000070 |
Previous | 11 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
'1 ЗРЛ ш February 2, 1977 %& 5. 1 2# godina od rodenja Rodendan velikog Skot-sko- g pjesnika Roberta Burn-s- a slavi se svakog 25. janu-ar- a. U Reg in I, Saskatche-wan, na banketu I balu u podast pjesnika ove govine, a kod dobrotvornog druStva "Sinovi Skotske", poCasni gost i govornik bio je minis-ta- r za multikulturallzam John Munro. Prenosimo neke dijelove njegovog govora: "Gospode i gospodo: Cast mi je 5to sam zamoljen da odiiim zdravicu besmrtnosti Roberta Burnsa, jer Burns je veli6ina o kojoj je teSko reel sve i biti zadovoljan. Njegovo su djelo nazvali "jedinim primjerom u povije-s- ti jezika ucinjenim klasiC-ni- m po tek jednom covjeku". Za nj se kaze da je "nISta manje mego sam preradio Citavu tvorbu Skotske narod-n- e pjesme". Njegov utjecaj je bio tako velik, a njegovi sljedbenici toliko hvaljeni, da je cesto teSko pomisliti da ga je mo2da netko I kleve-ta- o. Sto se tice samog Burnsa, postao je samosvojna tradi-cij- a. Njegovo rjefilto slavlje-nj- e obiCnog 2ivota — ljubav, obitelj, ognjiSte, I vjeStina kojom je umio da otkrije lainost i hipokriziju u6inlli su ga i viSe nego nacional-ni- m pjesnikom. Ufilnili su ga svjetskim govornikom. Burnsa 6e vam podjedna-k- o citirati jedan ratar, ill je-d- an sve6enik u Skotskoj. On je bio potpun covjek, po svo-j- oj 6vrstini i po slabostima. Bio je ujedno grijeSnik i pro-povjedn- ik, pjesnik herojskog zivota i poklonik sitnih u2ita-k- a u birtijl. Njegovo se djelo odr2alo ne samo zato Sto je govorio narodnim jezlkom, ve6 stoga 5to je pisao o Ijud-ski- m osje6ajima i vrljednos-tim- a koje imaju isto znace-nj- e danas kao i prije dvjesta godina, zato Sto su ljudska, Sto su zabavna, njegova dje-l- a sadrze vrijednostl ne samo Ba6kl Petrovac, vellko selo u plo-dn- oj ravnlcl Vojvodlne, pretefno je naseljeno Slovaclma, kojl tu zlve u bratekom zaJednlStvu sa ostallm narodlma I narodnostlma ove mno-gonaclonal- ne Pokrajlne. Upravo proteklih dana onl su proslavlll sto desetu godlSnJIcu njlhovog amater-sko- g pozoriSta "Vladimir Hurban Vladlmlrov" prlkazlvanjem poznate drame Ivana Cankara "Kralj BetaJ-nove- ". Prva amatereka pozorlSna pred-eta- va prlkazana je u Вабкот Petro-vc- u Јоб 1866. godlne. To Je blla komedlja "Starl кјоб!јаб Petra tre-бе- д" od nepoznatog autora. Orga-nizlr- an I sistematski rad na razvl-janj- u pozorlSnog 2ivota роб1пје '1890. godlne u okvlru tada osnovanog PJevaCkog druStva. Daju se redovno premljere, ropertoar se oboga6uje, okupljaju se novl 6lanovl. U vrijeme dva svjetska rata u pozorl&tu zamlre svakl rad. Posle oelobodenja, u eocljallctlCkoJ Ju- - za Skotlandane, vec za sva-kog- a. Vrijedno je, mislim, da se prlsjetlmo vremena u kojem je Burns pisao. U Skotskoj su se, u kasnijem dijelu 18. stolje6a, deSavale brze i duboke promjene. Ni nepu-ni- h dvadeset godina prije njegovog rodenja odrzala se je Cullodenska bitka. Stari druStveni poredak se ruSio, dljelom namjemo, all i pod pritiskom novih ekonomskih okolnosti i dolazece indus- - Nobelova nagrada i Saul Kad je 1962. Nobelova nagrada za knjlzevnoet blla dodljeljena