Nase Novine, April 20, 1977

              Wla:MrtWHimMWrt!iaWU№№Mwi --итл. L BWUtHMrtWSJkWl
V
February 23, 1977
Umro je konzul
rff° ee IT 1 zivop Lame
U utorak 8. februara umro
e u Huston bolnici 2ivojin
Lakic, jugoslovenski gene-ral- ni
konzul u Chicagu. Vi-je- st
o Lakicevoj smrti teSko
je dlrnula i ozalostila nas ju-goslove- nske
iseljenike u De-troit- u,
Michigan. Jer, Laki6
je bio humanista, zasluzan
diplomata, iskrena i vedra
duha, posjedovao je osobine
koje su ulijevale povjerenje,
simpatije i respekt kod na§ih
doseljenika. 2ivojin Laki6 je
bio rado viden i priman u ju-gosloven- skoj
koloniji u De-troit- u.
Mnoge je ljude licno
poznavao i svima izlazio u
susret kad god je to bilo mo-guc- e.
2ivojin Lakic jetiho i mud-r- o
govorio, odlicno je pozna-vao
engleski jezik i detroitski
listovi "News" i "Free Press"
u viSe su navrata i pohvalno
pisali o njemu. Ovdje u Det-roit- u
svakog drugog petka je
konzularni dan, na uslugu
doseljenicima; ovdje je i
perdstavniStvo JAT-- a, usko-r- o
ce se otvoriti i predstavni-Stv- a
Jugo-bank- e i jugoslo-vensk- e
privredne komore, a
za sve to mo2emo zahvaliti
2ivojinu Lakicu.
Pred samu Novu godinu
jedna manja grupa clanova
kluba "Lov6en" posjetila je
bolesnog Zivojina Lakica u
Chicagu. Nijesmo raCunali
da 6e to biti posljednje vide-nj- e,
ali desilo se. Na rastan-k- u
nam je rekao: "Hvala vam
Sto ste doSli. Pozdravite mi
sve u Detroitu. Budite dobri i
ClTAOCI GOVORE
Da I i
U sluzbenom glasilu crkve
"Sv. Mihajlo Arhandel" u Ak-ron- u,
Ohio, objavljen je na-pa- d
na peva6ki hor "Kosta
iz grada Lack-awan- a,
New York, zbog na-me- re
da ove godine poseti
Jugoslaviju i tamo priredi
nekoliko koncerata. U clan-k- u
se trazi da "Kosta Manoj-lovi6- "
otkaze taj posjet, jer
ce ga "komunistifiki rezim is-koris- titi
za politi6ku
U 6lanku se ponav-Ijaj- u
stare pri6e o
srpskih sveStenika", a
posebno se napada predsed-ni- k
Matice iseljenika Srbije,
Dr. Koca ЈопбЈс, kome se
prlpisuje i "hvatanje genera-l- a
Dra2e Mihailovica".
Verujem da Clanak potjeCe
od ovdaSnjeg sveStenika Ko-torCevi- ca,
koji je time poka-za- o
svoju polit!6ku pristras-nos- t.
On ne zeli da Americki
Srbi imaju veza sa narodom
od kojega potjecu, jer takve
veze zapreku
Sirenja 6etni6ke I
u ovoj ze-ml- ji.
Нобе da Zivlmo u mra-k- u.
WWM1 .s-- — ( ! -
o S
№ 3hhBbU дМидДДДДјДД
Cestiti gradani ove va§e nove
domovine, svojim radom sti-6i- te
ugled u novoj sredini, ali
nikada ne zaboravite svoje
porijeklo i kulturu. Meduso-bn- o
se cijenite
i volite nadobro i ponos svih
nas, vaSe nove i stare domo-vine
Jugoslavije.
Nije cudo Sto jugosloven-skakolonija- u
Detroitu iskre-n- o
zali za 2ivojinom Laki-ce- m
— jer on to zasluzuje.
Pored diplomate 2ivojin je
bio i 6ovjek i humanista, ko-je- g
6emo se uvijek sjecati.
Njegovoj familiji i blizoj
rodbini ako neSto moze da
posluzi kao utjeha nek im
posluzi istina da je 2ivojin
bio fiovjek u punom smislu,
drug i prijatelj kakav se sa-m- o
moze pozeljeti.
