Nase Novine, September 25, 1986

              1"9к
,-f-fi 1Ш' № #m
Л-- "'W-- - i&irt',;.:.„„„ Si- - I
№L--
im
1415 ШТЛ,.-- -- ill „yRA--, Kl ' lAl' 'Лвнманк'1. --- y ламц_ах'iлвввМНИНА i . .'VVB'.VV, -- M" B'f 1 1 i- -
rt gpslpi Uredjuje: Oliver MILAN
NOGOMET
Svatko tko nije zaslijepljen vlastitim
interesima dize ruku za akciju spasi-lack- e
ekipe Nogometnog saveza Jugo-slavij- e
da se spasi ono sto je jos ostalo
od nogometa. Trzisni zakoni ponude i
potraznje djelovali su idealno, ali na za-los- t,
na podrucju gdje im zaista nije mje-st- o.
Prva mjera NSJ i ponavljanje sramot-no- g
kola bila je nuznost. Klubovi su do-du- se
razlicito reagirali, ali svjesni da su
prekardasili, osim Partizana, pokorili su
se pravednoj odluci NSJ i vapaju javno-st- i
za vracanjem povjerenja u nogomet.
Jedinstvo ostecenih bilo je presudno za
uspjesno sprovodjenje te mjere.
Puno je manje jedinstva kada se radi
o drugoj mjeri i oduzimanju sest bodova
za slijedece prvenstvo klubovima koji su
uhvaceni na djelu.
— Ne postoji ni jedan promil sanse da
se ta odluka promijeni — kategorican je
predsjednik NSJ Slavko Sajber.
Reagiranja su razlicita, ali puno je onih
koji dizu glas protiv, koji su uvjereni da
ta odluka znaci i nezanimljivo prven-stvo,
o time je i protiv nogometa. Ne radi
se o ispravnosti akcije, vec o nacinu
kaznjavanja. Javljaju se cak i oni koji bi
torn odlukom znatno profitirali.
— Voljeli bismo da novo prvenstvo
pocnemo svi s istih pozicija, jer bi startna
razlika od sest bodova pridonijela dalj-nji- m
neregularnostima i uveliko sma-njil- a
broj gledalaca za prvenstvo. A to
sigurno nije nikome u interesu — govori
dr Ante Raos predsjednik Slobode, je-dan
iz redova povlastenih, koji tim sta-vo- m
potvrdjuje da Slobodi u sportskom
ponasanju u nasoj zemlji nema ravna.
Nema sumnje da je povod za kradje i
laziranja u prvenstvu bila upravo nemoc
i neorganiziranost, kao s u Nogometnom
savezu Jugoslavije. Pokraj ljudi u NSJ,
koji su sjedili s povezom preko ociju i
vatom u usima, klubovi su radili sto su
htjeli bez straha od posljedica. Posljed-nj- e
kolo, kada su se klubovi besramno
pomamili za bodovima, dovoljno govori
o autoritetu NSJ. Jer pohotni su bili svi
kojima je nesto trebalo.Bez izuzetaka!
Imenovanjem Slavka Sajbera za prvog
covjeka YU-nogome- ta situacije se savim
izmijenila. Stvari su postavljene na
pravo mjesto, krivci su kaznjeni, ali
ostao je dio odgovomosti za nedjela u
nogometu koji otpada na NSJ.
Upravo zbog toga prevladava mislje-nj- e
u javnosti da kazne ne smiju biti pre-vise
rigorozne i da bi prljavi posao tre-bal- o
zaklju6iti s proteklim prvenstvom.
Nogometni savez Jugoslavije ima te-za- k
zadatak vracanja autoriteta i sredji-vanj- a
redova. Jer, ispod make-u- p jos uvi-je- k
se krije ruzno i izborano lice NSJ. A
dobrim primjerom postize se puno vise
nego najstrozim kaznama.
Boris COSIC
"SLUCAJ PRISTINA"
ZAKLJUCEN
Predsjednistvo BSJ je usvojio izvje§-ta- j.
