000115 |
Previous | 10 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
February 23, 1977 SAD i trgovina oruijem iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiHiii v New York (Od stalnog doplsnlka Vjesnlka) — "Ova zemlja ne moze bitl istodobno I najveci svjetski mirotvorac i najveci svjetski miro-tvora- c I najveci svjetski trgovac oruzjem", kaie za Sjed. Drzave predsjednlk Jimmy Carter, a mlnistar vanjskih poslova Cyrus Vance vec na prvoj konferencljl za Stampu najavljuje red u jednoj od najzivljijih stavkl amerlckog izvo-z- a: "Sada Ispltujemo", kaie, "da II bl bilo dobro da svakl Izvoznlk oruzja mora dobitl dozvolu State Departmenta". Tako Carter Јоб jednom moral-ni- m usporedbama napada ustalje-n- u politiku u kojoj je bilo malo morala, all mnogo novaca i dlplo-matsk- e trgovlne. Od dvadeset milijardi dolara koje godiSnje svijet troSi na kupovinu oruzja, deset milijardi odlazi u americke dzepo-v- e, a prodaja рибака, tenkova, raketa, aviona i struCnjaka clnl бак osam posto cjelokupnog amerii-ko- g izvoza (joS nedavno — samo pet posto). Od prolzvodnje I pro-da- je oruzja I svega Sto prati oruzje u Sjed. Drzavama zivi 400.000 ljudi 1 1200 tvrtki, a svi oni sigurno nece biti zadovoljni Carterovlm pozivom da "sve zemlje svijeta smanje trgovinu oruijem". Uz Sjed. Drzave (49 posto), naj-veci su izvoznici I trgovcl oruijem SSSR (29,9 posto), Francueka (4,4) Kina (3,3), Britanija (2,9), i Ceho-slovaC- ka (1 ,9 posto). Tako je oclto rijec o snainom nadmetanju sis-te- ma i blokova, all je vrlo oStra konkurencija I izmedu clanica istog politicko-vojno- g sistema. Ovoga trenutka svaki cJvanaesti dolar Sto ga Sjd. Drzave zarade u svijetu dolazi od prodaje oruzja, a brojne i isprepletene politicke, vojne i diplomatske obaveze koje su u ovoj trgovinl neodvojlve ostaju jednako slozene iako se u dvade-seta- k godina sva drzavna vojna pomoc pretvorila u neobuzdane komercijalne pothvate. Najveci vojni prolzvodail neod-vojiv- o su vezani uz sluibenu ameri-Ck- u politiku, pa tadaSnjI predsjed-ni- k Nixon nije uzalud uspio nagovoriti Kongres da multimlliju-nski- m zajmom spasi "Lockheed", jednog od najmo6nljih americklh proizvodaca oruzja. Kongresni novae kasnije je dijelom utroSen u mito u mnogim drzavama pa je tako do5lo do spektakularnih sudenja, pada vlada I "skldanja glava" u Ita-lij- i, Japanu, Nizozemskoj... Taj "krvavi dolar" redovno se dobro "podmazuje", a u Washingtonu i najsluibenije zivi stotine ljudi — loblsta — kojima je jedlna brlga da sprijece svako smanjenje vojnog budzeta ill opsega vojne trgovine. Zbog svega toga neki kazu da se u trgovlni oruzjem Amerika odrek-l- a svih nacela oslm jednoga — "ko-munistl- ma se ne smlje ni§ta pro-dati- ". All, I to je samo djelomlcno tofino. Blv§i minister vanjsklh pos-lova Kissinger Imao je Cak devet nadela po kojima se ravnao kad je odlucivao o prodajl oruzja, a sva su ona bila u skladu s politlCklm ill opcim ekonomsklm namjerama Sjed. Drzava mada su se ponekad Clnila izrazito proturjeCnlm. All samo naizgled. JoS se i neki Amerikancl 6ude zaSto je Kissinger Istodobno pro-dava- o toliko oruzja Izraelu i "izrael-ski- m neprljateljima — Iranu i Sau-dljek- oj Arabiji". Ali, zna se da se sredlSte trgovine oruzjem Iz Evrope I Azlje premjestllo na Srednji fstok I Perzljskl zaljev gdje jo Kissinger lukavo рокибао iskoristiti sve arapske I muslimanske slozenostl. Prodavao je oruije samo onim zemljama clji reziml lokalno neprl-jateljst- vo prema Tel