000014 |
Previous | 2 of 6 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
H1' _ i i - A i n-- Hl -- -f Jr T-lli--tf-rri#ifH-r- ir-lTi ft TlMMfirfiMBiiIrit'frtrTlr In r 1 STRAHA 2 jmT NOVOSTI Publizhed every Tuesday Thursday and Saturdav by the Novosti Publishing Companv In the Croatian Language Authorized as Second Class Mali Post Office Department Ottawa Regielered In {he Registrv Olfice for the City of Toronto on the 24th dcry of October 1941 ca No 46052 CP fzlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku ADRESA: 206 Adeloide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa w ne uvršćuju — Rukopisi se ne vračaju Wallace će kandidirati Henry Wallace je konačno zauzeo odreajemji siav — odlučio je da kandidira u dolazećim predsjedničkim izborima li_jl __ Vnn nnAmn w"~ "— ""'""i odluka je pravilna Svaki Amerikanac koji na stvari gleda sa općih interesa naroda zna da Demokratska partija na čelu sa Trumanom ne vodi Sjedinjene Države putem politike pred-sjednika Roosevelta — politike izgradnje mira i blagostanja u svijetu Napustivši hniju Roosevelta Demokratska partija je napu stila sve ono za čim teši američki narod i prešla izravno u službu američkog monopola u domaćoj i vanjskoj politici Izjava Wallace-- a da će kandidirati i organizirati troću partiju može postati snažna zapreka američkoj reakciji koja co urotila protiv Istinskih Interesa Sjedinjenih Država Politika odstranjivanja od savezničkih sporazuma za vrijeme rata po-litika podupiranja naj reakcionarni j ih režima u svijetu politika pretnje atomskom bombom nijo drugo nego urota protiv mo-djunarod- nog mira i sigurnosti Ova se politika ne zasniva na Interesima Sjedinjenih Država nego na interesima grupe indu-etrija!n- ih l financijalnih trustova čija jo namjera da zavladaju ned svijetom Urota vodi SjedinjeneDriave u strašni svjetski rat u kojem atomska bomba ili druga moderna ratna tehnika ne može zajamčiti pobjedu Dolar trustovi koji upravljaju politikom oditranjuju program predsjednika Roosevelta kod kuće 1 preko granico Umjesto istinskog američkog programa programa ameri-cko-fiDvjetsk- og prijateljstva koji se treba osnivati na zajedni Ćkom kontroliranju njemačke proizvodnje isplaćivanju repa-racija i pomaganju u obnovi žrtvama njemačke agresije plan humana Marshalla Hoovera Dulleaa i drugih osniva se na pripremanju za rat protiv Sovjetrkog Saveza i zemalja novi demokracija u istočnoj Europi Njihov plan je uperen protiv ivlh onih zemalja koje se ne pokoravaju ekonomskim i polit {kim direktivama Wall Streeta Urota je već stavila američki narod u težak ekonomski po-ložaj inflaciju Ona je izazvala politički teror nad demokrat-skim gradjanima i na crnu listu stavila sve one koji se odlučno protive vodjenju Sjedinjenih Država u depresiju i impe-rijalistički rat Doktrina Trumana i Marshalla koja je zamijenila doktrinu predsjednika Roosevelta vodi uvadjanju mirnodopske komkripcije u Sjedinjenim Državama Sljedbenici politike predsjednika Roosevelta se skidaju sa vodećih položaja u državi državne položaje zauzimaju ljudi iz vojnih redova Henry Wallace dolazi pred američki narod 1 govori mu Istinu govori mu istinu o opasnosti kojom se suočufe Wallace se nije dao zavesti onim liberalcima koji govore da lako Tru-taa- n nije ono što bi trebao da je ali da je ipak "manje zlo" nego jedan republikanac kao predsjednik Ono što je Wallace do sada isticao o prilikama kod kuće I u svijetu treba da uoči svaki Amerikanac On je odbacio na stranu sve tničarlje sve optužbe protiv njega i njegovih sljed-benika te pozvao američke gradjane da biraju iimedju dviju parta — partija rata na jednoj strani i partije mira koja će biti ozbiljna zapreka planovima američke reakcije Mol se očekivati da će reakcija podignuti sada još veću gatemu protiv Wallac-- a i njegovog pokreta To neka nikoga ne iznenadi i uzbudi Galamili su i protiv Roosevertove admi-nistracije nazivali ju svakakvim imenima i pokušavali ju omalovažiti u američkog naroda Ali usprkos toga narod je u Rooneveltu gledao mudro s sposobnog vodju države smatrajući ga za Jednog od najvećih državnika u američkoj historiji Protiv Vallaee-- a će upotrijebiti sva sredstva propagande l već to čine Svatko zna da VaiIace nije komunista da on u demokraciju ili kako sam kaže u "progresivni kapi-talnom" Razumije se njegovu borbu podupiru i američki komunisti kao sastavni dio američkog demokratskog naroda Podupiru ju američki napredni radnici usprkos toga što se stanovištu Wallace-- a protivi jedan dio vodstva sindikalnog pokreta Izjava Wallace-- a da će kandidirati u daiazećlm predsjed-ničkim iiborimc i njegova platforma na osnovu koje predvodi borbu američkih progresivaca zaslužuje potporu svih onih koji teše za mirom i progresom Danas su oči cijeloga svijeta uperene prema onom što se dogadja u Sjedinjenim Državama Ako se progresivne sile u Sjedinjenim Državama ojačaju do tolikog stupnja da će biti u stanju krenuti vanjsku politiku na put mira prikrteljstva i medjunarodne suradnje to će mnogo pojačati rade svijeta u sigurnost za izgradnju i sretnije budućnosti U protiv-nom slučaju američke