Nase Novine, June 30, 1982

              2-- NASE NOVINE, May 12, 1982.
PUTOVANJE UREDNIKA
fifiMMM _ . _ _ _ _ r
Citaoci nas pitaju Sto je cilj putovanja urednika "NaSih
novina" Vladislava Gacida na Bliski Istok, koliko to koSta i
tko snosi troSkove.
Druga Gacida pozvala je njegova sestra u Jugoslaviju
na svadbu svog sina, a pozvali su ga i neki njegovi prijatelji
iz Kuvajta da posjeti i njih.. On je pozive prihvatio.
Sve troSkove putovanja snosi drug Gaci6.
Drug Gaci6 namjerava da u Jugoslaviju posjeti neke
naSe suradnike i ustanove.
Vjerujemo da ce on kasnije pisati o svom putovanju,
kao Sto je uradio kad je bio na odmoru u Venezueli.
Urednistvo "Nasih novina"
Cudan je 6ovjek nadelnik Cleve-land- a
George Vojnovic. ProSle godi-n- e
bio je u Jugoslaviji. TamoSnja
Stampa je o njemu lijepo pisala. Dao
je intervju "Vjesniku". Rekao je da
su ga dva razloga dovela u Jugosla-viju.
Prvi je, kako je kazao Emilu
Ludvigeru, dopisniku "Vjesnika",
sto u Clevelandu "zivi veliki broj
iseljenika jugoslavenskog porijekla
koji vec tradicionalno odrzavaju
Cvrste prijateljske i kulturne veze s
domovinom svojih o6eva, djedova i
pradjedova". Drugi razlog je "Пбап
— najzad mu se ispunila zelja da
posjeti krajeve iz kojih su mu djed i baka krenuli trbuhom za kruhom u
daleku Ameriku".
To se moze pozdraviti. Vojnovi6 je
roden u Americi i pripada Republi-kansk- oj stranci. AN svojim posjetom
i svojom izjavom on je dao znati da
ima osje6aj za zemlju i narod od
koga je potekao. On, razumljivo,
nije prijatelj socijalizma, koga Jugo-slavia
izgraduje, ali nije ni neprija-tel- j.
Svojim posjetom i izjavama dao
nam je primjer kako treba da se
drzimo prema Jugoslaviji. Bar tako
izgleda.
Kako onda da razumijemo njego-v- o
podupiranje ustaSkih bjegunaca
koji побе da razbiju Jugoslaviju i da
stvore "hrvatsku drzavu"? UstaSki
list "Danica" izChicaga, koju uredu-j- e fratar Maji6 objavio je 6lanak pod
naslovom "Hrvati u атепбкој politi-ci- "
u kome se, izmedu ostalog,
kaze:
"Nakon izlaska iz bolnice (ustaSki
voda) Josip Bosiljevid je opet akti-va- n. Za veliku proslavu dana Hrvat-sk- e
Drzavnosti u Clevelandu (Geor-ge
Vojnovi6) odredio je Ing. Bosilje-vic- a da bude njegov zastupnik na toj
proslavi. Ing. Bosiljevid je ondje
qdrzao kraci govor i predao voditelju
priredbe posebni nacelnikov proglas
za proslavu 10. travnja" (aprila).
Da li je to6no Sto piSe ustaSka
"Danica"? Ako nije to6no, Vojnovi6
treba da to kaze.
Ako je istina da je delegirao
Bosiljevica da ga zastupa na ustaS-ko- j
proslavi i da je za istu pripremio
nekakav "proglas", sta da mislimo o
njegovom putu u Jugoslaviju i
pricama zagreba6kom "Vjesniku"?
To dvoje ne ide zajedno. Mozda
ustasama ne smeta njegovo putova-nj- e
u Jugoslaviju, ali nama pristasa- -
ma socijalisticke Jugoslavije smeta
njegovo podupiranje i hvalisanje
njezmih neprijatelja.
Sa ustasama je Surovao i Vojno-vice- v
predsasnik Dennis Kucinich i
to mu sigurno nije koristilo u njego-vom
ро1Шбкот zivotu. Dvojimo da
ce koristiti i Vojnovi6u. Bolje bi mu
bilo da s tim prekine. Mozda mu to
osigUra ustaske glasove, ali mozda i
odbije one koji znaju tko su bili
ustaSe i Sta opet побе. U svakom
slucaju, nije pametno da pretendira
da je prijatelj i Jugoslavije i njezinih
ustaSkih neprijatelja. PreviSe je
smijeSno.
Gospodinu Vojnovidu ргеротба-m- o
da o tome ozbiljno razmisli.
H.F.
Treba protestirati
Kompanije su proSlegodine imale
rekordne profite na gasolinu. Ali to
im nije dosta, pa su opet povedale
cijene, po drugi put u par mjeseci.
