Jedinstvo, April 07, 1961

              Pisnio iz Jugoslavije
0 STANJU NA JUGOSLfi-VENSKO- M
SELU
"Sola so mjonjaju takoreci
na ociglcd, o demu sc u seli-m- a
mnogo govori" — pile
"Borba" u svom broju od 20.
1. 19G1 g.
Nije zgorega pogledati u
£cmu se sastoje ove promje-n- c, kakav je njihov karak-tc- r. Da bi dobili Sto jasniju
eliku bacimo polled unazad
i razmotrimo stanje u dita-vo- m poslijeratnom vromenu.
Radno scljaStvo Jugosla-vije
u period u poslije oslo-boujen- ja zemlje odlucno je
polio putem izgradnje soci-jalizm- a. Hiljade soljaka sa-moinicijati- vno
su osnivale
scljadke radnP zadruge i pri-stupa- le
kolektivnoj obradi
zemlje. Zadruzni pokret br-z- o
se Sirio, tako da jo vec za
nokoliko godina broj seljad-ki- h radnih zdruga dostigao
cifru od oko 7.000. PovrSina
obradivog zemljiSta, obuh-vacen- a tim zadrugama izno-sil- a
Je petinu od ukupne ob-radi- vc
povrsmc zemljp. Na-rav- no da sve to nije iSlo ta-ko
glatko, — radni seliaci
prisiljoni su bili u istr vrijo-mo
voditi oStru borbu protiv
kuladkih elemonata, koji su
ometali krotanje ka progre-su- .
Voliku pomod u toj borbi
jugoslavonski radni scljaci
crpili su iz bogate riznice is
kustva steccnog u poriodu
kolektivizacije u Sovjetskom
Savezu.
Mcdjutim. uskoro su pri-mjecc- ne
na selu nezdrave
pojave — drzava io smanii-val- a
pomoc seljadkim rad-ni- m zadrugama. mnoge od
nfih nijo dak ni pomagala.
Zadrugo, kojo su trobalp slii-2i- ti kao uzorna poljoprivre-dn- a
i socijalistidka gazdins-tva- ,
pretvarale su so polaga-n- o
u takva dobra koja su slu-zil- a
za primjor kako no tro-b- a obradjivati zomliu. Pro-puSto- no
same sobi, boz masi-n- a,
a costo i boz dovoljnog
brofa togloco stoko. pa i boz
sjemona. one su krzliavilo i
propadalo. Naravno da so o-v- o odrazilo i na raspolozo-ni- u
cjelokupnog radnog ae-ljaJt- va, kojp se pomelo ustru-dava- ti
od stupanjn u zadru-ure- .
Sto io daljo islo, svo so
bolje vidjplo. da su zadru£- -
na gazdinstva nsudiona na
propast. ho-- r obzira na tadaS-nj- u "liievu" liniju IrSaviHMT
i partiiakocr rukovodstva, ko-ja
je jo5 1048. godino te
1949. godine i.Ma na "stopro
centnu" koloktivi?aciiu. Ra-dni- m seljacima nijo bilo ja-sn- o
samo jedno: zbog ccga
driava ne pomaze zadrugo
u kojo jo cak i sa policijom
natjorivala radno soljako. U
isto vrijomo vlasti su dozvo-lil-o izigravanjo zakona o o-drodje- nom zemljisnom ma-ksimum- u. Sa znanjom i bla-goslov- om drzavnih organa,
kulaci su svojo posjodo raz-djeljiva- li medju dlanovo o-bit- olji
i preko noci so pret-vara- li
u "srodnjake", pa dak
i u "siromaSne" scljakc. Ta
pojava narocito jo bila ra5i-roii- n
u Slavoniji. Na solu je
avladala noizvjosnost. dale
ni mnogi partijski radnici ni-je- su
bili u stanju da se ori-jenti- lu
i snadju u takvim u-slovi- ma.
Nakon Sto su iskljucili ze- -
mlju iz socijausticke zajod-nic- e, jugoslavenski rukovo-dioc- i
zamislili su do kraja
sprovesti, vec ranije stvoreni
plan "kompromitaeije" le-njins- ke ideje o kolektiviza-cij- i
poljoprivrede. Pri izvr-Senj- u
ovG zamisli oni su na-mjerav- ali
postici dva cilja:
prvo — dokazati kako je
kritika KPJ i njene linije
"neosnovana", jer, eto, oni
vrie kolektivizaciju poljop
rivrede; i. drugo — "poka-zat- i
u praksi" radnom selja-5tv- u da put kolektivizacije
"ne valja", jer, eto, u zad-rugama
so no moze zivjeti.