Avivu iskup-Ijuj- u simpatijama za vaSlngtonske svjetske modele, pa je tako pomoc tim "desnlm diktaturama" Imala cak trostruku svrhu: kako Slrija I Eglpat nikad nisu nlfita dobili, a Iran i Saudljska Arablja i vISe nego Sto trebaju, u protuizraelskoj front! sve su se viSe girlie pukotine izme-du "desnlh" I "lijevih" rezima, dok je ameri6ko oru2je Stltllo najboga-tij- e energetske izvore I vracalo dolare potrbSene za arapsku naftu. Zbog interesa koje prodaja oru-zja najavljuje ill slljedi u stopu dolazi do presedana koji izazivaju lancane katastrofe. Cim se u jednom "nestabilnom podrucju" pojave trgovci oruzjem, okolne zemlje odmah i same postaju moguci kupci, pa ne Cudi Sto se u tu mrezu zaplelo toliko mladih drzava. Oko 15 medu dvadeset milijardi dolara Sto se u svijetu godiSnje troSI na Izvoz oruzja placaju zemlje u razvoju koje se cesto moraju naoruzavati iznad stvarnlh mogucnosti zbog nerije-Seni- h sporova iz kolonijalne zaostav§tine Hi noVlh medunarod-ni- h Igri Sto manje ill vISe otvoreno prijete njlhovoj teSko steCenoj nezavisnostl. Tako oruije bogate Cine bogatl-jim- a siromaSne јоб slromaSnijim u svijetu koji se vISe Ipak ne zeli ponaSatl samo po diktatu najmofi-nijl- h. Carter I sam cesto govori o Stetnim posljedlcama takve polltl-k- e, pa njegova admlnietraclja otvo-reno priznaje da se "Amerikancl ne mogu ponoslti time Sto je u trldeset godina vISe od desetak ratova vodeno amerlcklm oruzjem". Ali, ta moralna osuda zahtijeva trostruku politicku bitku pa ce se Carter moratl borlti za svoje ideje I kod kuce I s ameriCklm saveznicl-m- a I s trgovcima oruzjem Iz drugog bloka koji bl takoder — kako ieli Vance — "treball smanjltl svoju prodaju". Ovog trenutka "drugl" joS Sute, pa nije sigurno kollko i nova adml-nistraci- ja stvarno vjeruje u opci svjetski rat protiv trgovine oruzjem, a kollko samo otvara izlaz za nuzdu (mi smo, eto, htjell, a oni opet nece). No, bilo kako bilo, za dobar dio "stare i tradicionalne Amerike" Carter je joS jednom "vrlo opasno" progovorio o "americkim vojnim interesima". Drazen Vukov Colic Prva A elektrana Moskva — Zemlje Savjeta za uzajamnu ekonomsku pomoc obja-vil- e su planove za izgradnju prve centrale na atomskl pogon na Kubi, o Cernu su sporazum potpl-sa- li u travnju profile godine Sov-jets- kl Savez i Kuba. Prema izvjestaju agencije TASS, postojece nuklearne centrale su profiirene, a nove Izgradene u Nje-mack- oj DR, Sovjetskom Savezu, Bugarskoj i Cehoslovackoj, a u toku Je izgradnja ovih centrala u Bugarskoj. MadarskoJ, Rumunj-sko- j I Cehoslovackoj. Prlvode se i kraju pripreme za Izgradnju atom-sk- e centrale u Poljekoj. Ukupna snaga nuklearnih cen-trala u svlm zemljama SEV pove-6an- a je za sedam puta od 1971. godine na ovamo, premaSlvSI 7500 megavata. Do 1980. godine, sna-ga svlh centrala treba da dostigne 30.000 megavata. f Mir, ta osnovna glavobolja. (Karlkatura: KarandaS.) Canadian Peace Congress welcomes President Carter's announced goals for Nuclear Disarmament On February 11th, the following letter was sent to President Carter. Dear Mr. President: On behalf of the'members and friends of the Canadian Peace Congress, I write to express our organization's strong support for your announced goal of scaling down and even-tually abolishing nuclear weapons. Your words bring hope and encouragement to earth's four billion terribly threatened people, including 22 million Canadians. We know that the overwhelming numbers of our Cana-dian people will