Nase Novine, June 30, 1982

              SOVJETSKI NAUCNICI DOKAZALI TEORIJSKI I, ZAJEDNO
S AMERICKIM, proverili prakticno prirodno poreklo
"LETE&H TANJIRA"
Poznati sovjetski naucnici — direktor
Institute okeanologije Akademije nauka
SSSR-a- , dopisni Clan Akademije nauka A. S.
Monjin i rukovodilac teorijskog odeljenja
Institute, profesor G. I. Barenblat uspeli su
da objasne na koji naCin u atmosferi i
okeanima mogu nastati tajanstvene formaci-j- e
u obliku diska koje ljudi vide kao famozne
"letece tanjire".
Vodeni i atmosferski omotac пабе planete
je stratificirana sredina, ili, jednostavno
гебепо, svojevrsna "slojevita torta". Ali je to
posebna "torta" — ona je u neprekidnom
kretanju.
Ako u 6aSu nalijete teSku tefinost, a iznad
nje laku i mucnete — zapazidete da se пебе
ljuljati samo gornja, otkrivena povrSina, vec
i granica koja deli dve te6nosti. Isto ce se
dogoditi i s "koktelom" od tri ili 6etiri
tefinosti raznih gustina. Talasi koji se
pojavljuju na ovoj vrsti granica dobili su
naziv unutraSnjih. Ti talasi prolaze kroz
celokupnu debljinu okeanskih voda i atmos-fer- e.
A oni se, kao i povrSinski talasi, mogu
obruSavati.
"Mrlje" izmesanih tecnosti
Kad se unutraSnji talas izvije i zatim
obruSi, nastaja "Mrlja" izme§anih teinosti
koja zahvata 6estice dvaju slojeva — i iznad i
ispod granice podele. Zbog intenzivnog
meSanja za vreme obruSavanja talasa —
gustina, temperature i druge karakteristike u
toj "mrlji" dobijaju prosedne veliCine i ona
postaje jednorodna, dobijajuci, na primer,
stalnu gustinu vode. "Mrlja" koja se
obrazovala, i koja se sada razlikuje po
karakteristikama od okolne sredine, poCinje
postepeno da se rasplinjuje.
Barenblat i Monjin izu6avali su zakono-mernos- ti
rasplinjavanja "mrlja" izmeSanih
(teCnosti u stratificiranoj (slojevitoj) sredini.
Oni su uspeli da pronadu matematicku
jednafiinu koja opisuje Sirenje "izmeSane
mrlje" i menjanje njene debljine. Ispostavilo
se da je to vec poznata jednaCina nelinearne
sprovodljivosti toplote. Postoje metodi nje-no- g
numeridkog reSavanja pomocu elektron-ski- h
racunara.
Eksperimentalna provera
Primenjujuci jedan od tih metoda, sarad-nic- a
Radunskog centra Akademije nauka
SSSR-- a J. I. Tihomirova otkrila je porazava-juc- u
osobinu razvoja "izmeSane mrlje". Bilo
koji poCetni oblik "mrlje" u planu (gledajudi
odozgo) da uzmemo: kvadrat, trougao, krst
— ona prvo dobija oblik kruga, a tek posle
toga poCinje da rasplinjuje zadrzavajuci
okrugli oblik. To krajnje pojednostavljuje
jednafiinu i omogucuje da se nade njeno
taino гебепје. Ispostavilo se da se oko
"mrlje" Siri produzetak koji podseca na obod
SeSira i da se ona postepeno pretvara u disk.
Rasplinjavanje izme§anih tecnosti protice
veoma polagano. Stotinama puta sporije
nego Sto se rasplinjuju svima nama poznati
beli tragovi aviona koji lete plavim nebom na
velikim visinama.
Kad postoje jednostavne teorijske formu-l- e,
treba ih proveriti eksperimentalno. U
Institutu okeanologije, doktor fiziiko-matematidk- ih
nauka K. N. Fjodorovi njegovi
saradnici A. G. Zacepin, S. I. Voropajev i A.
M. Pavlov izradili su u tu svrhu eksperimen-taln- i
uredaj. U sudu sa stratificiranom
tecnoScu oni su stvarali "mrlje" izmeSanih
KOLIKOSUBOLJI?