leakcionarne sile koje su si uzeie za cUj prevlast nad svijetom mogu izazvati novo krvoproliće još strasnije nego je bilo u prošlom svjetskom ratu pArmomeRrjieakndauindtaommgaaerikdčaakneduijvdeaadntiunjsreakesvWpoaojleltietcisken-ea- ga jeei ppnorojzeitvgivovrraiamtnpelantoafpoparrmsendaonsizmtia za mir demokraciju i progres Svim demokratskim narodima svijeta APEL PRIVREMENE GRČKE VLADE Beograd — R-d- io stanica slobo-dne Grčke donosi u svojoj emisiji apel privremene demokratske vla-de generala Markosa upućen svim demokratskim narodima svijeta da aktivno pomognu grčki narod u njegovoj borbi za slobodu i neza-visnost "Grčki narod — kaž se u apelu — vodi borbuprotiv mračnih sila američkog imperijalizma i teke grčkih reakcionaraca koji su od-lučili da od Grčke stvore bazu za novi rat i ognjište fašističkog na-zadovanja "Izdajnička i lažna atenska vla-da u nemoći da se suprodstavi De-mokratskoj armiji oborila se na neboračko stanovništvo Ubija na stotine rodoljuba hapsi i interni-ra desetine hiljada gradjana bom-bardira žene i djecu u unutraš- - _ I nfoeti imllc ruši I nnUtnvn { 1 co CirfKTniliraTl 1 HMOVU I W- - iw - i novu prema očima vjeruje bolje lišila stanova preko 500000 lica koja sada lutaju bez krova nad glavom gladni i bez ikakve po-moći od kojih mnogi dospjevaju u koncentracione logoie" Na kraju apela se kaže da grčki narod i pored svih ovih poleikoća i nečuvenih žrtava rastavlja i na-stavit će borbom jer je siguran u svoju pobjedu ali mu je ipak neophodno potrebna pomoć drugih naroda u u Pariz — Prema dobro obavje-Iteni- m osobama cijepanje unij-sko- g pokreta Generalne Konfede-racije Rada prouzročili eu francu-ski agenti koji rade za interese američkog kapitala plavni tajnik unije Ilenoit Frachon Je izjavio da državno odjeljenje S D plaća cjepače unije Konzervativna no-vina "Soir" izjavila je Jo3 u po-četku novembra da su predstavnici Sjedinjenih Država htjeli pocjep u uniji A to je takodjer Wm Rul-i- tt savjetovao socijalistima Marcel Cachin Je izjavio da Je socijalista Leo IJloom izjavio da su socijalisti tražili da radnike otkinu kako on kaže "od apsurd-ne i nepodnosive tiranije komun-izma" Cachin je na to izjavio: "Tako agent Sjed država izvadja naredbe američkog imperijalizma" U reakcionarnoj novini "Intran-sigeant- " je izjavljeno o tome ova-ko: Ovaj pocjep je pobjeda lade Sigurno da je ministar financija djelomično izradio ovaj pocjep da Reakcionarne vladajuće grupa cije Fram-usk- e svijeeno i sistemat ski podržavaju ratne zločince i iz dajnike izbjeglice iz pojedinih europskih zemalja pothranjujući ih u njihovim jalovim nadama da ć se jednoga dana kao prethod nka rredjunarodne reakcije povra-titi u zemlje Iz kojih su pobjegli prilikom povlačenja s njemačkom vojskom Danas francuska vlada i fran-cuske okupacione lasti u Njema-čkoj kao i američki imperijalisti vrle najočevidnije krfenje prim-ljenih obaveza prema Moskovskoj deklaraciji od 1 novembra 1943 godine U francuskoj okupacionoj zoni Njemačke nalazi se priličan broj jugoslavenskih ratnih zloči-naca I izdajnika naSe zemlje tzv "raseljenih lica" Francuske vlasti ne samo ito onemogućuju njihovo izručivanje cego ih naprotiv vrbu-ju za svoju službu Agenti francuske vlade degoli-stič- ki oficiri istaknuti vojni i ci-vilni funkcioneri zajedno s pozna tim ustaškim i četničkim zločin-- i cima već duže vremena vode kan- - I panju medju Jugoslavenskim "-selj-enim licima" da ih dopreme u Francusku na rad u rudnicima tvornicama u poljoprivredi ili da ih uvrste u vojsku i Legiju stra-naca Pri tome se kao ito poka t t_t ___ _! euiisiiv raua i socijalnog osigura Titra ?Vnnmilra tltiA rfntM nka i '-- f--rY?'virH- '-i'-ti-'"-jif 'tTA-až- "i' NOVOSTI Nekoliko prijedloga mjesnim Vijećima o budućem radu NISU VRANE Američki ministar obrane James Ferestall rekao Je Đakon svečanog banketa u raskošnoj sali "Valdorf Astom" New York u krugu kraljeva naoružanja i članova trusta da je esrjfttvo avjek vo-dilo ratove "Dugo su ljudi džun gle morali gadjatl jedni druge ka-menjem da bi se napokon pojavili businessmeni" — rekao je Forestall u svom govoru ("Literaturnaja gazeta" br 46) f 0 Mi 7SV £iiiY S i£ fifeA ' Američki reakcioneri imaju svoje prste cijepanju radničkih unija Francuskoj vajući 6vu svoju pomoć" I ASh Iniihniir AAf fi AnsMfoltat l _ wv VVUUUA vv vj-- 0 na givar viai se iz izjave ove dali su ostatku u glavnom odboru unije Desničari od unije CIO i prijatelji AFL savjetovali su Jou-hau- xa neka njegova grupa ostane u uniji vrtajući iznutra Ali on to nije mogao i tako je izgubio pri-jain- ji upliv medju radnicima Da su cjepači slabog uspjeha u cijepanju unijskog pokreta vidi se iz toga kad je Frachon napao Manthallov plan on Je u glavnom odboru dobio SG glasova a Jou- - haux 14 Jouhauxovi sijed benki mogu povući najviie oko 600000 radnika a unija broji C milijuna članova Frachon je izjavio da premda su cjepači u slabom položaju ipak svako cjepanj slabi radnittvo Imajući to u vidu trojka dlanova u vodstvu koji ne pripadaju ni jednoj partiji izjavili su da će ostati sa unijom a to su Loui Sai-lla- nt glavni tajnik Svjetske Fede- - Ratni zločinci -- najamnici francuske reakcije dili u rudnicima To ni Ha ne zna-či: dovoljno je da ste dobrog idi-vlj- a i da ste vrijedni" Franeuke vlasti ovom vrbovanju na teJki najamni rad pridaju poseban zna-čaj Tako u Paderbornu specijalna komisija spomenutog ministarstva za vrbovanje najamnin radnika kao i vojnika za Legiju stranaca vrli propagandu medju ustašama i Četnicima već duže vremena Pri-je dolaska te komisije agenti fran-cuske vlade vrbovali su za Legiju stranaca mnoge odbjegle jugosla-venske fašiste Medju ustašama I četnicima koji su se odazvali po-zivu francuske vlasti su vriile izbor već u Koblencu i Niderland-tajn- u Jedar dio primljen je u Legiju stranaca Ovi najamniei ot-premani su u Marsdj gdje w obu-čavani a zatim prebačeni u Vijet-nam ili zadržani u zemlji Vrbovanje stranaca raUtih zlo činaca za Legiju stranaca postala je svakodnevna praksa francuskih vlasti Naročito je karakterističan pokušaj francuskih odgovornih predstavnika da 300 Jugoslaven-- kih emigranata kuj se nalaze u Grčkoj "upotrebe kao topovsku hranu u Indokini" kao ito su se izrazili francuski preditavnid u Ateni Iako su u tom pogledu fran cuski agenti bili izvršili sve po-trebne pripreme američki inter-venrioni- stl su zadržali ove ustale xuju prospe! je izosj aizu-- fctnfte u GrčkeJ u „rf ih upotrebe u borbi protiv Demo-- ćanjima da bi ove izdajnike ltrlkratske armlje lakle doveli u Francusku U Jed-- 1 poznato Je da u Le-gi- ji straaaea nom od propagandnih prospekata I uedju se Utk u In pod naovom "Sigurno zaposlienje I u Francuskoj" upućenom "raselje- - dokm protir etnamskog ntrodz nim licima" s uobičajenim ekplo-- ! ima UitaSa "" U nala ze-atators-kim cinizmom se kal: "Bez I miju stižu pisma i obavijest o le-sva- ke sumnje vi nikada ni3te ra- - J gionarima iz Indokine lako je Je racije Unija Eduard Ehni 1 Alsin I Leleap Kako ovi odje gledaju trojice Lelead Je izjavio: "Tri sile su na radu radnid i njihovi ne-prijatelji Ja neeu služiti radni-čkim neprijateljima" Uoči ove situacije radnički vo-d- je ne gledaju poratno Cachin Je izjavio da s francuski unijasi neće pokoravati zločinačkom sa-vjetu cjepoča radniitva Velika ve-ćina će ostati uz Generalnu Kon-federaciju Rada u koju radnici imaju svoje povjerenje već mnogo godina To je njihovo najbolje oru-ij- e Oni znadu da su pred njima jo oetrije bori Jasno je da su cjepači lutke narodnih neprijatelja I Predloži vlade su u prilog veli-kih tvornićara a životni polpžaj naroda vlada nastoji pogoršati tim predlotima Uz to vlada poduzimlj zakonske mjere za guienje radni čkih prava To stavlja na radnike telka pitanja koja isiskuju nove borbe lena Dindar it Sremskih Karlovaca primila ovakvu zvaničnu obavijest o svom sinu: "Legionar Dindar Stfan br S7J47 po narodnosti Jugoslaven primljen dobrovoljno na pet sodtsa počevši od 5 marta IMS godine u Legiju stranaca i uvrite u 111 pak stranaca (pješa dijski) od 30 II 1947 ubijen 17 aprila 1947 prilikom operacija u Indokini" Francuska vlada I njeni odgovorni fankdoneri mogu i ovog pata pokušati da demantiraju ka-ko se u Legiji stranaca ne nalaze fašistički zločinci Medjutim po-red naprijed spomenutog postoji čitav nit činjenica i izvjeotaja na- - kroz ured sjHsttivarvatasra wtnc al orau skih vlasti Osim četnika i ustala razumije se u francuskoj vojsci i Legijt stranaca bore se pripad nici Vermanta gestapovci i ratni I zločinci drugih Govo reći o zvjerstvima koje čine ovi u službi francuske re akcije Iriearski napredni list "Voa Hvrijer" pisao je itcedju ostalog slijedeće: "U Vijetnamu se bore Engtesi Hindusi mnogo Madjara Seoegalaca Marokana-c- a Od 30000 koliko broji Legija stranaca a redovima "fran cuske vojske" ima 25000 Nijema-ca Pomoću ovih ratnih zločinaca i izdajsika francuske reakcionarne klike pokušavaju da nametnu rop-stvo Vijetnamu i da uguše oslobo-dilačka borbu u ©talim kolonija-ma Ah narod Vijetnama zna kako treoa da aeračasa j ovim nosio-cima kntture I civil-izacije" Vrbovanje ustala i četnika radove u Francuskoj i njihovo uvr-štavanje u francusku vojsku i Le giju stranaca predstavlja grub} Drugovi i drugarice Četvrtak januara Da bi se Vijeću omogućio daljnji uspješan rad potrebaa su sredstva U glavnom uredu je uvedena praksa da se svi administrativni troškovi kao uzdržavanje ureda putovanja štampanje buletlna i drugo finansiraju isključivo te općeg fonda često nazivanog "administrcrtivrii fond" podni-pošl- o ne posiže fond rekonstrukcije Ta praksa je po našem mišljenju opravdana i ona bi trebala u buduće ostati na snazi Zlo jo medjutim u činjenici da je naš opći fond kao pravilo prazan a mi ipak moramo imati naš glavni urod i osoblje njemu ako želimo i dalje razvijati naš pomoćni rad Iz godišnjeg izvještaja će Članstvo vidjeti da je opći fond zcrpljen da u njemu nema ni prebijene pare Postavka sq stoga pred nas pitanje: kako pojačati opći (adaJaieirativBD fond? Na gornje pitanje ima nekoliko odgovora: 1 Potrebno će biti početkom nove godine povesti ra&ffia o uplati lične godišnje Članarine od dolara po osobi Je Sa --- nno Vijeću prisajedinjenih organizacija Glavni ured Vijeća je često slao mjesnim Vijeakaa J- - no