support initiatives under your leadership aimed at eventually freeing mankind from the astounding es-calation of armaments; our evidence is the support of over 1 ,000,000 people in our country through individual and orga-nizational signatures on behalf of the Second Stockholm Appeal, which calls for an end to the arms race and for a World Disarmament Conference as the result of the Special United Natiohs Session on Disarmament to be held in 1978. Our people want a peaceful and honorable future; they are ready, most of them, to support fair initiatives that may eventually free us of the terrible possibility of holocaust — and weapons equally disastrous as nuclear are scientifically feasible. Clearly, the human race is living in the most dangerous age In all its long history. Here In our Canada, most of us will eagerly support fair and creative new approaches to peace by your administration. Thank you again for your encouraging words. Sincerely yours, (Rev.) John Hanly Morgan President Canadian Peace Congress Ako se Interesujete za raspored charter letova i cene putovanja iz Kanade u Jugoslaviju, ili da dovodite vaSu rodbinu iz Jugoslavije u Kanadu 1977. godine sa JAT-ovi- m avionima, piSite, ili licno posetite, ili telefonirajte: BOB STEVANOVU BOS Travel Service "THE LANES" 120 Adelaide St. W.v Toronto, Ontario — M5H 1T1 Telefoni: Office: 364-262- 3 Home: 767-176- 0 Po vaSoj zelji posla6emo listu rasporeda letova i cena vama kuci. Sjedinjene Drzave i Meksiko Posjeta meksiCkog pred-sjedni- ka Portilla Washingtd-n- u proSlog tjedna svakako je protuma6ena kao znak da Amerikanci zele jedan prisni-j- i odnos sa svojim susjedom na jugu. U torn smislu se je izjas-ni- o i predsjednik Carter, re-kav- Si Portillu da je on prvi strani visoki gost kojeg je primila nova administracija, jer se tome pridaje vainost. "NaSi su problemi zajedni-бк- Г, rekao je Carter. "I6i 6u dalje no Sto je potrebno pu-te- m diplomacije da zblizim naSe dvije zemlje, na dosad nepoznat nafcin, u neprekid-no- m isticanju zajednifikih ci-Ije- va, zajedni6kih nada, po-uzda- nja i prijateljstva". Predmeti zapocetih razgo-vor- a bili su krijumCarenje droge i oruzja, ilegalna imi-graci- ja i ilegalna trgovina. I-- пабе je poznato da je Meksi-ko nezadovoljan svojim sus-jedom na sjeveru i ova pos-jeta je ipak nekakav pokuSaj da se uspostave bolji od-no- si. Kao prvo, Portillo je istakao da ce problem ile-gal- ne imigracije iz Meksika u Ameriku ostati ukoliko se Meksiku ne pomogne na ekonomskom polju. Zasad se габипа da meksifckih ile-gala- ca u Americi ima oko pet milijuna. Za poteSkoce Mek-sika djelimiCno je odgovorno americko ogranidavanje uvo-z- a meksiCke robe, kao i du-go- vi ameriSkim pozajmljiva-6im- a. Portillo je odlucno branio stav svoje zemlje na pravo da pripada kojem ho6e bloku, da upravlja svojom sudbi-no- m, jer ako jake zemlje imaju pravo da se udruzuju onda to pravo ima i Tre6i svi-jet. On je joS dodao da bi ra-d- o posredovao u pregovori-m- a izmedu Amerike i Kube, ali smatra da bi se o norma-lizaci- ji odnosa izmedu dvije zemlje moglo razgovarati i bez posrednika. VUCJANSKA PENELOPA Prije punlh 35 godina Trajko Stefanovic otiSao je u rat a kod kuce ostavio mladu tek dovedenu Julku. Rat se zavrSio. Neki su se vratili a neki nisu. Nije nl Trajko. Samo niko nikakvim nagovaranjima nije uvjerlo Julku da se Trajko vise sigurno nece ni vratltl. Trldeset pet godina ve6 Penelopa Iz Vucja strepi, ceka I nada se: do6i ce...