DanaSnji britanski ministar vanj-ski- h
poslova Francis Pym ranije je
bio drzavni sekretar Sjeverne Irske,
zemlje u kojoj Englezi ved 60 godina
primjenjuju "izvanredne" zakone.
Kako taj dovjek moze da upire
prstom na Argentinu kao krSioca
ljudskih prava?
Pitanje je postavila Claire Hughes
u torontskom iistu The Globe and
Mail.
Kako takvi ljudi mogu da govore o
ljudskim pravima?
tefinosti i posmatrali su kako se one
rasplinjuju. Stotine eksperimenata poduda-ril- e
su se s teorijskim predvidanjem procesa
rasplinjavanja. Eksperimentatori su pokuSali
i da sprece prvobitnu "mrlju" da dobije
kruzni oblik. ali, ma Sta iinili, to im nije
uspevalo, isto onako kao i matematicarima
koji su vrSili prorafiune.
Obratimo se sada karakteristifinoj osobini
vazduSnog i vodenog okeana — turbulent-nost- i
(u prevodu s latinskog "turbulentan"
znafii "nesreden"). Ta haotiCna kretanja
tecnosti i gasova druk6ija su unutar "mrlje
izmeSanosti" i van nje. Na njenoj spoljaSnjoj
strani, gustina Cestica veca je u donjem
nego u gornjem delu. Turbulentnost, podi-zu- ci
teSke cestice i spuStajudi lake, gubi
energiju. A unutar "mrlje" Cestice su ve5
izmeSane, gustina je konstantna i nema
ovoga utroSka energije. Zbog toga, unutar
"mrlja" turbulentnost mora biti znatno veca
nego u okolnoj sredini. One su, u suStini
"Cigre" koje se dugo okrecu.
Eksperimentalno, to su potvrdili ameriCki
istrazivaCi registrujuci atmosferske pojave
na kuli koja se, u blizini Njujorka, nalazi na
dva kilometra od obale u atlantskom
okeanu...
ZnaCi, u vazduSnim masama odista pos-toje
snazno turbulentna i jasno ograniCena
podruCja u obliku diska.
Sto ce se dogoditi ako se takav "tanjir"
sretne a aerosolnim Cesticama (uproSceno
govoreci — s praSinom) koje padaju odozgo.
Ako je brzina njihovog padanja veca od
brzine pulsacije haotiCnog kretanja u "tanji-ru- ",
onda ce one proci kroz njega. A ako je,
naprotiv, brzina pulsacije veCa, one ce
dospeti u unutraSnjost "tanjira" i tu te
ostati. Na taj naCin, "tanjir" je klopka za
atmosferske aerosole. I kada se njih nakupi
mnogo, vazduSni disk prestaje da bude
prozracan — mogucno ga je videti. Isto kao
Sto je, po vedrom sunCanom danu, vidljiv
oblak praSine koji se s ploCnika dize,
zahvacen turbulentnim "tragom" tramvaja.
"Vazduh u vazduhu"
Sta je pouzdano poznato o "letecim
tanjirima" na osnovu podudarnih podataka o
mnogim posmatranjima i fotografijama?
Prvo — oni imaju pravilan oblik diska, s
karakteristiCnim zadebljanjem u centru,
zbog Cega ovi predmeti lice na dva
sastavljena tanjira s dancima prema spoljaS-njoj
strani. Drugo — ti predmeti lete. Тгебе
— njihov let ima veoma specififine osobine:
velika ubrzanja, nagli zaokreti i... iznenadno
nestajanje.
Sve to lako se objaSnjava s taike glediSta
Barenblata i Monjina. Atmosferski "diskovi"
su, u stvari, vazduh u vazduhu. Masa
zahvadenih zrnaca praSine je niStavna. Zbog
toga je dovoljan lak daSak da "tanjir" dobije
veliko ujorzanje. Takav "tanjir" je, kao zrnce
praSine, igrafika atmosferski h strujanja. Ako
sakupi mnogo zrnaca praSine, on se poCinje
spuStati, lako se IjuSkajuci, kao jesenji list.