ritenjale: slike brošure i drugo Pregledavajući po c:ovno knjige pronašli smo da mjesna Vijeća za primljene "♦van duguju glavnom uredu preko tri dolara Pri kencu godine bi trebalo i sve takve dugove likvidirati i obra-čunat) ca glavnim uredom Uzornim radom i brižnom štednjom nemalo sva Vijeća cu uspjela prikupiti izvjesnu svotu "rezervo" koja obi-čno lcfi pohranjena na bankama ili u škrinji blagajnika ili tajnika Znamo slučajeva gdje mjesno Vijeće ima u blagajni preko hiljadu dolara To je dobro No umjesno ni praktično novac držati u blagajni dok je istovremeno potreban na dru-gom mjostu Pametno gospodarenjo se sastoji tome kad so u blagajni zadrži stalnu manju rezervu koja će siušiti za finansiranje daljnjih aktivnosti Ali čim je takva svota prsila stotinu dolara potrebno ju jo uputiti glavnom urodu u prilog općeg fonda Svi argumonti "kako je potrebno nagomilati veću svotu koja će nam dobro doći kad ponovno bude kampanja" no vrijede niti koriste To je najbolji motod za usnavMvanlo i demobilizaciju mjesnog Vijeća Kad mjesnom Vijeću budo trebalo novčanih sredstava ono će ih svojim aktivnostima nabaviti To potvrdjuju sva dosadanja iskustva To raedjuUm nije moguće glavnom uredu Vijeća jer svi prihodi za finansiranje poslovanja oviso isključivo o pošiljkama Vijeća Ako rukovodstva mjesnih Vijeća zavire svojo poslovne knjige pronaći će da su u toku ove godine malo glavnom uredu za opći fond u najviše slučajeva ni prebijene pare Staviše ni poslani materijali nisu plaćeni Takodjer nije korisna praksa nekih mjesnih Vijeća da se "za svoj račun provodi kampanju nabavljanja pojedino prod-met- o i šalje-- ih so u domovinu oventualno za Crveni Krii" Ma koliko sve takve akcije bile dobronamjerne s njima se no polučuje ono što bi se željelo polučiti nego obratno Evo ne-koliko razloga Takvim odvojenim i pojedinačnim da no kafemo izoli ranim radom jača so tendenciju decentralizacijo našeg po-moćnog rada i dosljedno slabi so našo zajedničke općo svo-- kanadsko akcijo Sve kampanje koje smo provodili zajedno jedinstveno i organizirano na zemaljskom opsegu bile su uspješne One su na prvom mjestu naišle na snažan odjek ovdje u Kanadi zbližile naš narod i prokrčiie put za tijesnite bratstvo i jedinstvo a u domovini su učinile snažan utisak jer su one bile odraz našeg zajedničkog napora sa zajedničkim naporima naroda Titove Jugoslavije Na drugu siranu odvo-jene akcije pojedinih mjesnih Vijeća za nabavku nekoliko stotina pari majica ili cipela nisu zapažene kod nas i domovini je--r su toliko neznatne da su neminovno morale proći nezapažene Umjesto da su takve odvojene akcije po-mogle one su u izvjesnoj mjeri odmogJ jer su iscrpite sile tamo gdje su iste onog časa potrebne za neku draču akciju Na osnovu gornjeg želimo mjesnim Vijećima preporučiti da ukinu sve takve odvojene i nepovezane akcije- - Ako se nekom naselju rodila inicijativa za nabavku i pošiljku sna kakve pomoći domovini nju je potrebno do maksimuma Isko-ristiti jer je to zdrava pojava No maksimum nećemo poručiti ako u našem naselju nabavimo pari majica ili dpeia za ratnu siročad Jugoslavije nego ako tu akciju proštrimo diljem zemlje Sto možemo vrlo lako polučiti jednim Javnim pozivom preko naše demokratske štampe Time ćemo za stienu akciju zainteresirati i ostala naselja potaći ih na jednu opće- - ranadsku akciju opsega naš rad postaviti na basu ročlto iz Vijetnama koji otkrivaju ' medjusobnog natjecanja i tako glavni Vijeća odviati &Z%-tlsnkAY"fte- Vt natiHtilra narodnosti najamnici Japanaca "francuske na adaie hiljade mjesna mjesnoj njegovi mjes-nih uputila nekoliko manjeg naš rad diljtrn zemljo i poslati domovini ne petsto majica ili cipela nego desetak hiljada U tom slučaju će rtedvoarmeteno kvaliteta kupljenih predmeta biti na pristojnoj visini i dfana umjerenija jer će stvari biti nabavljene po iskusnim Dodirnu izravno kod veletrgovaca ili tvomičara Molimo mjesna Vijeća da gore rbooenim problemima posvete zaslužnu pažnju i da čim prije moguće odazovu apoki za pofačaijo općeg ionda našeg glavnog ureda Za Glavni Izvršni odbor Vijeća Kanadskih Južnih Slavena antijugoslavenski ispad U isto vri-jeme to znači bezobzirno kršenje medjunarodnih sporazuma i nepo-itovan- je datih obaveza Francuske vlade od socijalista Ramadijea đt peteniste Hobera šumana upotre-bljavaju andersovce četnike i us-ta- Je kao oružje u borbi protiv na-roda u kolonijama a posebno u V-ijetnamu Francuska reakcija u nji-ma vidi jeftinu radnu robovsku snagu i plaćene najamnike za na-pade na radničku Francuske za nasrtaje protiv Interesa francu-skog naroda i demokracije 8 1948 u u 2 3 nije u u vrlo a u bile bite u klasu Cdo Jardas 2519 KG ULJA PREKO PLANA Hercegnovt — U kotaru herceg-novsko- m planom je predvidjen ot-kup 120627 kg ulja Najbolji us-pjeh u otkupu pokazao je do sad mjesni narodni odbor u Lasicama koji je u novembru otkupio 2519 ka ulja vile nego Mo je planom pred"djo U toku decembra za-druge treba da otkupe 18600 kg ulja Plan će se ostvariti jer za to postoje svi uslovi