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, April 20, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-02-23 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000008 |
Description
Title | 000115 |
OCR text | February 23, 1977 SAD i trgovina oruijem iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiHiii v New York (Od stalnog doplsnlka Vjesnlka) — "Ova zemlja ne moze bitl istodobno I najveci svjetski mirotvorac i najveci svjetski miro-tvora- c I najveci svjetski trgovac oruzjem", kaie za Sjed. Drzave predsjednlk Jimmy Carter, a mlnistar vanjskih poslova Cyrus Vance vec na prvoj konferencljl za Stampu najavljuje red u jednoj od najzivljijih stavkl amerlckog izvo-z- a: "Sada Ispltujemo", kaie, "da II bl bilo dobro da svakl Izvoznlk oruzja mora dobitl dozvolu State Departmenta". Tako Carter Јоб jednom moral-ni- m usporedbama napada ustalje-n- u politiku u kojoj je bilo malo morala, all mnogo novaca i dlplo-matsk- e trgovlne. Od dvadeset milijardi dolara koje godiSnje svijet troSi na kupovinu oruzja, deset milijardi odlazi u americke dzepo-v- e, a prodaja рибака, tenkova, raketa, aviona i struCnjaka clnl бак osam posto cjelokupnog amerii-ko- g izvoza (joS nedavno — samo pet posto). Od prolzvodnje I pro-da- je oruzja I svega Sto prati oruzje u Sjed. Drzavama zivi 400.000 ljudi 1 1200 tvrtki, a svi oni sigurno nece biti zadovoljni Carterovlm pozivom da "sve zemlje svijeta smanje trgovinu oruijem". Uz Sjed. Drzave (49 posto), naj-veci su izvoznici I trgovcl oruijem SSSR (29,9 posto), Francueka (4,4) Kina (3,3), Britanija (2,9), i Ceho-slovaC- ka (1 ,9 posto). Tako je oclto rijec o snainom nadmetanju sis-te- ma i blokova, all je vrlo oStra konkurencija I izmedu clanica istog politicko-vojno- g sistema. Ovoga trenutka svaki cJvanaesti dolar Sto ga Sjd. Drzave zarade u svijetu dolazi od prodaje oruzja, a brojne i isprepletene politicke, vojne i diplomatske obaveze koje su u ovoj trgovinl neodvojlve ostaju jednako slozene iako se u dvade-seta- k godina sva drzavna vojna pomoc pretvorila u neobuzdane komercijalne pothvate. Najveci vojni prolzvodail neod-vojiv- o su vezani uz sluibenu ameri-Ck- u politiku, pa tadaSnjI predsjed-ni- k Nixon nije uzalud uspio nagovoriti Kongres da multimlliju-nski- m zajmom spasi "Lockheed", jednog od najmo6nljih americklh proizvodaca oruzja. Kongresni novae kasnije je dijelom utroSen u mito u mnogim drzavama pa je tako do5lo do spektakularnih sudenja, pada vlada I "skldanja glava" u Ita-lij- i, Japanu, Nizozemskoj... Taj "krvavi dolar" redovno se dobro "podmazuje", a u Washingtonu i najsluibenije zivi stotine ljudi — loblsta — kojima je jedlna brlga da sprijece svako smanjenje vojnog budzeta ill opsega vojne trgovine. Zbog svega toga neki kazu da se u trgovlni oruzjem Amerika odrek-l- a svih nacela oslm jednoga — "ko-munistl- ma se ne smlje ni§ta pro-dati- ". All, I to je samo djelomlcno tofino. Blv§i minister vanjsklh pos-lova Kissinger Imao je Cak devet nadela po kojima se ravnao kad je odlucivao o prodajl oruzja, a sva su ona bila u skladu s politlCklm ill opcim ekonomsklm namjerama Sjed. Drzava mada su se ponekad Clnila izrazito proturjeCnlm. All samo naizgled. JoS se i neki Amerikancl 6ude zaSto je Kissinger Istodobno pro-dava- o toliko oruzja Izraelu i "izrael-ski- m neprljateljima — Iranu i Sau-dljek- oj Arabiji". Ali, zna se da se sredlSte trgovine oruzjem Iz Evrope I Azlje premjestllo na Srednji fstok I Perzljskl zaljev gdje jo Kissinger lukavo рокибао iskoristiti sve arapske I muslimanske slozenostl. Prodavao