Jedan бКаос piSe u listu Toronto
Star da se upucuju pisma 6lanovima
parlamenta i trazi da se primjeni
zakon o monopolima protiv ovih
"pirata".
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119
Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1 . Telefon: 593-50- 25 IZDAVACKI SAVET: MlloS Grubl6, Vojln Grbli, Josip Kovaiid, Slanko Muidoka,
Milena Boili, Ivica JutiSli, Ana Durovii, Lepa Rajnovli, Borlslav NeSkovic,
Rozalija Divjakovtf, Duro Malikovld, Ivan Pribanid, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao
Radmanii, Bota Pavkovii, Ostoja Kova6evl6, Viktor Arar, Duian Stanar, Milljan
Petrovid, John Severlnskl, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanl6, Paul
Ku6ini6, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Millca Miuchln, A. Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic fGlavni I odgovornl urednlk), Stjapan
MloSii (druStveno-pollti6k- a pltaiija), Daniel Plxiadas (drustvena pllanja I knjlfevnost), Katarina Kosrd (poezlja I aktuelne teme), Jelena Gavrllovii {literatura
I umetnost za decu), Bosko Mladonovid, Anka Nozinld.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Star6evl6 (Los Angeles),
Bozo Spadek (New York), Frank Fudurii (Vancouver),
Josip Stanic Stanios (Rim, Italija).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovi6 (nauka I druStvo), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska Когибка I kulturna publiclstika u Amerlcl), Anton Kostolec
(reportage I pride Iz useljenltkog zivota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovlc, Luka Markovii, Petar Kurtii,
Milo§ Kordid, Aleksandar Cr'c, Strahinja Maletic.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodl6, Aron Koen, Jordan Vasilevid. IZ JUGOSLAVIJE:
M. Vasilievic — Lilo
Subscription: S20.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents.
Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378
"Na§e novine" Izlaze Briedom. Pretplata Iznosl S20.00 godlsnje; pojedini
prlmjerak 50 centl. CJene oglasa na zahtjev. "Na3e novina" su naslfodnik
"Jedlnstva", kome su prethodlll listovi "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edlnost"
"Slobodna Misao", "Pravda" I "3orba", kao I "Narodnog Glasnlka" I arugih
naprednih llstova koji su mu prethodlll u Sjedlnjenlm Drzavama.
(Nastavak sa st. 1)
Razmisli li se medutim o posljedi-cam- a,
kako to cini Galtung u svom
izvjeStaju, otvaraju se uzasne pers-pektiv- e.
Galtung pretpostavlja da bi se u
nuklearnom sukobu moglo baciti i
do 20.000 megatona, sto odgovara
razornoj modi milijun i pol bombi,
koje su uniStile Hirosimu i Nagasaki
pred kraj drugog svjetskog rata.
Japanska iskustva pokazuju, da se
"bombe od samo nekoliko kilotona
joS mogu i podnijeti", jer nakon svih
razaranja u tim gradovima opet live
ljudi, i okolis je kao Sto je i nekad
bio. Medutim, kad bi se 188 mega-tona
bacilo na Britaniju, poginulo bi
120 milijuna ljudi, i ona bi prestala
postojati. U raspravu Galtung uvodi
nove termine — ekocid i sociocid
(Potpuno uniStenje covjekove sredi-n- e
i to tain o razbijanje postojecih)
drustvenih normi i struktura). Poku-sav- a
sebi predociti svijet, u kojem bi
ostali nesretnici, koji ce prezivjeli
atom ski rat.
U torn novdm drustvu vladat 6e
totalitarizam i okrutnost, izjavljuje
Galtung. Brutalnost ce postati sas-tavni- m
dijelom sistema i strahovito
ce se zao§triti borba za one preosta-l- e
male rasurse. Nastat ce nestasica
pitke vode — ona 6e postati pitanje
zivota i smrti. Unistena ekologija bit
ce povod novim ratovima — novom
ekocidu i atomskim razaranjima.
Na celo tog drustva dodi 6e tipovi,
tvrdi i nemilosrdni, spremni da gaze
preko bolesnih i slabih. Sto 6e
zdravi s bolesnima, zarazenima ra-dioaktivno- sdu, nakon nuklearnog
rata? Staviti ih u karantenu, izolirane
poput gubavaca u pustinji? Hi 6e ih
jednostavno pobiti? Galtung smatra
da 6e nestati druStvo kakvog danas
poznajemo.