Natjecateljske komisije o proteklom
prvenstvu (GOSA prvak, ispali Metalac,
Smedervo, Pristina). A jos jednom su
predstavnici Pristine zeljeli da na sjed-ni- ci
Predsjednistva pokrenu "slucaj Pe-ci- "
i natjeraju delegate da se o svemu
porazgovara. Medjutim, svi diskutanti
su izrazili zaljenje sto je Pristina, jedan
od najboljih nasih boksa£kih klubova is-pa- la
iz lige, ali i da su propisi takvi i nista
se vise ne moze izmijeniti. Pristina ce se,
dakle u sljijedecoj sezoni natjecatiu dru-goj
ligi.
Gari Kasparov— zanima me samopovo-lja- n
rezultat...
Zagreb — Svjetski prvak Gari Kaspa-rov,
makar tek 28. jula, igra prvu partiju
uzvratnog dvoboja s Anatolijem Karpo-vom- ,
vec je stigao na popriste velike bit-k- e.
Naime, Kasparov mora izdrzati neod--
lucno (12:12) protiv Kasparova u mecu
od 24 partije. Naravno, dvoboj moze biti
zavrsen i ranije, ako netko od igraca po-stig- ne sest pobjeda prije krajnjega roka.
Na londonskom aerodromu skupina
britanskih novinara docekala je aktual-no- g
prvaka svijeta. Po izlasku iz aviona
Kasparov je bio iznimno raspolozen za
izjave i stalno se smijesio predstavni-cim- a
organizatora i sedme sile.
— Redovito sam trcao i plivao prije po--1
jska, jer je presudno u ovakvom dvo-boj- u
biti tjelesn6 sto spremniji. Osjecam
se fizicki izvanrendo i mislim da sam
spreman podnijeti napore meca u kbjem
moram dokazati da sam s pravom prvak
svijeta. Pitate me za ishod? Ne zelim se
bavitiprognozama— rekaoje Kasparov.
U londonskom hotelu "Park Lane"
odigrat ce se prvih dvanaest partija, a
onda cijeli pogon seli u Lenjingrad. Bri-tans- ki
novinari, imajuci u vidu sjajne re-zulta- te
koje je Kasparov postigao u prija-teljski- m
mecevima s vodecim velemaj-storim- a
na globusu — na primjer ne-dav- no
je u Baselu nokautirao Engleza
Milesa rezultatom 5,5:0,5 — pitali su:
moze li se vec u Londonu okoncati dvo
boj?
— O tako brzoj pobjedi ne mogu ni
sanjati. To nije moguce. Ja i moj protiv-nik- ,
smo ravnoprvni partneri. Ipak, nije
vazno koliko ce se partija odigrati u Lon-donu
nego kakav ce biti rezultat, to jest
hoce li se mec zavrsiti u moju korist. Da-bom- e,
stalo mi je i do kvaliteta partija,
jer nijedna publika na svijetu ne voli do-sad- nu
igru — dodao je Kasparov.
Kasparov se jos nalazi negdje na Bal-tik-u
i sa svojim stabom udara posljednju
glazuru prije velikog obracuna. Zanim-ljiv- o
da je bivsi prvak svijeta, priprema-juc- i
se za ovaj mec, preferirao turnire (o-svoj- io
je Bruxelles i Bugojno), dok je Ka-sparov
igrao samo prijateljske medeve.
Nedavno u Bugojnu, na pitanje o raz-licito- m
tretmanu priprema, Karpov nam
je rekao:
— Iskustvo u dvobojima meni nije po-trebn- o.
Igrao sam samo s Kasparovom
72 partije. Formu bolje odrzavam igra-ju- ci
po turnirima...
Londonski organizatori spremni su za
podetak dvoboja za prvaka svijeta. Ceka
se samo da glavni sudac pritisne sat.
CRNOGORSKI
DOKTOR KOSARKE
...Trinaest, centar, 23. godine, 201 cm:
Gabrile Milvoich, Argentina!
...Devet, krilo, 19 godina, 204 cm: Her-nna- n,
Montenegro, Argentina!...