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, January 08, 1948 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1948-01-08 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000308 |
Description
Title | 000014 |
OCR text | H1' _ i i - A i n-- Hl -- -f Jr T-lli--tf-rri#ifH-r- ir-lTi ft TlMMfirfiMBiiIrit'frtrTlr In r 1 STRAHA 2 jmT NOVOSTI Publizhed every Tuesday Thursday and Saturdav by the Novosti Publishing Companv In the Croatian Language Authorized as Second Class Mali Post Office Department Ottawa Regielered In {he Registrv Olfice for the City of Toronto on the 24th dcry of October 1941 ca No 46052 CP fzlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku ADRESA: 206 Adeloide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa w ne uvršćuju — Rukopisi se ne vračaju Wallace će kandidirati Henry Wallace je konačno zauzeo odreajemji siav — odlučio je da kandidira u dolazećim predsjedničkim izborima li_jl __ Vnn nnAmn w"~ "— ""'""i odluka je pravilna Svaki Amerikanac koji na stvari gleda sa općih interesa naroda zna da Demokratska partija na čelu sa Trumanom ne vodi Sjedinjene Države putem politike pred-sjednika Roosevelta — politike izgradnje mira i blagostanja u svijetu Napustivši hniju Roosevelta Demokratska partija je napu stila sve ono za čim teši američki narod i prešla izravno u službu američkog monopola u domaćoj i vanjskoj politici Izjava Wallace-- a da će kandidirati i organizirati troću partiju može postati snažna zapreka američkoj reakciji koja co urotila protiv Istinskih Interesa Sjedinjenih Država Politika odstranjivanja od savezničkih sporazuma za vrijeme rata po-litika podupiranja naj reakcionarni j ih režima u svijetu politika pretnje atomskom bombom nijo drugo nego urota protiv mo-djunarod- nog mira i sigurnosti Ova se politika ne zasniva na Interesima Sjedinjenih Država nego na interesima grupe indu-etrija!n- ih l financijalnih trustova čija jo namjera da zavladaju ned svijetom Urota vodi SjedinjeneDriave u strašni svjetski rat u kojem atomska bomba ili druga moderna ratna tehnika ne može zajamčiti pobjedu Dolar trustovi koji upravljaju politikom oditranjuju program predsjednika Roosevelta kod kuće 1 preko granico Umjesto istinskog američkog programa programa ameri-cko-fiDvjetsk- og prijateljstva koji se treba osnivati na zajedni Ćkom kontroliranju njemačke proizvodnje isplaćivanju repa-racija i pomaganju u obnovi žrtvama njemačke agresije plan humana Marshalla Hoovera Dulleaa i drugih osniva se na pripremanju za rat protiv Sovjetrkog Saveza i zemalja novi demokracija u istočnoj Europi Njihov plan je uperen protiv ivlh onih zemalja koje se ne pokoravaju ekonomskim i polit {kim direktivama Wall Streeta Urota je već stavila američki narod u težak ekonomski po-ložaj inflaciju Ona je izazvala politički teror nad demokrat-skim gradjanima i na crnu listu stavila sve one koji se odlučno protive vodjenju Sjedinjenih Država u depresiju i impe-rijalistički rat Doktrina Trumana i Marshalla koja je zamijenila doktrinu predsjednika Roosevelta vodi uvadjanju mirnodopske komkripcije u Sjedinjenim Državama Sljedbenici politike predsjednika Roosevelta se skidaju sa vodećih položaja u državi državne položaje zauzimaju ljudi iz vojnih redova Henry Wallace dolazi pred američki narod 1 govori mu Istinu govori mu istinu o opasnosti kojom se suočufe Wallace se nije dao zavesti onim liberalcima koji govore da lako Tru-taa- n nije ono što bi trebao da je ali da je ipak "manje zlo" nego jedan republikanac kao predsjednik Ono što je Wallace do sada isticao o prilikama kod kuće I u svijetu treba da uoči svaki Amerikanac On je odbacio na stranu sve tničarlje sve optužbe protiv njega i njegovih sljed-benika te pozvao američke gradjane da biraju iimedju dviju parta — partija rata na jednoj strani i partije mira koja će biti ozbiljna zapreka planovima američke reakcije Mol se očekivati da će reakcija podignuti sada još veću gatemu protiv Wallac-- a i njegovog pokreta To neka nikoga ne iznenadi i uzbudi Galamili su i protiv Roosevertove admi-nistracije nazivali ju svakakvim imenima i pokušavali ju omalovažiti u američkog naroda Ali usprkos toga narod je u Rooneveltu gledao mudro s sposobnog vodju države smatrajući ga za Jednog od najvećih državnika u američkoj historiji Protiv Vallaee-- a će upotrijebiti sva sredstva propagande l već to čine Svatko zna da VaiIace nije komunista da on u demokraciju ili kako sam kaže u "progresivni kapi-talnom" Razumije se njegovu borbu podupiru i američki komunisti kao sastavni dio američkog demokratskog naroda Podupiru ju američki napredni radnici usprkos toga što se stanovištu Wallace-- a protivi jedan dio vodstva sindikalnog pokreta Izjava Wallace-- a da će kandidirati u daiazećlm predsjed-ničkim iiborimc i njegova platforma na osnovu koje predvodi borbu američkih progresivaca zaslužuje potporu svih onih koji teše za mirom i progresom Danas su oči cijeloga svijeta uperene prema onom što se dogadja u Sjedinjenim Državama Ako se progresivne sile u Sjedinjenim Državama ojačaju do tolikog stupnja da će biti u stanju krenuti vanjsku politiku na put mira prikrteljstva i medjunarodne suradnje to će mnogo pojačati rade svijeta u sigurnost za izgradnju