Pitanje je medutim ho6e li prezivje-l- i
иорбе modi opstati? Serijom
atomskih eksplozija u atmosferu bi
dospjele velike kolidine pras"me,
koja bi djelovala poput zastora, pa
sundeve zrake ne bi dospijevale u
NEW YORK (Tanjug) — Na sudenju desetori-c- i
pripadnika teroristicke organizacije "Otpor"
zbog nasilja koje su posljednjih §est godina vrSili
sirom SAD.zavrsen jedokazni postupak. Saslusa-n- o
je viSe od 70 svjedoka koje je pozvao drzavni
tuzilac da bi dokazao poroti da se radi o
organiziranoj kriminalnoj aktivnosti na teritoriji
SAD.
Medu svjedocima, javni tuzilac je izveo i ustaske toririste koji su proSle godine osudeni i nalaze se trenutno na izdrzavanju kazne. SadaSnje
sudenje se odrzava u njujorSkom oblasnom sudu
protiv te desetorice pripadnika antijugoslavenske
teroristicke organizacije "Otpor" zbog paljevina,
ucjena, podmetanja bombi i ubojstava sirom SAD.
Na optuzeni6koj klupi se nalaze Ante Ljubas,
Mile Markic, Ivan Misetic, Milan Bogaric, Andelko
Jakic, Ranko Primorac, Mile Boban, Vinko
Logarusic, Miro Biosic i Drago Sudar. Oni su
optuzeni da su pod izgovorom zalaganja za
"nezavisnu Hrvatsku" ustvari vrsili nasilja sirom
SAD.
potrebnoj mjeri do biljaka, koji ma
su potrebne za fotontezu i ugibale
bi. U pitanje bi bila dovedena ditava
proizvodnja ziveznih namirnica. Da
se i ne spominje kontaminirano
zemljiste i voda.
Radioaktivnost bi bila pogubna po
ptidiji svijet, sto bi opet dovelo do
mnozenja insekata, kad izgube pri-rodn- og
neprijatelja. Kukcima naime
radioaktivnost toliko ne smeta. Sta-ko- ri
bi prezivjeli prvi udar u svojim
podzemnim rupama i kanalizaciji, i
silno se namnozili ziveci od leseva. I
tako postali nosioci zaraza, koje bi
stale kositi prezivjele ljude, jer bi
njihov obrambeni sistem skrsila
radijacija, koja unistava bijela krvna
zrnca.
I telekomunikacijski sistem bio bi
neupotrebljiv zbog elektromagnet-sko- g
udara izazvanog atomskim
eksplozijama, sto znaci da prezivjeli
ne bi mogli uspostaviti vezu, da bi
se ponovo organizirali , vet bi ostali
izolirani u manjim i utoliko ranjivijim
grupama.
Sto se medutim u danom trenutku
moze uciniti, da do svega toga ne bi
doslo? Johan Galtung pred laze za
pocetak, uspostavljanje bezatom-ski- h
zona, zatim garancije atomskih
sila, da nece prve upotrijebiti nukle-arn- o
oruzje. (Takvo je obedanje dao
SSSR, i mnogo bi znadilo, kad bi ga
dale i SAD, smatra Galtung). Sve
zemlje morale bi preorijentirati svoje
snage na obranu, dakle ne —
provokativnu obranu. I morale bi biti
kadre zadovoljiti elementarne potre-b- e
svog stanovni§tva, kako ih se ne
bi moglo ucjenjivati razliditim pritis-cim- a,
tako da bi one i faktidki
postaJe nezavisne. Da je to mogude
bez obzira na razlike u druStvenim
sistemima dokazuje Galtung na
primjeru Albanije, Jugoslavije i $vi-carsk- e,
jedine evropske zemlje, koje
su se opredijelile u torn smislu i od
kojih se nitko ne osjeda ugrozenim.
Vid Hribar
("Vjesnik")
koliko Ce
koStati?
Ontarijska konzervativna vlada je
postigla sporazum sa udruzenjem
Iije6nika koje je Strajkalo i na razne
druge пабте sabotiralo zdravstvenu
sluzbu (medicare).
Prema informacijama dnevne
Stampe, lije"6nici u Ontariu danas
primaju 80.000 dolara godisnje.
Placa ce im ove godine biti pove6a-n- a
na 90.000 dolara, a 1985. бак na
122 hiljade.
Tvrdi se da ce to kostati oko 700
milijuna dolara (zavisi i od inflacije).
Vlada namjerava da poveca poje-dinac- ne
naplate za O.H.I. P. (zdrav-stven- o
osiguranje) 5 dolara (ukupno
28 dolara mjesecno), a familijarne
naplate 56 dolara (10 dolara vi§e
nego placaju danas).
Vlada je lijecnicima dozvolila i da
strajkuju pa predstavnici bolnickih i
drugih unija kazu da ce to imati u
vidu kad dode na dnevni red obnova
njihovih kolektivnih ugovora.