Johnu Stelnbecku, "New York Times" rtlje bio obradovan. U stva-r- l, bio je toliko nezadovoljan da je na eva usta pltao "zaSto ta 6ast nlje pripala plscu — moida nekom pje-snik- u, krltlCaru III hlstorliaru — Cljl su znaCaj, utjecaj I samo djelo ve6 ostavlll dubljl utlsak na knjizev-no- et naSeg doba". "New York Times" je bio toliko raepaljen, u stvarl, da je smatrao kako dodljeljlvanje nagrada autoru "Plodova gnjeva" pokrece "sumnju o naCInu Izbora I vezl ovog odbora sa glavnlm strujama u amer!6koJ knjlzevnostl". All, neSto vise od dekade kasnlje "New York Times" je bio veoma zadovoljan Izborom Saula Bel Iowa I nlje postavljao nlkakva pltanja. Izgleda da je Svedska Akademija Izabrala Bellowa zato Sto je "oslo-bodl- o" amerl6ku knjlievnost od plsaca realists tridesetlh godina, medu koje spada I Steinbeck. "An-tl-her- oj danaSnjice ve6 je bio na pomolu", Izjavlla je Akademija, "a Bellow je bio jedan od onlh kojl su se pobrinull za nj". U svojoj knjlzl "Egzlstencljall-za- m I otudlvanje атеМбке knjl2ev-noet- l" Sidney Flnkelsteln je rekao: "Pogled Sto prolzlazi Iz oba roma-n- a — "Puetolovlne Augle Marcha" I goslavljl kada sve narodnostl, Za-jedno sa Jugoslavensklm narodl-ma, dobljaju Slroke mogudnostl za nesmetan kulturnl razvoj u 2lvot, I pozorlSte elovaCklh amatera u Ваб-ko- m Petrovcu stl6e nove тодиб-noe- tl I uslove za rad. Ono danas Ima viSe od 80 aktlvnlh 6lanova I re-dovno daje predstave i van Вабкод Petrovca, medu Slovaclma kojl zlve I u druglm krajevlma Jugoslavia. Goetuje I u SlovafikoJ odakle tako-d- e povremeno dolaze profeelonalnl redlteljl da bl radlll sa slovaCklm pozorlSnlm entuzijaetlma. PozorlSte "Vladimir Hurban Vla-dlmlrov" danas obavlja ulogu pro-feelonaln- og pozorlSta slovaCke narodnostl u Vojvodlnl. Brojna prlznanja I nagrade na takmttenji-m- a pozorlsnih amatera Slrom Jugo-slavl- je svJedoCe o umJotnlCkom nlvou predstava vrljednog ansam-bl- a baCkopetrovaCklh Slovaka, kojlm se ponose I svl oatali 2ltelji ovog mjeeta. JUBILEJ SLOVACKOG AMATERSKOG POZORISTA trijske revolucije. U svijetu, to je biio vrijeme revolucija u Francuskoj i Americi. Nove ideje su zahvatale zapadni svijet. I u torn mlljeu, u svijetu raseljenih lica, u vremenu intelektualnog vrijenja i me-dunarod- nih napetosti, pisao je Burns. All nije pisao s mr-injo-m i gorCinom — vec sa suosjecanjem, finim smis-lo- m za ironiju i, povrh svega, sa respektom i ljubavlju za Covjeka. Cljenio je tradiciju i stvo-ri- o je tradiciju, dokaz koje je i ovaj naS skup vefieras". Bellow "Henderson, kralj kl8e" — a koje su potakle Akademlju da dodljell nagradu Bellowu, Jest da je 2(vot apsurdan I jedlno Sto Covjek moze da uradl je da se zaStltl od njega dok ga ujedno Ismljava". Istovre-men- o: "Bellow se moze nazvatl eamozvanlm klovnom amerlfikog egzlstenclJalistlCkog pokreta, u torn emislu Sto on Ismljava evog "antl-heroja"- ... All on u svom humoru ne ismljava egzistencija-listlfik- u mieao, jer noma б!