velike katastrofe u dolini
Fiama, kada je pukla brana Stava i po-ginu- lo
269 osoba, zavrsena je istraga
koja je samo potvrdila ono sto se
odavno znalo: da je ta brana kao "gra-djevins- ki
promasaj" arhitekata osu-djen- a
na rusenje.
I samo saopstenje o istrazi, izdato go-tov- o
godinu posle nesrece, izazvalo je
proteste u Italiji zbog sporog rada ko-misij- e.
I rusenje brane i istraga o tome
spadaju u sramotne stranice italijan-sk- e
administracije i sudstva, pise da-na- s
italijanska stampa. Niko do sada,
naime, nije kaznjen, niti imenovan od-govorn-im
zbog tog slucaja koji je po-tres- ao
Italiju.
NAZAJEDCNIKOJ
METI
U sovjetskoj publicised su ponovo
izlozeni zajednickim napadima bur--
y zoaski teoriticari i "revizionisti svih
y boja" zbog kako se kaze, spekulisanja
S i manipulisanja idejama samouprav- -
§ ljanja. U nekoj vrsti istorijskog prika--
§ za, casopis "Pitanja istorije KPSS" u
§ poslednjem broju, prikljucuje burzoa--
§ ski i revizionistickim manipulantima
§ i nosioce oportunistickih i drugih ne- -
§ prijateljskih koncepcija o samouprav- -
§ ljanju jos iz prvih godina posle oktobra
§ koji su zahtevali uvodjenje samoprav- -
§ ljanja u SSSR.
Casopis, u izdanju Instituta marksi-zam-lenjiniza- m
pri CK KPSS, tim kon-cepcija- ma
suprotstavlja — kako pise
prof, dr Verlamov — lenjisku koncep-cij- u
samoupravljanja, ili kako se to
ovde formulise koncepciju "socijali-sticko- g
samoupravljanja naroda".
Л Mada su mu na 27. kongresu i u no- -
voj redakciji Programa KPSS pridali
visoki znacaj, samourpavljanje ovde
x jos nije postojala narocito cesta tema.
r O njemu se nije govorilo, niti su pak
dalje razradjivane samoupravne kon--
cepcije ni na prvom postkongresnom
§ julskom plenumu CK. Upravo objav- -
ljeni tekst u julskom broju casopisa
S vraca se samourpavljanju iz ugla dis-- j
tanciranja od pogresnih koncepcija i
§ za poziciju SSSR, neprihvatljivih mi-- %
sljenja.
Za autora, samoupravljanje je ostar
A iedoloski problem koji izaziva sudar
raznih koncepcija. On ocenjuje da
"protivnici lenjinizma" zele da preu--c
zmu inicijativu i ulogu apostola sa- -
? ivAimnTilinvin TT 4---
v lr - y-rvrt--
t4~t 1 ГЧ
§
kaze da burzoaski naucnici i revizioni-sti
poslednjih decenija, aktivno speku-lis-u
idejama samourpavljanja pokusa-vaju- ci
da ga odvoje od klasne politike.
, Napadajuci nosioce takvih tenden-- S
cija, autor kaze da jedni razgorevaju
& napade na lenjinsku koncepciju, drugi
л govore o radnickom samourpavljanu,
л i radnickoj demokratiji, bez komuni- -
stickih partija, a treci savetuju napu-- I
stanje centralistickog planiranja i fak-- )
ticko predavanje preduzeca u vlasni-- ?
stvo kolektiva. Njima se zamera i zala- -
ganje za uvodjenje konkurencije i sto
drzavno upravljanje predstavljaju kao
antipod samoupravljanju i izvoru "bi-- J
rokratskog centralizma, etatizma" i
J "diktature aparata".
(Tanjug)
'?VttA&,-&~,-- 0
ZIVETI U RATU
Ukoliko smo od pocetka istorije,
kan vrsta. sticali i nasledili putem
§ genetike teznju da upravljamo pri- -
y rodom u interesu napretka i ako
§ smo svesni da samo mir moze da
§ obezbedi ovu stabilnost koja uslov- -
§ lja va uspeh takvogpoduh va ta, on da
§ nas goli instinkt samoodrzanja uci
§ da danasmoramo uporno istrajavati
§ u borbi za mir sve do krajnjeg po- -
§ raza rata.
Za milione ljudi stvarnost jednog
y takvog rata vec postoji: glad, siro- -
§ mastvo, smrt od izlecivih bolesti,
§ neuhranjenost — nedace koje prete
§ da uniste covecanstvo — predstav--
§ ljaju faktore od manjeg znacaja u
§ jednom svetu koji poseduje "ratne
§ zalih e" vrlo visokog nivoa i stepena
§ razvoja za takozvano mirnodopsko i vreme. I Ruben MONTEDONIKO
Meksiko