Nase Novine, March 30, 1977

              '1
ЗРЛ
ш
February 2, 1977
%&
5.
1
2# godina od rodenja
Rodendan velikog Skot-sko- g
pjesnika Roberta Burn-s- a
slavi se svakog 25. janu-ar- a.
U Reg in I, Saskatche-wan,
na banketu I balu u
podast pjesnika ove govine,
a kod dobrotvornog druStva
"Sinovi Skotske", poCasni
gost i govornik bio je minis-ta- r
za multikulturallzam
John Munro.
Prenosimo neke dijelove
njegovog govora:
"Gospode i gospodo: Cast
mi je 5to sam zamoljen da odiiim zdravicu besmrtnosti
Roberta Burnsa, jer Burns je
veli6ina o kojoj je teSko reel
sve i biti zadovoljan.
Njegovo su djelo nazvali
"jedinim primjerom u povije-s- ti
jezika ucinjenim klasiC-ni- m
po tek jednom covjeku".
Za nj se kaze da je "nISta
manje mego sam preradio
Citavu tvorbu Skotske narod-n- e
pjesme". Njegov utjecaj
je bio tako velik, a njegovi
sljedbenici toliko hvaljeni,
da je cesto teSko pomisliti
da ga je mo2da netko I kleve-ta- o.
Sto se tice samog Burnsa,
postao je samosvojna tradi-cij- a.
Njegovo rjefilto slavlje-nj- e
obiCnog 2ivota — ljubav,
obitelj, ognjiSte, I vjeStina
kojom je umio da otkrije
lainost i hipokriziju u6inlli
su ga i viSe nego nacional-ni- m
pjesnikom. Ufilnili su ga
svjetskim govornikom.
Burnsa 6e vam podjedna-k- o
citirati jedan ratar, ill je-d- an sve6enik u Skotskoj. On
je bio potpun covjek, po svo-j- oj
6vrstini i po slabostima.
Bio je ujedno grijeSnik i pro-povjedn- ik,
pjesnik herojskog
zivota i poklonik sitnih u2ita-k- a
u birtijl. Njegovo se djelo
odr2alo ne samo zato Sto je
govorio narodnim jezlkom,
ve6 stoga 5to je pisao o Ijud-ski- m
osje6ajima i vrljednos-tim- a
koje imaju isto znace-nj- e
danas kao i prije dvjesta
godina, zato Sto su ljudska,
Sto su zabavna, njegova dje-l- a
sadrze vrijednostl ne samo
Ba6kl Petrovac, vellko selo u plo-dn- oj
ravnlcl Vojvodlne, pretefno je
naseljeno Slovaclma, kojl tu zlve u
bratekom zaJednlStvu sa ostallm
narodlma I narodnostlma ove mno-gonaclonal- ne
Pokrajlne. Upravo
proteklih dana onl su proslavlll sto
desetu godlSnJIcu njlhovog amater-sko- g
pozoriSta "Vladimir Hurban
Vladlmlrov" prlkazlvanjem poznate
drame Ivana Cankara "Kralj BetaJ-nove- ".
Prva amatereka pozorlSna pred-eta- va
prlkazana je u Вабкот Petro-vc- u
Јоб 1866. godlne. To Je blla
komedlja "Starl кјоб!јаб Petra tre-бе- д"
od nepoznatog autora. Orga-nizlr- an
I sistematski rad na razvl-janj- u
pozorlSnog 2ivota роб1пје
'1890. godlne u okvlru tada
osnovanog PJevaCkog druStva.
Daju se redovno premljere, ropertoar
se oboga6uje, okupljaju se novl
6lanovl. U vrijeme dva svjetska rata
u pozorl&tu zamlre svakl rad. Posle
oelobodenja, u eocljallctlCkoJ Ju- -
za Skotlandane, vec za sva-kog- a.