Jo3 i u proljece 19 19. vodje-n- a je ovakva politika. Stva-ran- o
su takve zadruge, kojo
su stajale na goloj zemlji:
bcz gospodarskih zgrada,
boz togloco stoko, boz orudja
7a obradu polia. a costo l
bez kruha. ZemljiSte, narav-no,
nijosu mogli obraditi i o-- no
so protvaralo u Iodine. U
zadrugama io raslo nezado-voljstv- o, zahtjovala se hitna
drzavna pomoc, jor na mno-gi- m mjestima je prijetio
glad. Drzavni rukovodioci
smatrali su da jo plod saz-ri- o. da jo doSlo njihovo vri-jomo
da otvorono kazu §to
mislo. Istupili su na tnbmu
govoreci da se oni ne slain
sa takvom izgradnjom soci-ializm- a
na spIu tj., sa kole-ktivizacijo- m, ali prisilili su
ih na to u svojo Tijomo ftusi
i — morali su. Kolektivizaci-j- a
jo okrtona kao "ruski
motod". isticalo so da bi bilo
"ios troro", ako bi so i daljo
iSlo "sa Rusima" Obilato su
5irono parole: "Koloktiviza-cii- a
— to jo ruski socijali-zam"- !
"Troba proci na via-stit- i
— jugoslavonski put iz-gradnje
socijalizma!" U svr-b- u
umironja soljaSkih rad-nih
masn data jo porspokti-va- :
individualna seljaJka
gazdinstva troba da ојабаји
i da positive u zajodnici sa
drzavnim dobrima, kao os-no- va
za stvaranjo "sociiali-atifkili- "
odnosa na solu. ICa-d- a
io vop teren bio priprom- -
lion, aluzbono io ааорбопо
da so zadrugo "raspuStaiu".
Na mnogim mjostima istu-pa- li
su nrodstavniri vlasti i
cinu'ki iziavljivali : "Dosta
ip bilo ruakog socijalizma"!
Pvo jo bilo srac4inato na to,
da so ono Sto no valja u Tu-eoslav-iji
nroclasi "ruskim",
da so "dokaze" kako co so
opot povratiti "to zlo". u
koliko se zomlia ukliuci u
socijaliRticki tabor Rilo jo
potrebno zastrasiti soliafko
radno maso. privezati ih uz
sobo i zauvijek im izbiti iz
glavo Zelju za izgradnjom
socijalizma. jer takav soc'-ializa- m. kako so pokazalo.
"no valja". Pomelo so govo-rit- i
o "jugoslavenskom soci-jalizmu- ".
(Naatavit co so)
Postoji Ii opasnost od prenaseljenosti пабе planete?
Ncco II So pojaviti problem za preseljavanjcm na druge
planete? Postoji li granica prira§taja stanovniitva na
Zomlji? O ovim problemima pojavilo se zanimljivo gle-dllt- e
u sovjetskom casopisu "Novojo vremja." Autor je
veoma kompetontna lidnost: ибепјак — ekonomist aka-demi- k Strumiljin.
Podjimo od dinjenice da na svijetu zivi danas 3 mi-lijardo
ljudi ili 22 na jedan kvadratni kilomotar. To ni-j- o
mnogo. Ali, ako bi stanovniStvo raslo proma Maltu-sov- oj teoriji, za 500 godina, na svakom kvadratnom mc-tr- u nase planete, morala bi da stisnu gore nego sardine
u konzervi, 22 covjeka.
Odbacujuci ovu tcoriju kao apsurdnu, sovjetski uce-nja- k iznosi miSljenje da u drustvu koje se razvija ni za-ko- ni
o porastu stanovniitva ne mogu ostati vjecnj i neiz-mijonje- ni. Svakoj druStvenoj foi-maci- ji odgovaraju pre-tn- a
tome posebni zakoni porasta stanovniJtva.
U vecini kapitalistickih zemalja prirastaj stanovni-itva
znatno sporije rasto od prira§taja u zcmljama soci-jalietidk- og tabora, pie akadomik Stnimiljin.
U Sovjetskom Savezu naprotiv svako so godine do-djelju- ju mnogobrojni ordeni "materinska slava". po-£as- na zvanja "majke-heroji- " i novdani dodaci majkama
s mnogo djece. Ali sovjetski uconjak primjecujo istodo
bno da u uvjetima rastuceg blagostanja i kulturo Sirokih
maea linija nataliteta ni u SSSR-- u nece rasti nego opa-dat- i. Ona cak ne moze ne opadati. jers. produiavanjem
ljudekog vijeka i smanjenjem smrtnosti. kao posljedi-eem- a blagotanja, povecava broj starijih oaoba i mate
Uroj majki starijeg uzrasta a samim se tim i prosjec'ni
Butelltet neiEbjeino smanjuje.