те da Je zamijenl. Svijet je za njega "glupost". Tridesetlh godina (koje su za Akademlju sada tako odvratne) Mike Gold je u svom djelu "2idovl bez novca" mogao vldjetl revolucl-onar- a u radniku 2ldovu. A Sezdese-- LoSi filmovi, loS "biznis" Kompanija Famous Pla-yers Ltd., zali se u jednoj izjavi da joj je posao u proSloj godini opao za-4- 4 posto u poredenju sa pret-proSlo- m godinom. Ova je kompanija !пабе jedna od dvije-t- rl u zemlji koje posje-duj- u vecinu kinematografa po gradovima, a imaju i kontrolu nad distribucijom filmova. U objaSnjenju se kaze da je razlog tome slaba posjeta kino-predstava- ma, §to nije niSta novo, all je novo to §to se takve stvari najzad prizna-j- u, dok publika sama zna da naprosto i nema Sta da gleda, jer je kvaliteta filmo-va, pretezno iz Hollywooda, svake godine sve loSija. To je pak samo jedna 6i-njen- ica, a druga je da u zem-lji ima odliCnih domadih fil-mova koje Kanadani ne mogu gledatl zato 5to Im je baS po ovim kom pan I jama uskraden plasman "na do-mace- m triiStu". Na takvu situaciju se vec nekoliko godina zale kanadski filmski radnlcl, traze ротоб бак i na federal nom nivou, all bez uspjeha. A tako eto to biva kad se smatra da su profit! I laka zarada "vainiji" od kulture, od umjetnostl. GLUMa TRA2E SMANJENJE NASIUA NA TELEV121JI Hollywood (Reuter) — The Screen Actors Guild (Udruienje filmsklh glumaca) nazvalo je pre-tjera- no nasllje na televizlji poten-cljalno- m оразпобби po drufitvo, I zatraillo da se Isto reducira na raz-ni- m televlzijeklm programlma. Ovo drufitvo je optu2llo produ-cent- e da se nadmedu u prlkazlva-nj- u takvlh stvarl na televizlji da bi privukli Sto viSe gledalaca. Ono Je tih I 8edamdesetlh godina amerlCkl intelektualci 2ldovl, kao Sto je Bellow, ne mogu nigdje natii odgovor ni na Sto, otudenl su od svega. All je zato Bellow mogao pisati plsmo "Т1тези" (u Januaru 1974.) u kojem je najzad pronaSao heroja. On Je tada rekao: "RiJeC 'heroj', dugo vremena oskvrnjena sada je rehabllltlranapo Sol2enjlclnu... On je 6ovjek eavrSenog Intelektualnog poStenja..." Krljudl se unutar "antl heroja" naSeg vremena vrebao je "heroj" antlkomunlzma, a Bellow, filjl zanoe sa trocklzmom nlje bio tako davno, mo2e se lako zagrijati za biio kakav plan I ran I napad na Sovjetski Savez. Dakle, Jasno je zbog беда rado-van- je Sto je Bellow postao nobelovac. "Emanclpacljom" ame-rlfi-ke knJI2evno8tl od reailzma tri-desetlh godina, Bellow joj je, tre-ba-lo se je nadati, ujedno zadao i eamrtnl udarac. Svojom posebnom kombinacljom trocklstl6klh uspo-men- a I egzlatencljalistldklh preten-zij- a, on je, ekupa s druglm Intelek-tualni- m Cankolizlma evog vremena, dao prlmjer kako se mo2e bitl antl-komuni- sta I Istovremeno nositl "radlkalnl" stijeg. Kroz kapiju "antl-heroj- a" uvukll su se kontra-revoluclon- eri 2ivota i umjetnostl. Sto se pak tide same Akademlje, kluba od 14 Svedsklh llterarnlh ludonoSa kojl su samoobnovljivi I konzervativnl do sr2i, ugled kojlh se sastojl tek u tome Sto je prona-laza- d dinamlta Alfred Nobel dozvo- - mm mm ШШ 9 e RIESUNG MERLOT optu2ilo i postavljace na raznim stanlcama, kao ABC, CBS, i NBC da se korlste programlma ovakve naravi radl vecih profita. Ovakav stav hollywoodskih glu-maca, vjerujemo, pozdravitl de mi-liju- ni gledalaca, a nlje ni prvi put da trezveni IJudi dizu svoj glas protlv stvarl koje Stetu odgoju mladih i 1пабе su nezdrave. lio da njegovo bogatstvo padne njlma u ruke, nitko ne sumnja u to da ona funkcionira polltiCki prl dodjeljivanju nagrade i da joj je danas glavni cilj antikomunizam i antisovjetizam. Nagrada Borlsu Pasternaku 1956. bila je pollticka provokacija, a davanje nagrade Sol2enjlclnu I Saharovu (za mlr) premaSilo je бак i taj prijaSnji poli-tick) б!