i sretnije budućnosti U protiv-nom slučaju američke leakcionarne sile koje su si uzeie za cUj prevlast nad svijetom mogu izazvati novo krvoproliće još strasnije nego je bilo u prošlom svjetskom ratu pArmomeRrjieakndauindtaommgaaerikdčaakneduijvdeaadntiunjsreakesvWpoaojleltietcisken-ea- ga jeei ppnorojzeitvgivovrraiamtnpelantoafpoparrmsendaonsizmtia za mir demokraciju i progres Svim demokratskim narodima svijeta APEL PRIVREMENE GRČKE VLADE Beograd — R-d- io stanica slobo-dne Grčke donosi u svojoj emisiji apel privremene demokratske vla-de generala Markosa upućen svim demokratskim narodima svijeta da aktivno pomognu grčki narod u njegovoj borbi za slobodu i neza-visnost "Grčki narod — kaž se u apelu — vodi borbuprotiv mračnih sila američkog imperijalizma i teke grčkih reakcionaraca koji su od-lučili da od Grčke stvore bazu za novi rat i ognjište fašističkog na-zadovanja "Izdajnička i lažna atenska vla-da u nemoći da se suprodstavi De-mokratskoj armiji oborila se na neboračko stanovništvo Ubija na stotine rodoljuba hapsi i interni-ra desetine hiljada gradjana bom-bardira žene i djecu u unutraš- - _ I nfoeti imllc ruši I nnUtnvn { 1 co CirfKTniliraTl 1 HMOVU I W- - iw - i novu prema očima vjeruje bolje lišila stanova preko 500000 lica koja sada lutaju bez krova nad glavom gladni i bez ikakve po-moći od kojih mnogi dospjevaju u koncentracione logoie" Na kraju apela se kaže da grčki narod i pored svih ovih poleikoća i nečuvenih žrtava rastavlja i na-stavit će borbom jer je siguran u svoju pobjedu ali mu je ipak neophodno potrebna pomoć drugih naroda u u Pariz — Prema dobro obavje-Iteni- m osobama cijepanje unij-sko- g pokreta Generalne Konfede-racije Rada prouzročili eu francu-ski agenti koji rade za interese američkog kapitala plavni tajnik unije Ilenoit Frachon Je izjavio da državno odjeljenje S D plaća cjepače unije Konzervativna no-vina "Soir" izjavila je Jo3 u po-četku novembra da su predstavnici Sjedinjenih Država htjeli pocjep u uniji A to je takodjer Wm Rul-i- tt savjetovao socijalistima Marcel Cachin Je izjavio da Je socijalista Leo IJloom izjavio da su socijalisti tražili da radnike otkinu kako on kaže "od apsurd-ne i nepodnosive tiranije komun-izma" Cachin je na to izjavio: "Tako agent Sjed država izvadja naredbe američkog imperijalizma" U reakcionarnoj novini "Intran-sigeant- " je izjavljeno o tome ova-ko: Ovaj pocjep je pobjeda lade Sigurno da je ministar financija djelomično izradio ovaj pocjep da Reakcionarne vladajuće grupa cije Fram-usk- e svijeeno i sistemat ski podržavaju ratne zločince i iz dajnike izbjeglice iz pojedinih europskih zemalja pothranjujući ih u njihovim jalovim nadama da ć se jednoga dana kao prethod nka rredjunarodne reakcije povra-titi u zemlje Iz kojih su pobjegli prilikom povlačenja s njemačkom vojskom Danas francuska vlada i fran-cuske okupacione lasti u Njema-čkoj kao i američki imperijalisti vrle najočevidnije krfenje prim-ljenih obaveza prema Moskovskoj deklaraciji od 1 novembra 1943 godine U francuskoj okupacionoj zoni Njemačke nalazi se priličan broj jugoslavenskih ratnih zloči-naca I izdajnika naSe zemlje tzv "raseljenih lica" Francuske vlasti ne samo ito onemogućuju njihovo izručivanje cego ih naprotiv vrbu-ju za svoju službu Agenti francuske vlade degoli-stič- ki oficiri istaknuti vojni i ci-vilni funkcioneri zajedno s pozna tim ustaškim i četničkim zločin-- i cima već duže vremena vode kan- - I panju medju Jugoslavenskim "-selj-enim licima" da ih dopreme u Francusku na rad u rudnicima tvornicama u poljoprivredi ili da ih uvrste u vojsku i Legiju stra-naca Pri tome se kao ito poka t t_t ___ _! euiisiiv raua i socijalnog osigura Titra ?Vnnmilra tltiA rfntM nka i '-- f--rY?'virH- '-i'-ti-'"-jif 'tTA-až- "i' NOVOSTI Nekoliko prijedloga mjesnim Vijećima o budućem radu NISU VRANE Američki ministar obrane James Ferestall rekao Je Đakon svečanog banketa u raskošnoj sali "Valdorf Astom" New York u krugu kraljeva naoružanja i članova trusta da je esrjfttvo avjek vo-dilo ratove "Dugo su ljudi džun gle morali gadjatl jedni druge ka-menjem da bi se napokon pojavili businessmeni" — rekao je Forestall u svom govoru ("Literaturnaja gazeta" br 46) f 0 Mi 7SV £iiiY S i£ fifeA ' Američki reakcioneri imaju svoje prste cijepanju radničkih unija Francuskoj vajući 6vu svoju pomoć" I ASh Iniihniir AAf fi AnsMfoltat l _ wv VVUUUA vv vj-- 0 na givar viai se iz izjave ove dali su ostatku u glavnom odboru unije Desničari od unije CIO i prijatelji AFL savjetovali su Jou-hau- xa neka njegova grupa ostane u uniji vrtajući iznutra Ali on to nije mogao i tako je izgubio pri-jain- ji upliv medju radnicima Da su cjepači slabog uspjeha u cijepanju unijskog pokreta vidi se iz toga kad je Frachon napao Manthallov plan on Je u glavnom odboru dobio SG glasova a Jou- - haux 14 Jouhauxovi sijed benki mogu povući najviie oko 600000 radnika a unija broji C milijuna članova Frachon je izjavio da premda su cjepači u slabom položaju ipak svako cjepanj slabi radnittvo Imajući to u vidu trojka dlanova u vodstvu koji ne pripadaju ni jednoj partiji izjavili su da će ostati sa unijom a to su