Vrijedno je, mislim, da se
prlsjetlmo vremena u kojem
je Burns pisao. U Skotskoj
su se, u kasnijem dijelu 18.
stolje6a, deSavale brze i
duboke promjene. Ni nepu-ni- h
dvadeset godina prije
njegovog rodenja odrzala se
je Cullodenska bitka. Stari
druStveni poredak se ruSio,
dljelom namjemo, all i pod
pritiskom novih ekonomskih
okolnosti i dolazece indus- -
Nobelova nagrada
i Saul
Kad je 1962. Nobelova nagrada
za knjlzevnoet blla dodljeljena
Johnu Stelnbecku, "New York
Times" rtlje bio obradovan. U stva-r- l,
bio je toliko nezadovoljan da je
na eva usta pltao "zaSto ta 6ast nlje
pripala plscu — moida nekom pje-snik- u,
krltlCaru III hlstorliaru — Cljl
su znaCaj, utjecaj I samo djelo ve6
ostavlll dubljl utlsak na knjizev-no- et
naSeg doba".
"New York Times" je bio toliko
raepaljen, u stvarl, da je smatrao
kako dodljeljlvanje nagrada autoru
"Plodova gnjeva" pokrece "sumnju
o naCInu Izbora I vezl ovog odbora
sa glavnlm strujama u amer!6koJ
knjlzevnostl".
All, neSto vise od dekade kasnlje
"New York Times" je bio veoma
zadovoljan Izborom Saula Bel Iowa I
nlje postavljao nlkakva pltanja.
Izgleda da je Svedska Akademija
Izabrala Bellowa zato Sto je "oslo-bodl- o"
amerl6ku knjlievnost od
plsaca realists tridesetlh godina,
medu koje spada I Steinbeck. "An-tl-her- oj
danaSnjice ve6 je bio na
pomolu", Izjavlla je Akademija, "a
Bellow je bio jedan od onlh kojl su
se pobrinull za nj".
U svojoj knjlzl "Egzlstencljall-za- m
I otudlvanje атеМбке knjl2ev-noet- l"
Sidney Flnkelsteln je rekao:
"Pogled Sto prolzlazi Iz oba roma-n- a
— "Puetolovlne Augle Marcha" I
goslavljl kada sve narodnostl, Za-jedno
sa Jugoslavensklm narodl-ma,
dobljaju Slroke mogudnostl za
nesmetan kulturnl razvoj u 2lvot, I
pozorlSte elovaCklh amatera u Ваб-ko- m
Petrovcu stl6e nove тодиб-noe- tl
I uslove za rad. Ono danas
Ima viSe od 80 aktlvnlh 6lanova I re-dovno
daje predstave i van Вабкод
Petrovca, medu Slovaclma kojl zlve
I u druglm krajevlma Jugoslavia.
Goetuje I u SlovafikoJ odakle tako-d- e
povremeno dolaze profeelonalnl
redlteljl da bl radlll sa slovaCklm
pozorlSnlm entuzijaetlma.
PozorlSte "Vladimir Hurban Vla-dlmlrov"
danas obavlja ulogu pro-feelonaln- og
pozorlSta slovaCke
narodnostl u Vojvodlnl. Brojna
prlznanja I nagrade na takmttenji-m- a
pozorlsnih amatera Slrom Jugo-slavl- je
svJedoCe o umJotnlCkom
nlvou predstava vrljednog ansam-bl- a
baCkopetrovaCklh Slovaka,
kojlm se ponose I svl oatali 2ltelji
ovog mjeeta.
JUBILEJ SLOVACKOG
AMATERSKOG POZORISTA
trijske revolucije. U svijetu,
to je biio vrijeme revolucija u
Francuskoj i Americi. Nove
ideje su zahvatale zapadni
svijet.