п. To je bio pokuSaj da se provocira povratak hladnom ratu. Akademija se u ovoj atmosferip odluclla da dodijeli nagradu Bellowu. A da je njen stav ostao neeumnjlvo antikomunlsti6kl raz-golide- no Je Clnjenicom Sto je u-Bello- wu naSIa d2elata revoluciona-rn- e атеМбке literature tridesetlh godina. Nije II vrijeme, kako je pisao "Tlmas" 1962, all "zaboravlo" da pISe 1976. da se zapltamo: Tko su ti Ijudl Iz Akademlje I na kojl nafiln blraju 3voje dobitnike? ZaSto da budu obavijeni aromom ollmpij-ski- h mudraca kad za svoj polozaj mogu zahvaliti tek sludaju, oporuci jednog bogataSa? (Sengleskog: A. K.) Prvasvadba JoS u snu ml bljesni konji gazedi zlatnu Senicu strah u kosti nagone I djevojku ko rumenog andela na pledlma pronose u muke radanja u muke umlranja. Radojica Bo§kovi£ ZUPA IZ JUGOSLAVIJE... vno i SUIVOVICA PLUM BRANDY 9 TRAMINAC 9 PROKUPAC 9 MUSKATNI SILVANEC TIGER MiLK ШШ Ш Kod LCB u Ontariu, Albertl, Brftanskof Columblll i Sasketchewanu Za infoimacije obratite se GYAKI AGENCIES 1579 Bloor St. W. — Toronto, Ont. Phone (416) 531-99- 46 (7)
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 30, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-02-02 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000005 |
Description
Title | 000070 |
OCR text | '1 ЗРЛ ш February 2, 1977 %& 5. 1 2# godina od rodenja Rodendan velikog Skot-sko- g pjesnika Roberta Burn-s- a slavi se svakog 25. janu-ar- a. U Reg in I, Saskatche-wan, na banketu I balu u podast pjesnika ove govine, a kod dobrotvornog druStva "Sinovi Skotske", poCasni gost i govornik bio je minis-ta- r za multikulturallzam John Munro. Prenosimo neke dijelove njegovog govora: "Gospode i gospodo: Cast mi je 5to sam zamoljen da odiiim zdravicu besmrtnosti Roberta Burnsa, jer Burns je veli6ina o kojoj je teSko reel sve i biti zadovoljan. Njegovo su djelo nazvali "jedinim primjerom u povije-s- ti jezika ucinjenim klasiC-ni- m po tek jednom covjeku". Za nj se kaze da je "nISta manje mego sam preradio Citavu tvorbu Skotske narod-n- e pjesme". Njegov utjecaj je bio tako velik, a njegovi sljedbenici toliko hvaljeni, da je cesto teSko pomisliti da ga je mo2da netko I kleve-ta- o. Sto se tice samog Burnsa, postao je samosvojna tradi-cij- a. Njegovo rjefilto slavlje-nj- e obiCnog 2ivota — ljubav, obitelj, ognjiSte, I vjeStina kojom je umio da otkrije lainost i hipokriziju u6inlli su ga i viSe nego nacional-ni- m pjesnikom. Ufilnili su ga svjetskim govornikom. Burnsa 6e vam podjedna-k- o citirati jedan ratar, ill je-d- an sve6enik u Skotskoj. On je bio potpun covjek, po svo-j- oj 6vrstini i po slabostima. Bio je ujedno grijeSnik i pro-povjedn- ik, pjesnik herojskog zivota i poklonik sitnih u2ita-k- a u birtijl. Njegovo se djelo