je oruije samo onim zemljama clji reziml lokalno neprl-jateljst- vo prema Tel Avivu iskup-Ijuj- u simpatijama za vaSlngtonske svjetske modele, pa je tako pomoc tim "desnlm diktaturama" Imala cak trostruku svrhu: kako Slrija I Eglpat nikad nisu nlfita dobili, a Iran i Saudljska Arablja i vISe nego Sto trebaju, u protuizraelskoj front! sve su se viSe girlie pukotine izme-du "desnlh" I "lijevih" rezima, dok je ameri6ko oru2je Stltllo najboga-tij- e energetske izvore I vracalo dolare potrbSene za arapsku naftu. Zbog interesa koje prodaja oru-zja najavljuje ill slljedi u stopu dolazi do presedana koji izazivaju lancane katastrofe. Cim se u jednom "nestabilnom podrucju" pojave trgovci oruzjem, okolne zemlje odmah i same postaju moguci kupci, pa ne Cudi Sto se u tu mrezu zaplelo toliko mladih drzava. Oko 15 medu dvadeset milijardi dolara Sto se u svijetu godiSnje troSI na Izvoz oruzja placaju zemlje u razvoju koje se cesto moraju naoruzavati iznad stvarnlh mogucnosti zbog nerije-Seni- h sporova iz kolonijalne zaostav§tine Hi noVlh medunarod-ni- h Igri Sto manje ill vISe otvoreno prijete njlhovoj teSko steCenoj nezavisnostl. Tako oruije bogate Cine bogatl-jim- a siromaSne јоб slromaSnijim u svijetu koji se vISe Ipak ne zeli ponaSatl samo po diktatu najmofi-nijl- h. Carter I sam cesto govori o Stetnim posljedlcama takve polltl-k- e, pa njegova admlnietraclja otvo-reno priznaje da se "Amerikancl ne mogu ponoslti time Sto je u trldeset godina vISe od desetak ratova vodeno amerlcklm oruzjem". Ali, ta moralna osuda zahtijeva trostruku politicku bitku pa ce se Carter moratl borlti za svoje ideje I kod kuce I s ameriCklm saveznicl-m- a I s trgovcima oruzjem Iz drugog bloka koji bl takoder — kako ieli Vance — "treball smanjltl svoju prodaju". Ovog trenutka "drugl" joS Sute, pa nije sigurno kollko i nova adml-nistraci- ja stvarno vjeruje u opci svjetski rat protiv trgovine oruzjem, a kollko samo otvara izlaz za nuzdu (mi smo, eto, htjell, a oni opet nece). No, bilo kako bilo, za dobar dio "stare i tradicionalne Amerike" Carter je joS jednom "vrlo opasno" progovorio o "americkim vojnim interesima". Drazen Vukov Colic Prva A elektrana Moskva — Zemlje Savjeta za uzajamnu ekonomsku pomoc obja-vil- e su planove za izgradnju prve centrale na atomskl pogon na Kubi, o Cernu su sporazum potpl-sa- li u travnju profile godine Sov-jets- kl Savez i Kuba. Prema izvjestaju agencije TASS, postojece nuklearne centrale su profiirene, a nove Izgradene u Nje-mack- oj DR, Sovjetskom Savezu, Bugarskoj i Cehoslovackoj, a u toku Je izgradnja ovih centrala u Bugarskoj. MadarskoJ, Rumunj-sko- j I Cehoslovackoj. Prlvode se i kraju pripreme za Izgradnju atom-sk- e centrale u Poljekoj. Ukupna snaga nuklearnih cen-trala u svlm zemljama SEV pove-6an- a je za sedam puta od 1971. godine na ovamo, premaSlvSI 7500 megavata. Do 1980. godine, sna-ga svlh centrala treba da dostigne 30.000 megavata. f Mir, ta osnovna glavobolja. (Karlkatura: KarandaS.) Canadian Peace Congress welcomes President Carter's announced goals for Nuclear Disarmament On February 11th, the following letter was sent to President Carter. Dear Mr. President: On behalf of the'members and friends of the Canadian Peace Congress, I write to express our organization's strong support for your announced goal of scaling down and even-tually abolishing nuclear weapons. Your words bring hope and encouragement to earth's four billion terribly threatened people, including 22 million Canadians. We know that the overwhelming numbers of our