Loui Sai-lla- nt glavni tajnik Svjetske Fede- - Ratni zločinci -- najamnici francuske reakcije dili u rudnicima To ni Ha ne zna-či: dovoljno je da ste dobrog idi-vlj- a i da ste vrijedni" Franeuke vlasti ovom vrbovanju na teJki najamni rad pridaju poseban zna-čaj Tako u Paderbornu specijalna komisija spomenutog ministarstva za vrbovanje najamnin radnika kao i vojnika za Legiju stranaca vrli propagandu medju ustašama i Četnicima već duže vremena Pri-je dolaska te komisije agenti fran-cuske vlade vrbovali su za Legiju stranaca mnoge odbjegle jugosla-venske fašiste Medju ustašama I četnicima koji su se odazvali po-zivu francuske vlasti su vriile izbor već u Koblencu i Niderland-tajn- u Jedar dio primljen je u Legiju stranaca Ovi najamniei ot-premani su u Marsdj gdje w obu-čavani a zatim prebačeni u Vijet-nam ili zadržani u zemlji Vrbovanje stranaca raUtih zlo činaca za Legiju stranaca postala je svakodnevna praksa francuskih vlasti Naročito je karakterističan pokušaj francuskih odgovornih predstavnika da 300 Jugoslaven-- kih emigranata kuj se nalaze u Grčkoj "upotrebe kao topovsku hranu u Indokini" kao ito su se izrazili francuski preditavnid u Ateni Iako su u tom pogledu fran cuski agenti bili izvršili sve po-trebne pripreme američki inter-venrioni- stl su zadržali ove ustale xuju prospe! je izosj aizu-- fctnfte u GrčkeJ u „rf ih upotrebe u borbi protiv Demo-- ćanjima da bi ove izdajnike ltrlkratske armlje lakle doveli u Francusku U Jed-- 1 poznato Je da u Le-gi- ji straaaea nom od propagandnih prospekata I uedju se Utk u In pod naovom "Sigurno zaposlienje I u Francuskoj" upućenom "raselje- - dokm protir etnamskog ntrodz nim licima" s uobičajenim ekplo-- ! ima UitaSa "" U nala ze-atators-kim cinizmom se kal: "Bez I miju stižu pisma i obavijest o le-sva- ke sumnje vi nikada ni3te ra- - J gionarima iz Indokine lako je Je racije Unija Eduard Ehni 1 Alsin I Leleap Kako ovi odje gledaju trojice Lelead Je izjavio: "Tri sile su na radu radnid i njihovi ne-prijatelji Ja neeu služiti radni-čkim neprijateljima" Uoči ove situacije radnički vo-d- je ne gledaju poratno Cachin Je izjavio da s francuski unijasi neće pokoravati zločinačkom sa-vjetu cjepoča radniitva Velika ve-ćina će ostati uz Generalnu Kon-federaciju Rada u koju radnici imaju svoje povjerenje već mnogo godina To je njihovo najbolje oru-ij- e Oni znadu da su pred njima jo oetrije bori Jasno je da su cjepači lutke narodnih neprijatelja I Predloži vlade su u prilog veli-kih tvornićara a životni polpžaj naroda vlada nastoji pogoršati tim predlotima Uz to vlada poduzimlj zakonske mjere za guienje radni čkih prava To stavlja na radnike telka pitanja koja isiskuju nove borbe lena Dindar it Sremskih Karlovaca primila ovakvu zvaničnu obavijest o svom sinu: "Legionar Dindar Stfan br S7J47 po narodnosti Jugoslaven primljen dobrovoljno na pet sodtsa počevši od 5 marta IMS godine u Legiju stranaca i uvrite u 111 pak stranaca (pješa dijski) od 30 II 1947 ubijen 17 aprila 1947 prilikom operacija u Indokini" Francuska vlada I njeni odgovorni fankdoneri mogu i ovog pata pokušati da demantiraju ka-ko se u Legiji stranaca ne nalaze fašistički zločinci Medjutim po-red naprijed spomenutog postoji čitav nit činjenica i izvjeotaja na- - kroz ured sjHsttivarvatasra wtnc al orau skih vlasti Osim četnika i ustala razumije se u francuskoj vojsci i Legijt stranaca bore se pripad nici Vermanta gestapovci i ratni I zločinci drugih Govo reći o zvjerstvima koje čine ovi u službi francuske re akcije Iriearski napredni list "Voa Hvrijer" pisao je itcedju ostalog slijedeće: "U Vijetnamu se bore Engtesi Hindusi mnogo Madjara Seoegalaca Marokana-c- a Od 30000 koliko broji Legija stranaca a redovima "fran cuske vojske" ima 25000 Nijema-ca Pomoću ovih ratnih zločinaca i izdajsika francuske reakcionarne klike pokušavaju da nametnu rop-stvo Vijetnamu i da uguše oslobo-dilačka borbu u ©talim kolonija-ma Ah narod Vijetnama zna kako treoa da aeračasa j ovim nosio-cima kntture I civil-izacije" Vrbovanje ustala i četnika radove u Francuskoj i njihovo uvr-štavanje u francusku vojsku i Le giju stranaca predstavlja grub} Drugovi i drugarice Četvrtak januara Da bi se Vijeću omogućio daljnji uspješan rad potrebaa su sredstva U glavnom uredu je uvedena praksa da se svi administrativni troškovi kao uzdržavanje ureda putovanja štampanje buletlna i drugo finansiraju isključivo te općeg fonda često nazivanog "administrcrtivrii fond" podni-pošl- o ne posiže fond rekonstrukcije Ta praksa je po našem mišljenju opravdana i ona bi trebala u buduće ostati na snazi Zlo jo medjutim u činjenici da je naš opći fond kao pravilo prazan a mi ipak moramo imati naš glavni urod i osoblje njemu ako želimo i dalje razvijati naš pomoćni rad Iz godišnjeg izvještaja će Članstvo vidjeti da je opći fond zcrpljen da u njemu nema ni prebijene pare Postavka sq stoga pred nas pitanje: kako pojačati opći (adaJaieirativBD fond? Na gornje pitanje ima nekoliko odgovora: 1 Potrebno će biti početkom nove godine povesti ra&ffia o uplati lične godišnje Članarine od dolara po osobi Je Sa --- nno Vijeću prisajedinjenih organizacija