odr2alo ne samo zato Sto je govorio narodnim jezlkom, ve6 stoga 5to je pisao o Ijud-ski- m osje6ajima i vrljednos-tim- a koje imaju isto znace-nj- e danas kao i prije dvjesta godina, zato Sto su ljudska, Sto su zabavna, njegova dje-l- a sadrze vrijednostl ne samo Ba6kl Petrovac, vellko selo u plo-dn- oj ravnlcl Vojvodlne, pretefno je naseljeno Slovaclma, kojl tu zlve u bratekom zaJednlStvu sa ostallm narodlma I narodnostlma ove mno-gonaclonal- ne Pokrajlne. Upravo proteklih dana onl su proslavlll sto desetu godlSnJIcu njlhovog amater-sko- g pozoriSta "Vladimir Hurban Vladlmlrov" prlkazlvanjem poznate drame Ivana Cankara "Kralj BetaJ-nove- ". Prva amatereka pozorlSna pred-eta- va prlkazana je u Вабкот Petro-vc- u Јоб 1866. godlne. To Je blla komedlja "Starl кјоб!јаб Petra tre-бе- д" od nepoznatog autora. Orga-nizlr- an I sistematski rad na razvl-janj- u pozorlSnog 2ivota роб1пје '1890. godlne u okvlru tada osnovanog PJevaCkog druStva. Daju se redovno premljere, ropertoar se oboga6uje, okupljaju se novl 6lanovl. U vrijeme dva svjetska rata u pozorl&tu zamlre svakl rad. Posle oelobodenja, u eocljallctlCkoJ Ju- - za Skotlandane, vec za sva-kog- a. Vrijedno je, mislim, da se prlsjetlmo vremena u kojem je Burns pisao. U Skotskoj su se, u kasnijem dijelu 18. stolje6a, deSavale brze i duboke promjene. Ni nepu-ni- h dvadeset godina prije njegovog rodenja odrzala se je Cullodenska bitka. Stari druStveni poredak se ruSio, dljelom namjemo, all i pod pritiskom novih ekonomskih okolnosti i dolazece indus- - Nobelova nagrada i Saul Kad je 1962. Nobelova nagrada za knjlzevnoet blla dodljeljena Johnu Stelnbecku, "New York Times" rtlje bio obradovan. U stva-r- l, bio je toliko nezadovoljan da je na eva usta pltao "zaSto ta 6ast nlje pripala plscu — moida nekom pje-snik- u, krltlCaru III hlstorliaru — Cljl su znaCaj, utjecaj I samo djelo ve6 ostavlll dubljl utlsak na knjizev-no- et naSeg doba". "New York Times" je bio toliko raepaljen, u stvarl, da je smatrao kako dodljeljlvanje nagrada autoru "Plodova gnjeva" pokrece "sumnju o naCInu Izbora I vezl ovog odbora sa glavnlm strujama u amer!6koJ knjlzevnostl". All, neSto vise od dekade kasnlje "New York Times" je bio veoma zadovoljan Izborom Saula Bel Iowa I nlje postavljao nlkakva pltanja. Izgleda da je Svedska Akademija Izabrala Bellowa zato Sto je "oslo-bodl- o" amerl6ku knjlievnost od plsaca realists tridesetlh godina, medu koje spada I Steinbeck. "An-tl-her- oj danaSnjice ve6 je bio na pomolu", Izjavlla je Akademija, "a Bellow je bio jedan od onlh kojl su se pobrinull za nj". U svojoj knjlzl "Egzlstencljall-za- m I otudlvanje атеМбке knjl2ev-noet- l" Sidney Flnkelsteln je rekao: "Pogled Sto prolzlazi Iz oba roma-n- a — "Puetolovlne Augle Marcha" I goslavljl kada sve narodnostl, Za-jedno sa Jugoslavensklm narodl-ma, dobljaju Slroke mogudnostl za nesmetan kulturnl razvoj u 2lvot, I pozorlSte elovaCklh amatera u Ваб-ko- m Petrovcu stl6e nove тодиб-noe- tl I uslove za rad. Ono danas Ima viSe od 80 aktlvnlh 6lanova I re-dovno daje predstave i van Вабкод Petrovca, medu Slovaclma kojl zlve I u druglm krajevlma Jugoslavia. Goetuje I u