Cana-dian people will support initiatives under your leadership aimed at eventually freeing mankind from the astounding es-calation of armaments; our evidence is the support of over 1 ,000,000 people in our country through individual and orga-nizational signatures on behalf of the Second Stockholm Appeal, which calls for an end to the arms race and for a World Disarmament Conference as the result of the Special United Natiohs Session on Disarmament to be held in 1978. Our people want a peaceful and honorable future; they are ready, most of them, to support fair initiatives that may eventually free us of the terrible possibility of holocaust — and weapons equally disastrous as nuclear are scientifically feasible. Clearly, the human race is living in the most dangerous age In all its long history. Here In our Canada, most of us will eagerly support fair and creative new approaches to peace by your administration. Thank you again for your encouraging words. Sincerely yours, (Rev.) John Hanly Morgan President Canadian Peace Congress Ako se Interesujete za raspored charter letova i cene putovanja iz Kanade u Jugoslaviju, ili da dovodite vaSu rodbinu iz Jugoslavije u Kanadu 1977. godine sa JAT-ovi- m avionima, piSite, ili licno posetite, ili telefonirajte: BOB STEVANOVU BOS Travel Service "THE LANES" 120 Adelaide St. W.v Toronto, Ontario — M5H 1T1 Telefoni: Office: 364-262- 3 Home: 767-176- 0 Po vaSoj zelji posla6emo listu rasporeda letova i cena vama kuci. Sjedinjene Drzave i Meksiko Posjeta meksiCkog pred-sjedni- ka Portilla Washingtd-n- u proSlog tjedna svakako je protuma6ena kao znak da Amerikanci zele jedan prisni-j- i odnos sa svojim susjedom na jugu. U torn smislu se je izjas-ni- o i predsjednik Carter, re-kav- Si Portillu da je on prvi strani visoki gost kojeg je primila nova administracija, jer se tome pridaje vainost. "NaSi su problemi zajedni-бк- Г, rekao je Carter. "I6i 6u dalje no Sto je potrebno pu-te- m diplomacije da zblizim naSe dvije zemlje, na dosad nepoznat nafcin, u neprekid-no- m isticanju zajednifikih ci-Ije- va, zajedni6kih nada, po-uzda- nja i prijateljstva". Predmeti zapocetih razgo-vor- a bili su krijumCarenje droge i oruzja, ilegalna imi-graci- ja i ilegalna trgovina. I-- пабе je poznato da je Meksi-ko nezadovoljan svojim sus-jedom na sjeveru i ova pos-jeta je ipak nekakav pokuSaj da se uspostave bolji od-no- si. Kao prvo, Portillo je istakao da ce problem ile-gal- ne imigracije iz Meksika u Ameriku ostati ukoliko se Meksiku ne pomogne na ekonomskom polju. Zasad se габипа da meksifckih ile-gala- ca u Americi ima oko pet milijuna. Za poteSkoce Mek-sika djelimiCno je odgovorno americko ogranidavanje uvo-z- a meksiCke robe, kao i du-go- vi ameriSkim pozajmljiva-6im- a. Portillo je odlucno branio stav svoje zemlje na pravo da pripada kojem ho6e bloku, da upravlja svojom sudbi-no- m, jer ako jake zemlje imaju pravo da se udruzuju onda to pravo ima i Tre6i svi-jet. On je joS dodao da bi ra-d- o posredovao u pregovori-m- a izmedu Amerike i Kube, ali smatra da bi se o norma-lizaci- ji odnosa izmedu dvije zemlje moglo razgovarati i bez posrednika. VUCJANSKA PENELOPA Prije punlh 35 godina Trajko Stefanovic otiSao je u rat a kod kuce ostavio mladu tek dovedenu Julku. Rat se zavrSio. Neki su se vratili a neki nisu. Nije nl Trajko. Samo niko nikakvim nagovaranjima nije uvjerlo Julku da se Trajko vise sigurno nece ni vratltl. Trldeset pet godina ve6 Penelopa Iz Vucja strepi, ceka I nada se: do6i ce... |
Tags
Comments
Post a Comment for 000115