U nastavku nesto za one kojima mozda
bas sve i nije jasno: niti je Milovich ci-stokr-vni
Argentinac, niti je pak Monte-negro,
usprkos jasnom prezimenu, u ne-ko- m
koljenu — Crnogorac.
Milovich govori spanjolski, natuca en-gles- ki,
zna poneku nasu rijec i s poseb-ni- m
zadovoljstvom prica o svom porije-klu- :
— Davne 1912. godine moj djed Nikola
i baka Flora su se iz Niksica otisnuli u
Argentinu. U provinciju Chaco, u mjestu
Roge Sains Pena nekih 1200 km sjeverno
od Buenos Airesa kupili su zemlju i pri-kljuc- ili
se koloniji od nekoliko tisuca
crnogorskih doseljenika.
Ne skriva radost sto smo mu prisli, os-mjehu- je
se, pokusava govoriti brzo kao
bojeci se da se ne zadovoljimo s tek dvije,
tri recenice.
— Moj otac se zove Rafael, ali prvo ime
mu je Radomir. On je farmaceut. Majka
Olimpja, Argentinka je talinaskog pori-jekl- a
i lijecnica. To je vjerojatno i odlucio
da i sam upisem i zavrsim medicinu —
istice naocit skladno gradjen momak.
Dr. Milovich, medjutim, ne zivi od lije-cen- ja
ljudi, nego od kosarkaskog umje-ca- .
Daleko je vise na klupi reprezentacije
negoli na terenu. No, kaze da ga Obras
Sanitarias iz Buenos Airesa, jedan od
protivnika Cibone, na Interkontinental-no- m
kupu, godisnje placa 35 tisuca dola-ra- ,
sto je sve samo ne mali novae.
— Prije sest godina sam prvi put posje-ti- o
Jugoslaviju. Obisao sam rodbinu, za-pamt- io
da se preci po bakinoj strani zovu
Kankaras, 14 mjeseci trenirao s Partiza-no- m
u Beogradu.
"Crno-bijeli- " su gau stvari i nagovorili
da dodje u "svoj" kraj. Godinu dana ra-nije
sreli su ga tokom turneje u Argentini
i pozvali u goste. Trener "Duda" Ivkovic,
Cosicev asistent na Svjetskom prven-stvu,
tvrdi da bi Gabriel, da je odlu&o
ostati, uz marljiv rad svakako postao i za
nase prilike dobar igrac. No buduci da
je bio na drugoj godini studija, ipak se
vratio u zemlju u kojoj je rodjen i u kojoj
je proveo citav zivot.
— Cilj nam je biti treci na Tenerifima,
pa tako produziti u Oviedo, a glavni za-datak
stvoriti jak sastav za Olimpijske
igre u Seulu. Mislim da imamo solidnu
momcad kojoj ne dostaje medjunarodno
iskustvo, a da nismo slabi dokazali smo
jos u Veroni na turniru uoci pocetka
Mundiala. Jest, izgubili smo od Australa-ca- ,
ali smo nadmasili Kanadjane (88:86)
i Talijane (79:77) — optimist je Milovich,
usput nam zapisujuci adresu zeleci da
mu posaljemo list u kojem budu otisnuti
ove reci.
UMRO
STEANLEY ROUS
Stanley Rous bio je tajnik nogometne
asocijacije Engleske od 1934. godine do
1961. a predsjednik FIFA od 1951. do
1974. godine. Otada je bio dozivotni po--'
casni predsjednik svjetske nogometne
federacije.
Sir Stanley Rous poceo je nogometnu
karijeru kao amater, da bi kasnije bio
istaknuti medjunarodni sudac. Vodio je
vise od 309 medjunarodnih utakmica.
Bit ce zapamcen kao nogometni inova-to- r,
koji je oblikovao pravila moderne
nogometne igre. Uveo je "djagonalni" si-te- m
sudjenja, naglasio je ulogu po-mocn- ih
sudaca i lansirao crvene i zute
kartone kao javna upozorenja neposlu- -
§nim i nediscipliniranim igraCima.
U aprilu prosle godine engleski nogo-met
uz prisustvo uglednih gostiju iz cije-lo- g
svijeta, svedano je proslavio 90. godi-snjic- u
plodnog zivota Stanleya Rousa.