SlovafikoJ odakle tako-d- e povremeno dolaze profeelonalnl redlteljl da bl radlll sa slovaCklm pozorlSnlm entuzijaetlma. PozorlSte "Vladimir Hurban Vla-dlmlrov" danas obavlja ulogu pro-feelonaln- og pozorlSta slovaCke narodnostl u Vojvodlnl. Brojna prlznanja I nagrade na takmttenji-m- a pozorlsnih amatera Slrom Jugo-slavl- je svJedoCe o umJotnlCkom nlvou predstava vrljednog ansam-bl- a baCkopetrovaCklh Slovaka, kojlm se ponose I svl oatali 2ltelji ovog mjeeta. JUBILEJ SLOVACKOG AMATERSKOG POZORISTA trijske revolucije. U svijetu, to je biio vrijeme revolucija u Francuskoj i Americi. Nove ideje su zahvatale zapadni svijet. I u torn mlljeu, u svijetu raseljenih lica, u vremenu intelektualnog vrijenja i me-dunarod- nih napetosti, pisao je Burns. All nije pisao s mr-injo-m i gorCinom — vec sa suosjecanjem, finim smis-lo- m za ironiju i, povrh svega, sa respektom i ljubavlju za Covjeka. Cljenio je tradiciju i stvo-ri- o je tradiciju, dokaz koje je i ovaj naS skup vefieras". Bellow "Henderson, kralj kl8e" — a koje su potakle Akademlju da dodljell nagradu Bellowu, Jest da je 2(vot apsurdan I jedlno Sto Covjek moze da uradl je da se zaStltl od njega dok ga ujedno Ismljava". Istovre-men- o: "Bellow se moze nazvatl eamozvanlm klovnom amerlfikog egzlstenclJalistlCkog pokreta, u torn emislu Sto on Ismljava evog "antl-heroja"- ... All on u svom humoru ne ismljava egzistencija-listlfik- u mieao, jer noma б!те da Je zamijenl. Svijet je za njega "glupost". Tridesetlh godina (koje su za Akademlju sada tako odvratne) Mike Gold je u svom djelu "2idovl bez novca" mogao vldjetl revolucl-onar- a u radniku 2ldovu. A Sezdese-- LoSi filmovi, loS "biznis" Kompanija Famous Pla-yers Ltd., zali se u jednoj izjavi da joj je posao u proSloj godini opao za-4- 4 posto u poredenju sa pret-proSlo- m godinom. Ova je kompanija !пабе jedna od dvije-t- rl u zemlji koje posje-duj- u vecinu kinematografa po gradovima, a imaju i kontrolu nad distribucijom filmova. U objaSnjenju se kaze da je razlog tome slaba posjeta kino-predstava- ma, §to nije niSta novo, all je novo to §to se takve stvari najzad prizna-j- u, dok publika sama zna da naprosto i nema Sta da gleda, jer je kvaliteta filmo-va, pretezno iz Hollywooda, svake godine sve loSija. To je pak samo jedna 6i-njen- ica, a druga je da u zem-lji ima odliCnih domadih fil-mova koje Kanadani ne mogu gledatl zato 5to Im je baS po ovim kom pan I jama uskraden plasman "na do-mace- m triiStu". Na takvu situaciju se vec nekoliko godina zale kanadski filmski radnlcl, traze ротоб бак i na federal nom nivou, all bez uspjeha. A tako eto to biva kad se smatra da su profit! I laka zarada "vainiji" od kulture, od umjetnostl. GLUMa TRA2E SMANJENJE NASIUA NA TELEV121JI Hollywood (Reuter) — The Screen Actors Guild (Udruienje filmsklh glumaca) nazvalo je pre-tjera- no nasllje na televizlji poten-cljalno- m оразпобби po drufitvo, I zatraillo da se Isto reducira na raz-ni- m televlzijeklm programlma. Ovo drufitvo je optu2llo produ-cent- e da se nadmedu u prlkazlva-nj- u takvlh stvarl na televizlji da bi privukli Sto viSe gledalaca. Ono Je tih I 8edamdesetlh godina amerlCkl intelektualci 