I u torn mlljeu, u svijetu
raseljenih lica, u vremenu
intelektualnog vrijenja i me-dunarod- nih napetosti, pisao
je Burns. All nije pisao s mr-injo-m
i gorCinom — vec sa
suosjecanjem, finim smis-lo- m
za ironiju i, povrh svega,
sa respektom i ljubavlju za
Covjeka.
Cljenio je tradiciju i stvo-ri- o
je tradiciju, dokaz koje je
i ovaj naS skup vefieras".
Bellow
"Henderson, kralj kl8e" — a koje
su potakle Akademlju da dodljell
nagradu Bellowu, Jest da je 2(vot
apsurdan I jedlno Sto Covjek moze
da uradl je da se zaStltl od njega
dok ga ujedno Ismljava". Istovre-men- o:
"Bellow se moze nazvatl
eamozvanlm klovnom amerlfikog
egzlstenclJalistlCkog pokreta, u
torn emislu Sto on Ismljava evog
"antl-heroja"- ... All on u svom
humoru ne ismljava egzistencija-listlfik- u
mieao, jer noma б!те da Je
zamijenl. Svijet je za njega
"glupost".
Tridesetlh godina (koje su za
Akademlju sada tako odvratne)
Mike Gold je u svom djelu "2idovl
bez novca" mogao vldjetl revolucl-onar- a
u radniku 2ldovu. A Sezdese--
LoSi filmovi,
loS "biznis"
Kompanija Famous Pla-yers
Ltd., zali se u jednoj
izjavi da joj je posao u
proSloj godini opao za-4- 4
posto u poredenju sa pret-proSlo- m
godinom. Ova je
kompanija !пабе jedna od
dvije-t- rl u zemlji koje posje-duj- u
vecinu kinematografa
po gradovima, a imaju i
kontrolu nad distribucijom
filmova.
U objaSnjenju se kaze da
je razlog tome slaba posjeta
kino-predstava- ma, §to nije
niSta novo, all je novo to §to
se takve stvari najzad prizna-j- u,
dok publika sama zna da
naprosto i nema Sta da
gleda, jer je kvaliteta filmo-va,
pretezno iz Hollywooda,
svake godine sve loSija.
To je pak samo jedna 6i-njen- ica,
a druga je da u zem-lji
ima odliCnih domadih fil-mova
koje Kanadani ne
mogu gledatl zato 5to Im je
baS po ovim kom pan I jama
uskraden plasman "na do-mace- m triiStu". Na takvu
situaciju se vec nekoliko
godina zale kanadski filmski
radnlcl, traze ротоб бак i na
federal nom nivou, all bez
uspjeha.
A tako eto to biva kad se
smatra da su profit! I laka
zarada "vainiji" od kulture,
od umjetnostl.
GLUMa TRA2E SMANJENJE
NASIUA NA TELEV121JI
Hollywood (Reuter) — The
Screen Actors Guild (Udruienje
filmsklh glumaca) nazvalo je pre-tjera- no
nasllje na televizlji poten-cljalno- m
оразпобби po drufitvo, I
zatraillo da se Isto reducira na raz-ni- m
televlzijeklm programlma.
Ovo drufitvo je optu2llo produ-cent- e
da se nadmedu u prlkazlva-nj- u
takvlh stvarl na televizlji da bi
privukli Sto viSe gledalaca. Ono Je
tih I 8edamdesetlh godina amerlCkl
intelektualci 2ldovl, kao Sto je
Bellow, ne mogu nigdje natii
odgovor ni na Sto, otudenl su od
svega.
All je zato Bellow mogao pisati
plsmo "Т1тези" (u Januaru 1974.) u
kojem je najzad pronaSao heroja.
On Je tada rekao: "RiJeC 'heroj',
dugo vremena oskvrnjena sada je
rehabllltlranapo Sol2enjlclnu... On
je 6ovjek eavrSenog Intelektualnog
poStenja..." Krljudl se unutar "antl
heroja" naSeg vremena vrebao je
"heroj" antlkomunlzma, a Bellow,
filjl zanoe sa trocklzmom nlje bio
tako davno, mo2e se lako zagrijati
za biio kakav plan I ran I napad na
Sovjetski Savez.