Sjecajuci se toga dogadjaja sadasnji taj-nik
nogometne asocijacije Ted Croker
rekao je:
"Nitko od nas nece zaboraviti s ka-kvi- m
zarom, inteligencijom i duhovi-tosc- u
je Sir Stanley odrzao govor na svoj
90. rodjendan".
Jos 1949. godine "Observer" je dajuci
portret Stanleya Rousa, napisao: "On
stoji na vrhu nogometne planine, nje-go- vi
su pogledi siroki i sveobuhvatni,
horizonti neograniceni. Nogomet je nje-gov- a
igra, a svijet igraliste".
U MOSKVI ZAVR§ENE "IGRE
DOBRE VOLJE" NA KOJIMA JE
SUDJELOVALO 3.000 SPORTASA
IZ 80 ZEMALJA
SPORT VAZNIJI
OB BIZNISA
MOSKVA — "Igre dobre volje" veliko
sportsko natjecanje na kojem je sudjelo-val- o
oko tri tisuce sportasa iz 80 zemalja
zavrsen je. Organizatori su zadovoljni
sportskim rezultatima, novim prijatelj-stvim- a.
Prema rijecima predsjednika Drzav-no-g komiteta za sport i fizicku kulturu
Gramova, sportske manifestacije tj. na-tjecan- ja
posmatralo je oko 800.000 ljudi.
Da je domacin pridavao ovim igrama
vecu politicku vaznost nego sportsku,
mada ni ona nije zanemarivana, poka-zuj- e
i to da se stalno naglasavalo kako
je bitno da su se sreli sovjetski i americki
sportasi nakon §to jedni druge nisu vi-dje-li
na dvije Olimpijade.
Na "Igrama dobre volje" postignuti su
i vrhunski rezultati. Podsjetimo se Bub-k- e,
pa zatim plivaca Saljnjikova i drugih.
No, ipak mora se reci da je manjkala ona
sportska atmosfera sa velikih natjecanja.
Gledalista su uglavnom bila poluprazna
osim na fmalnim susretima, cak i na atle-ti- vi kad su asovi obarali rekorde. Doma-cin- i
nisu mogli napuniti tribine iako su
pozivali ljude dijeleci ulaznice po rad-ni- m kolektivima.
Na konferenciji za novinare sefu ame-rick- e
kompanije TBS Tedu Turneru bilo
je postavljeno pitanje je li tocno da su
neki sponzori trazili da im se vrate novci
jer su nezadovoljni koliko je broj TV gle-dalaca
pratilo natjecanje u SAD.
Turner je kazao da ce se pokusati do-govor-iti
da nezadovoljni dobiju satisfak-ciju- ,
da im se dade reklama u toku godi-ne.
— Ako im i vratim tih pet milijuna do-lar- a
za mene nece biti to veliki gubitak.
Sve je to dobra investicija za nove igre
"Dobre volje", koje ce se odrzati u SAD.
Televizijska kompanija TBS je iz Mos-kv- e
prenosila 129 sati sportskog progra-ma- .
Ta kompanija snima i film o Sovjet-sko- m
Savezu koji ce trajati sedam sati.
Neosporno je jedno da su "Igre dobre
volje", imale svoj efekt. Sportasi su jos
jednom odigrali ulogu ambasadora i ba-re- m donekle pomogli da se ljudi bolje
upoznaju i zblize.
Pou6eni ovim iskustvom amerifiki or-ganizatori
vec sada razmisljaju da na na-redni- m
"Igrama dobre volje", program
natjecanja bude atraktivniji kako bi i za-nima- nje
poraslo. Sigurno je da ce vec u
Americi u programu biti i muska kosar-k-a.
Da su nastupil najbolji kosarkasi ne-sumnji- vo je da bi i zanimanje svjetske
sportske javnosti bilo vece. Osim zaista
vrednih rekorda u Moskvi je bilo podo-st- a
toga sto nije bilo nimalo zanimljivo
i atraktivno.
Branko VLAHOVIC