Glavni ured Vijeća je često slao mjesnim Vijeakaa J- - no ritenjale: slike brošure i drugo Pregledavajući po c:ovno knjige pronašli smo da mjesna Vijeća za primljene "♦van duguju glavnom uredu preko tri dolara Pri kencu godine bi trebalo i sve takve dugove likvidirati i obra-čunat) ca glavnim uredom Uzornim radom i brižnom štednjom nemalo sva Vijeća cu uspjela prikupiti izvjesnu svotu "rezervo" koja obi-čno lcfi pohranjena na bankama ili u škrinji blagajnika ili tajnika Znamo slučajeva gdje mjesno Vijeće ima u blagajni preko hiljadu dolara To je dobro No umjesno ni praktično novac držati u blagajni dok je istovremeno potreban na dru-gom mjostu Pametno gospodarenjo se sastoji tome kad so u blagajni zadrži stalnu manju rezervu koja će siušiti za finansiranje daljnjih aktivnosti Ali čim je takva svota prsila stotinu dolara potrebno ju jo uputiti glavnom urodu u prilog općeg fonda Svi argumonti "kako je potrebno nagomilati veću svotu koja će nam dobro doći kad ponovno bude kampanja" no vrijede niti koriste To je najbolji motod za usnavMvanlo i demobilizaciju mjesnog Vijeća Kad mjesnom Vijeću budo trebalo novčanih sredstava ono će ih svojim aktivnostima nabaviti To potvrdjuju sva dosadanja iskustva To raedjuUm nije moguće glavnom uredu Vijeća jer svi prihodi za finansiranje poslovanja oviso isključivo o pošiljkama Vijeća Ako rukovodstva mjesnih Vijeća zavire svojo poslovne knjige pronaći će da su u toku ove godine malo glavnom uredu za opći fond u najviše slučajeva ni prebijene pare Staviše ni poslani materijali nisu plaćeni Takodjer nije korisna praksa nekih mjesnih Vijeća da se "za svoj račun provodi kampanju nabavljanja pojedino prod-met- o i šalje-- ih so u domovinu oventualno za Crveni Krii" Ma koliko sve takve akcije bile dobronamjerne s njima se no polučuje ono što bi se željelo polučiti nego obratno Evo ne-koliko razloga Takvim odvojenim i pojedinačnim da no kafemo izoli ranim radom jača so tendenciju decentralizacijo našeg po-moćnog rada i dosljedno slabi so našo zajedničke općo svo-- kanadsko akcijo Sve kampanje koje smo provodili zajedno jedinstveno i organizirano na zemaljskom opsegu bile su uspješne One su na prvom mjestu naišle na snažan odjek ovdje u Kanadi zbližile naš narod i prokrčiie put za tijesnite bratstvo i jedinstvo a u domovini su učinile snažan utisak jer su one bile odraz našeg zajedničkog napora sa zajedničkim naporima naroda Titove Jugoslavije Na drugu siranu odvo-jene akcije pojedinih mjesnih Vijeća za nabavku nekoliko stotina pari majica ili cipela nisu zapažene kod nas i domovini je--r su toliko neznatne da su neminovno morale proći nezapažene Umjesto da su takve odvojene akcije po-mogle one su u izvjesnoj mjeri odmogJ jer su iscrpite sile tamo gdje su iste onog časa potrebne za neku draču akciju Na osnovu gornjeg želimo mjesnim Vijećima preporučiti da ukinu sve takve odvojene i nepovezane akcije- - Ako se nekom naselju rodila inicijativa za nabavku i pošiljku sna kakve pomoći domovini nju je potrebno do maksimuma Isko-ristiti jer je to zdrava pojava No maksimum nećemo poručiti ako u našem naselju nabavimo pari majica ili dpeia za ratnu siročad Jugoslavije nego ako tu akciju proštrimo diljem zemlje Sto možemo vrlo lako polučiti jednim Javnim pozivom preko naše demokratske štampe Time ćemo za stienu akciju zainteresirati i ostala naselja potaći ih na jednu opće- - ranadsku akciju opsega naš rad postaviti na basu ročlto iz Vijetnama koji otkrivaju ' medjusobnog natjecanja i tako glavni Vijeća odviati &Z%-tlsnkAY"fte- Vt natiHtilra narodnosti najamnici Japanaca "francuske na adaie hiljade mjesna mjesnoj njegovi mjes-nih uputila nekoliko manjeg naš rad diljtrn zemljo i poslati domovini ne petsto majica ili cipela nego desetak hiljada U tom slučaju će rtedvoarmeteno kvaliteta kupljenih predmeta biti na pristojnoj visini i dfana umjerenija jer će stvari biti nabavljene po iskusnim Dodirnu izravno kod veletrgovaca ili tvomičara Molimo mjesna Vijeća da gore rbooenim problemima posvete zaslužnu pažnju i da čim prije moguće odazovu apoki za pofačaijo općeg ionda našeg glavnog ureda Za Glavni Izvršni odbor Vijeća Kanadskih Južnih Slavena antijugoslavenski ispad U isto vri-jeme to znači bezobzirno kršenje medjunarodnih sporazuma i nepo-itovan- je datih obaveza Francuske vlade od socijalista Ramadijea đt peteniste Hobera šumana upotre-bljavaju andersovce četnike i us-ta- Je kao oružje u borbi protiv na-roda u kolonijama a posebno u V-ijetnamu Francuska reakcija u nji-ma vidi jeftinu radnu robovsku snagu i plaćene najamnike za na-pade na radničku Francuske za nasrtaje protiv Interesa francu-skog naroda i demokracije 8 1948 u u 2 3 nije u u vrlo a u bile bite u klasu Cdo Jardas 2519 KG ULJA PREKO PLANA Hercegnovt — U kotaru herceg-novsko- m planom je predvidjen ot-kup 120627 kg ulja Najbolji us-pjeh u otkupu pokazao je do sad mjesni narodni odbor u Lasicama koji je u novembru otkupio 2519 ka ulja vile nego Mo je planom pred"djo U toku decembra za-druge treba da otkupe 18600 kg ulja Plan će se ostvariti jer za to postoje svi uslovi |
Tags
Comments
Post a Comment for 000014