Na raCun postepenog rasplinjavanja, "tanjir"
se pretvara u "palafiinku" i nastupa trenutak
kad turbulentnost viSe nije dovoljna da odrii
njen stabilan opstanak. Formacija nestaje,
meSajuci se s okolnim vazduhom i — eto
tajanstvenog "iSCezavanja" "tanjira", toboze
brzinom vecom od brzine svetlosti (koja je u
prirodi, naravno, nemogudna za materijalne
objekte).
("Izvestija", Moskva)
ШЈ::-5-&
wjz-yf:-.
Ш
Salvadorsko znamenje
(Frankfurter Allgemeine
(Zeitung, Frankfurt)
шц. "Шп и ЛЈга ja
Profesor doktor Vinko Franciskovic,
koji zivi i radi u Rijeci, pionir je presu-divan- ja
bubrega u nasoj medicinskoj
praksi. Tim poslom on se bavi vec 10
godina i u torn razdoblju presadio je
najvise bubrega u Jugoslaviji. Roden je
1919. u Rijeci, a studirao je u Padovi,
Beogradu — imenovan je dopisnim cla-no- m
Jugoslavenske akademije.
Pacijenata, kako kaze doktor Francisko-vi- c
u svom intervjuu Slavenki Draku-li- c
Hie, u Startu (5. 12. 1981.), ima sve
vise kojima zataji bubreg i treba im
izvrsiti transplantaciju novim. Bolesni-c- i
doslovno opsjedaju bolnicu u Rijeci.
Naime, nabavljeno je vise strojeva za
odrzavanje zivota takvih pacijenata i
Rijeka je tako postala centrom za dija-liz- u
bubrega, Doktor Franciskovic je
prvi put presadio bubreg 1971. i otada
njegov pacijent zivi s presadenim u-mje- tnim
bubregom vec vise od 10 godi-na,
s4o je bilo veliko ohrabrenje. Stoga
je u meduvremenu dr Franciskovic na-pravi- o
205 transplantacija. Ali i sve to
nije dovoljno, jer godisnje se javlja no-vi- h
1200 bolesnika. Jer, iako imamo Za-ko- n
o transplantaciji, jos uvijek se malo
bubrega uzima od mrtvih, sto je druk-cij- e
na primjer u SAD, gdje se uzima
60 posto takvih bubrega, u Evropi i 85
posto, a u skandinavskim zemljama cak
99 posto. Mi smo, kaze dr Franciskovic,
po broju aparata za dijalizu na vrhu, a
po transplantaciji pri dnu. Oni kojima
organizam odbaci umjetni bubreg, mogu
opet doci na dijalizu, na lijecenje, pa
cekati novu transplantaciju. jer se u
torn pogledu ipak ocekuje uspjeh.
Opasna casica
Vi§e od 25 posto bolesnika u
bolnicama i klinikama — kaiu
statisti6ki podaci — imaju problema
s alkoholom. Medutim u praksi je
samo jedan od deset alkoholifiara
poznat lijefiniku kao takav. Ostali se
joS smatraju skrivenim! "LijeCnik i
alkoholifiar se sklanjaju jedan dru-go- me
s puta!", kaze jedan iskusan
Iije6nik-prakti6a- r, inzistiraju6i na
tome da je "lijefinik neophodan
alkoholiCaru najviSe kad podinje
piti". Medutim oko 40 posto alkoho-Нбаг- а
odbija svaku ротоб Iije6nika,
dok tek oko 35 posto traze pomoc
samo "кибпод" NjeCnika, odnosno
Пјебтка орбе medicine.
Kako se prepoznaje alkoholifiar?
To je osoba koja je alkoholom
tjelesno, duSevno i socijalno o§te--
SVAKOG DANA 5000 HA MANJE
Nestaju sume
azijskoga kontinenta
-r--
'-'ЈЈ1
И-ЈЦУ-
Д 'it
PARIZ (AFP) - Svakog dana na
azijskom kontinentu i na otocima
Pacifika nestane najmanje 5000 hekta-r- a
suma. Od 1976. do 1980. godine
uniSteno je 9 milijuna hektara Suma,
kaze se u izvjestaju organizacije UN za
prehranu i poljoprivredu (FAO) i
programa UN za oduvanje 6ovjekove
okoline.