Sa iskrenim
Ljubo Mijac
Detroit, Mich.
mi Srbi moramo biti
najzadnji?
Manojlovi6"
propa-gandu- ".
"proganja-nj- u
predstavljaju
monarhis-tlck- e
propagande
potpomazite,
saosjecanjem
Ja sam u poslednjih Sest
godina bio tri puta u Starom
kraju i nisam primetio da je
zabranjeno ici u crkvu i moli-t- i
se Bogu. Ako je neki sve-Sten- ik
dospio u zatvor, to ni-je
zbog vere i Boga, nego
zbog politike i prekrSaja za-kon- a.
Slifina propaganda Siri se i
medu Americkim Hrvatima,
ali oni se na to malo obaziru,
jer njihovi folklorni ansambli
godinama posjecuju Jugosl-aviju,
a proSle su godine pri-red- ili
citavi festival u Zagre-b- u.
I ne samo da su se svi
zivi i zdravi vratili u Ameri-k- u,
nego niko ozbiljan ne
moze reci da su iskoriSteni
za neku propagandu. Uos-talo- m,
kultuma razmena je i
u programu americke vlade.
Ja sa svoje strane poz-dravlja- m
odluku peva6kog
hora "Kosta Manojlovid" da
gostuje u Jugoslavlji. Veru-jem
da 6e to pozdraviti i os-ta- li
razborlti Ameri6ki Srbi.
Nesmemo biti zadnji u razvi-janj- u
kulturnih veza sa naro-dom
od kojega smo potekli.
DuSan Lolic
Akron, Ohio
D nlacanju poreza u
New York — Kada je krajem pro-file
godine predsjednlk Ford pred-loii- o
neke porezne izmjene, svaki
je kongresmen trebao pazljivo pro-u6i- ti
dvije tisuce stranica razllfiitih
flnancijsklh i pravnih proplsa da bi
doista shvatio o cemu je rijei. A
bile su to tek neke manje
promjene, a ne novl zakon, pa je
cijela Amerika joS jednom bijesno
ismijavala neogranifienu slozenost
I mamutsku opseinost vlastltog
poreznog sistema.
Ali ovih dana nikome nije do os-mije- ha.
Do 15. april valja ispuniti
porezne prijave na osobni prlhod
gradana, a u ovogodi§nje formula-r- e
ukljucene su i izmjene Iz one
toliko ismijavane knjige od dvije
tisutie stranica. Tako je svake godi-ne
americki porezni sustav u pravilu
sve sloZeniji, pa mnogi Amerikan-c- i
radlje pladaju advokate da umje-st- o
njih ispune porezne prijave
negoll da cijelu no6 piju pilule za
umirenje i sami (uzaludno) traze
preface kroz poreznu dzunglu.
Porez na osobni prihod gradana
uveden je u Sjedinjenim Drzavama
za vrijeme gradanskog rata —
valjda po pravilu da jedno zlo nika-da
ne dolazi samo — ali se kao
flskalna institucija ustalio tek
nakon prvog svjetskog rata. Od
toga vremena mnoge su se stvarl
promljenile, ali su osnovna raspo-lozen- ja
ostala jednaka: Amerikan-c- i
su vjeclto nezadovoljni, a svakl
predsjednlk! kandldat obe6ava
vellke porezne reforme. ProSle je
godi doSlodak Idovrlo neoblfine
utrke Forda i Cartera oko toga tko
ce I kako Ce predloiiti prlvlacnije
porezne olakSice.
A tko, kako I koliko placa tu
najomrznutiju vrstu osobnih dava-nja- ?
U Sjedinjenim Drzavama porez
na osobni prlhod morao bl placati
teoretski svatko tko zaradi vi§e od
cetiri dolara godl5nje, ali su ovaj
puta do 15. aprila poreznu prljavu
duznl ispuniti samo oni samci
mladi od 65 godina 5to zaraduju
najmanje 2450 dolara godiSnje i
bracnl parovi mladi od 65 godina
Sto Imaju godiSnji prihod od
najmanje 3600 dolara. To su one
dvije poCetne grupe, a nakon toga
placaju mnogo viSe poreza oni koji
i zaraduju viSe, pa americke po-rezne
бкаге kreSu od 15 posto do
sedamdeset posto godlSnjeg pri-hod- a,
Sto ovisi o ukupno zarade-no- m
novcu.