2ldovl, kao Sto je Bellow, ne mogu nigdje natii odgovor ni na Sto, otudenl su od svega. All je zato Bellow mogao pisati plsmo "Т1тези" (u Januaru 1974.) u kojem je najzad pronaSao heroja. On Je tada rekao: "RiJeC 'heroj', dugo vremena oskvrnjena sada je rehabllltlranapo Sol2enjlclnu... On je 6ovjek eavrSenog Intelektualnog poStenja..." Krljudl se unutar "antl heroja" naSeg vremena vrebao je "heroj" antlkomunlzma, a Bellow, filjl zanoe sa trocklzmom nlje bio tako davno, mo2e se lako zagrijati za biio kakav plan I ran I napad na Sovjetski Savez. Dakle, Jasno je zbog беда rado-van- je Sto je Bellow postao nobelovac. "Emanclpacljom" ame-rlfi-ke knJI2evno8tl od reailzma tri-desetlh godina, Bellow joj je, tre-ba-lo se je nadati, ujedno zadao i eamrtnl udarac. Svojom posebnom kombinacljom trocklstl6klh uspo-men- a I egzlatencljalistldklh preten-zij- a, on je, ekupa s druglm Intelek-tualni- m Cankolizlma evog vremena, dao prlmjer kako se mo2e bitl antl-komuni- sta I Istovremeno nositl "radlkalnl" stijeg. Kroz kapiju "antl-heroj- a" uvukll su se kontra-revoluclon- eri 2ivota i umjetnostl. Sto se pak tide same Akademlje, kluba od 14 Svedsklh llterarnlh ludonoSa kojl su samoobnovljivi I konzervativnl do sr2i, ugled kojlh se sastojl tek u tome Sto je prona-laza- d dinamlta Alfred Nobel dozvo- - mm mm ШШ 9 e RIESUNG MERLOT optu2ilo i postavljace na raznim stanlcama, kao ABC, CBS, i NBC da se korlste programlma ovakve naravi radl vecih profita. Ovakav stav hollywoodskih glu-maca, vjerujemo, pozdravitl de mi-liju- ni gledalaca, a nlje ni prvi put da trezveni IJudi dizu svoj glas protlv stvarl koje Stetu odgoju mladih i 1пабе su nezdrave. lio da njegovo bogatstvo padne njlma u ruke, nitko ne sumnja u to da ona funkcionira polltiCki prl dodjeljivanju nagrade i da joj je danas glavni cilj antikomunizam i antisovjetizam. Nagrada Borlsu Pasternaku 1956. bila je pollticka provokacija, a davanje nagrade Sol2enjlclnu I Saharovu (za mlr) premaSilo je бак i taj prijaSnji poli-tick) б!п. To je bio pokuSaj da se provocira povratak hladnom ratu. Akademija se u ovoj atmosferip odluclla da dodijeli nagradu Bellowu. A da je njen stav ostao neeumnjlvo antikomunlsti6kl raz-golide- no Je Clnjenicom Sto je u-Bello- wu naSIa d2elata revoluciona-rn- e атеМбке literature tridesetlh godina. Nije II vrijeme, kako je pisao "Tlmas" 1962, all "zaboravlo" da pISe 1976. da se zapltamo: Tko su ti Ijudl Iz Akademlje I na kojl nafiln blraju 3voje dobitnike? ZaSto da budu obavijeni aromom ollmpij-ski- h mudraca kad za svoj polozaj mogu zahvaliti tek sludaju, oporuci jednog bogataSa? (Sengleskog: A. K.) Prvasvadba JoS u snu ml bljesni konji gazedi zlatnu Senicu strah u kosti nagone I djevojku ko rumenog andela na pledlma pronose u muke radanja u muke umlranja. Radojica Bo§kovi£ ZUPA IZ JUGOSLAVIJE... vno i SUIVOVICA PLUM BRANDY 9 TRAMINAC 9 PROKUPAC 9 MUSKATNI SILVANEC TIGER MiLK ШШ Ш Kod LCB u Ontariu, Albertl, Brftanskof Columblll i Sasketchewanu Za infoimacije obratite se GYAKI AGENCIES 1579 Bloor St. W. — Toronto, Ont. Phone (416) 531-99- 46 (7) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000070