Prema nedavno zavrsenoj studiji,
ogoljavanje sumskih terena nastavit ce
se istim tempom i predvida se da ce
do 2000. godine sadasnjih 36 milijuna
hektara sumskih terena nestati sa
geografskih karata ove oblasti.
UniStavanje §uma bit 5e najizraze-nij- e
u Indoneziji, gdje 6e svake godine
postepeno nestajati oko 500.000
hektara, a zatim u Tajlandu, gdje 6e
godisnje nestajati — prema ocjeni
strufinjaka — oko 330.000. hektara.
Do drastifinog ogoljenja Sumskih
pojasa u Aziji najce5ce dolazi zbog
nesavjesnog i neplanskog uniStavanja
Suma od strane 6ovjeka putem кгбе-nj- a,
paljenja suma radi Sirenja poljo-privredn- ih
terena, kao i nagle urbani-zacij- e
seoskih podruija.
1- 2- NASE NOVINE, May 12, 1982.
(J nas jos nije rijeseno pitanje nabave
bubrega za transplantaciju. Mi dobiva-m- o
iz inozemstva jedan broj bubrega,
ali oni bi trebali pristizati kao razmjena
i tome slicno. Ni jedna zemlja nije to- -
u,.if4:2'r%S.i
Profesor doktor Vinko Franciskovic
liko bogata da kupuje aparate za dija-lizu
koliko ima pacijenata. Samo iz nase
zemlje svake se godine potrosi oko 80
starih milijardi deviznih dinara za te
bolesnike. Bubreg je, kaze doktor, te-s- ko
dobiti cak i s drugog nekog odjela
jedne iste bolnice. Uza sve poteskoce
oko toga, doktor Franciskovic je opti-mist,
vjeruje dace se stvari oko na-bave
bubrega pomaknuti iz sadasnje
situacije. I pacijenti cekaju, i oni mora-j- u
biti — optimisti! (is) MATICA
6ena! Smatra se, бак, da se mogu
klasificirati kao: konfliktne osobe —
takozvani alfa alkoholidari, alkoholi-car- i
iz navike ili beta alkoholidari,
osobe liSene samokontrole — gama
alkoholidari i povremeni pijanci —
ipsilon alkoholidari. Poremecaji Sto
dovode do alkoholizma su vrlo
raznovrsni: alkoholizam u obitelji,
poremeceni obiteljski (bra6ni) odno-s- i,
pomanjkanje psihifike stabilnos-ti- ,
osje6aj trustracije uslijed neus-pjeh- a
u Skoli ili na poslu.
Znaci pretjeranog uzimanja alko-hol- a
su: drhtanje ruku (tremor),
unutarnji nemir, gubitak teka, pore-теб- ај
sna i pamdenja, prevelika
usluznost, humor bez osjedaja gra-nice
i stalni рокибај nipodaStavanja
tude vrijednosti.
Alkoholizam kao bolest prolazi
kroz slijedede faze: po6etnu, kritifi-n- u
i кготбпи. Po6etna se faza
karakterizira pozudnim poCetkom
pijenja alkohola. S Мјебепјет treba
zapo6eti ve6 u toj fazi bolesti. U
kritidnoj fazi dominira gubitak osje-daja
kontrole i, копабпо, socijalno
srozavanje. Кготбпа faza se karak-terizira
svakodnevnim pijanstvom,
strahom te drugim simptomima.
DrVOJNOVlC
("Rad")
VETERANSKEMORE
NEW YORK — Ameri6ki veterani
koji su sudjelovali u teSkim borbama
u Vijetnamu tek sada osje6aju
psiholoSke posljedice, utvrdila je
osmogodiSnja znanstvena studija
Veteranske uprave i Centra za poli-ti6k- a
istrazivanja u New Yorku.
Studija je pokazala da ti veterani
mnogo беббе posezu za alkoholom i
drogom nego veterani koji nisu
sudjelovali u te§kim borbama. Od
ukupno 1340 ispitanika, bijelci - se
беббе odaju alkoholu, a crnci i
hispanoamerikanci drogi. Svi Zajed-no
su irtve dugotrajnog stresa koji
se o6ituju vrtoglavicom, tjeskobom,
glavoboljom, teSkodama sa zelucem
i ратбепјет, depresijom i morama.