Dakle, Jasno je zbog беда rado-van- je
Sto je Bellow postao
nobelovac. "Emanclpacljom" ame-rlfi-ke
knJI2evno8tl od reailzma tri-desetlh
godina, Bellow joj je, tre-ba-lo
se je nadati, ujedno zadao i
eamrtnl udarac. Svojom posebnom
kombinacljom trocklstl6klh uspo-men- a
I egzlatencljalistldklh preten-zij- a,
on je, ekupa s druglm Intelek-tualni- m
Cankolizlma evog vremena,
dao prlmjer kako se mo2e bitl antl-komuni- sta
I Istovremeno nositl
"radlkalnl" stijeg. Kroz kapiju
"antl-heroj- a" uvukll su se kontra-revoluclon- eri
2ivota i umjetnostl.
Sto se pak tide same Akademlje,
kluba od 14 Svedsklh llterarnlh
ludonoSa kojl su samoobnovljivi I
konzervativnl do sr2i, ugled kojlh
se sastojl tek u tome Sto je prona-laza- d
dinamlta Alfred Nobel dozvo- -
mm
mm
ШШ 9
e RIESUNG
MERLOT
optu2ilo i postavljace na raznim
stanlcama, kao ABC, CBS, i NBC
da se korlste programlma ovakve
naravi radl vecih profita.
Ovakav stav hollywoodskih glu-maca,
vjerujemo, pozdravitl de mi-liju- ni
gledalaca, a nlje ni prvi put da
trezveni IJudi dizu svoj glas protlv
stvarl koje Stetu odgoju mladih i
1пабе su nezdrave.
lio da njegovo bogatstvo padne
njlma u ruke, nitko ne sumnja u to
da ona funkcionira polltiCki prl
dodjeljivanju nagrade i da joj je
danas glavni cilj antikomunizam i
antisovjetizam. Nagrada Borlsu
Pasternaku 1956. bila je pollticka
provokacija, a davanje nagrade
Sol2enjlclnu I Saharovu (za mlr)
premaSilo je бак i taj prijaSnji poli-tick)
б!п. To je bio pokuSaj da se
provocira povratak hladnom ratu.
Akademija se u ovoj atmosferip
odluclla da dodijeli nagradu
Bellowu. A da je njen stav ostao
neeumnjlvo antikomunlsti6kl raz-golide- no
Je Clnjenicom Sto je u-Bello- wu
naSIa d2elata revoluciona-rn- e
атеМбке literature tridesetlh
godina.
Nije II vrijeme, kako je pisao
"Tlmas" 1962, all "zaboravlo" da
pISe 1976. da se zapltamo: Tko su
ti Ijudl Iz Akademlje I na kojl nafiln
blraju 3voje dobitnike? ZaSto da
budu obavijeni aromom ollmpij-ski- h
mudraca kad za svoj polozaj
mogu zahvaliti tek sludaju, oporuci
jednog bogataSa?
(Sengleskog: A. K.)
Prvasvadba
JoS u snu ml bljesni konji
gazedi zlatnu Senicu
strah u kosti nagone
I djevojku
ko rumenog andela
na pledlma pronose
u muke radanja
u muke umlranja.
Radojica Bo§kovi£
ZUPA
IZ JUGOSLAVIJE...
vno i SUIVOVICA
PLUM BRANDY
9 TRAMINAC
9 PROKUPAC
9 MUSKATNI SILVANEC
TIGER MiLK
ШШ Ш
Kod LCB u Ontariu, Albertl,
Brftanskof Columblll i Sasketchewanu
Za infoimacije obratite se
GYAKI AGENCIES
1579 Bloor St. W. — Toronto, Ont. Phone (416) 531-99- 46 (7)