Kako kazu statlstiCari, 6etvero-Clan- a
ameriCka obltelj zaraduje
prosjeCno 18.990 dolara godiSnje,
pa bez ikakvih olakSica treba da
platl oko 4.500 dolara poreza. Ovo
"oko" zbog toga jer ovisi o tome je
II prihod ostvarlo jedan Hi viSe
zaposlenih, Skoluju li se djeca ill
ne ltd, Sto sve za prosjeinu obltelj
otprilike Iznosi 25 posto zarade, a
da bl se vldjelo kako stvarno rezu
americke porezne Skare, valja reel
da ce samac Sto zaraduje 100
tlsuca moratl platltl Izmedu 53 i 70
tisuca dolara.
Laserom protiv
felavosti
Parlz (AFP) — U Parlzu su
odriani medunarodni danl prlmje-n- e
lasera, na kojlma se, uz ostalo,
saznalo o novlm podrucjlma
primjene tog uredaja.
Saopceno je, naime, da laserski
zrak potlfie rast kose utjefiufii
povoljno na korljen dlake. S druge
strane, obavljenl su I uspjeSnl
pokusl uklanjanja karljesa pomocu
svjetlosnoga zraka lasera. Pokuse
skidanja karljesa i popunjavanja
mikroskopsklh pukotlna na zubl-m- a,
koje cesto prethode procesu
kvarenja, obavili su amerlikl
atomatolozl.
BOLJEDOBARADVOKAT
NEGO PROSJECAN ZDRAV
RAZUM
Dakako, sve je to puka teorija, jer
Ima na stotine vrsta raznih olakSica
pa u pravilu dvije obiteljl s istim
prihodima ne placaju nikada istl
iznos poreza. Mnogo ovisi o razli-Citi- m
obiteljskim, poslovnim i 2ivo-tni- m
uvjetima, ali se fiesto viSe
Isplati potroSIti na dobrog advoka-ta- ,
nego li se pouzdati u prosjecan
zdravi razum. Dobar 6e advokat
izvudi maksimalne olakSice ako se
obitelj selila iz jednog mjesta u
drugo, ako se bavi poslom koji
donosi prihode u dijelu stana gdje
se ne gleda televizija (onda je to
dnevna, a ne radna soba), ako
placa otplate, ako pomaze lokalno
druStvo za borbu protiv raka, ako je
popravljao zube, ako je kupila drza-vn- e
obveznice... Sve to — i joS
, r
stotine stvari — ulazi u porezne
olakSice koje se obiino dijele u
grupe Sto obuhvacaju poslovne ill
obiteljske dugove ill investicije
(kupnja nove kuce ill loSa zetva),
medicinske troSkove, dobrovoljna
davanja (filantropija) i druga porez-n- a
davanja (od ukupne federalne
osnovice obracunavaju se lokalni i
drzavni porezi, te porez na promet).
Statistika kaze da su porezni
obveznici 1972. godine tako dobro
iskoristili sve olakSice da su
"uStedjeli" 77 milijardi dolara
(drzava je ipak skuplla 189
milijardi). Ali i ta "uSteda" je vrlo
relativna, jer je u druStvenom pro-cjenjiva- nju
fiesto vaznije "tko"
negoli "koliko", a u Sjed. Drzavama
nema porezne rasprave u kojoj se
bar jednom ne bi би!а zutna tvrdnja
da "ovaj porezni sistem bogate cini
joS bogatijim, a siromaSne joS si-romaSni-jim".
amMcnwfSi
tfcvarktv YUGOSLAV RECORDS
BOOKS
NEWSPAPERS
PROP. MR. AND
MRS STARCHEV
256 Augusta Avenue Toronto, Canada M5T 2L9
Bus. 924-537- 0 Res. 920-463- 3
Fo јШШШШж
®шш1
254 Marlee Ave. Toronto, Ontario
Telef on 789-717- 9
Na vecer poslije 7 sati. ill nedelom
mozete nas nazvati na kueni telelon
282-511- 3