Ako je tako s priraStajem. a kako je sa smrcu? Ko
jj je to uzraH 6ovjeka u kome ce smrt predtavljtl, pre--
Zahtjevi africkih naroda
U Kairu je odrzana kon-ferenci- ja africkih naroda,
trcca po redu. Prisustvo-val- o
je oko 300 predstav-nik- a
politickih pokreta i
partija ! delegata sindi-kalni- h
organizacija iz 37
africkih zemalja.
Konferencija je izrazila
punu podrsku alzirskom
narodu u njegovoj oslobo-dilack- oj
borbi. Zatrazila
je neodloznu primjenu re-zoluc- ije Vijeca sigurnosti
Potpisan dugorocni trgovinski sporazum
izmedju Jugoslavije i SSSR-- a
Beograd. — Potpisan jo
dugorocni trgovinski spora-zum
izmodju Jugoslavije i
SSSR-- a — za period 19G1.-19G- 5.
Sporazum predvidja po-vedan- jo robne razmjene iz-medju
Jugoslavije i SSSR u
19G5. godini za dva puta u
odnosu na 19G0. godinu.
Jugoslavia co isporu5iva-t- i
Sovjetskom Savezu kablo-v- e,
olovo, proizvodo erne
metalurgijo i kemijske indu-strij- o,
a takodjer j raznu in-dustrij- sku
opremu i strojevo.
U jugoslavonskim brodogra-diliStim- a
izgradit co so do
19G5. godino za potrcbo
SSSR 1G tankera od po 23
hiljada tona nosivosti, 9 tra-mpe- ra
od po 10.000 tona
nosivosti, zatim Jugoslavija
Gradi velifci
D,
Moskva. — U toku jc iz- - gradnja naftovoda dugac-ko- g 1.500 km. ce pove- zivati SSSR. Poljsku, Cehos-lovack- u, Madjarsku i Njo-табк- и Domokratsku Repub-liku.
Naftovod polazi od rajona
Kujbisev u SSSR i poslije
1.000 km. razdvaja u kraka : u zapadni (SSSR —
Poljska — Istocna Njcma6-ka- )
i juzni (SSSR — Celios-1оуабк- а — Madjarska). Pre-dvidje-no
je da se 6itav naf-tovod
zavrSi do kraja 19G3.
Tako bi tfetiri puta joftinijim
transportom bio rijcSen pro-blem
izvoza nafte iz Sovjot-sko- g Saveza u ostale 6etiri
zomlje.
U SSSR je dosad najviSc
uradjeno na juznom kraku
naftovoda koji ce ici
i BudimpeSti. Ci-je- vi
so vec postavljaju od
mjesta do pogranicnog
gradica SSSR Uzhorod. Ova
dionica dugacka "00 km. ve-z- at
ce se s naftovodom koji
ce so graditi u Cehoslova5-ko- j. Pretpostavlja so da cc
vec krajom ovc godino naf-ta-,
do mjesta Bro-di
cisteraama, potoci daljo
naftovodom proma l'afinori-jam- a
u Bratislavj i Budimpo- -
UN o Kongu i priznanje
Gizengine vlade kao jedi-n- e zakonite vlade ove ze-mlje.
Zatrazeno je iskljucenje
Juznoafricke Unije iz Or-ganizac-ije
UN i sveafrlcki
bojkot Juzne Afrike. Osu-dje- n
je barbarski portu-gals- ki kolonijalizam u An-go- li
i portugalskoj Gvine-ji- .
Postavljen je zahtjev
za likvidaciju
ce isporu6iti 3.500 vagona ci-ster-ni,
veci broj transforma-tora- ,
elektrotohnicku opre-mu,
univerzalne busilice,
kompletne urodjaje za pre-rad- u
voca i povrca i dmgo.
U jugoslavenskom izvozu u
SSSR takodjer ce biti zastu-pljen- e
i voce kolicine- - razne
robe za 3iroku potrosnju, u
prvom rodu obuce, namjes-taja- ,
vunene trikotazc i dru-gi- h
proizvoda.
U narednom petogodi§-njo- m
periodu Jugoslavija co
uvoziti iz SSSR ugljen za ko-ksiran- jc,
koks, valjani ma-terij- al
crnc metalurgijo, si-ro- vo
2eljezo, naftine dcriva-to- .
aluminijum. kalaj, nikl
forologuro, abzost, каибик i
drugo.
se naftovod ce povezivati SSSR, Poljsku,
cefioslovacku, Madjarsku i N, Republiku
koji
dva
prcma
Brodi
sti
Ovo godino co biti posta-vljon- o cijovi u duzini od
1000 km (ukupna duzina
naftovoda kroz SSSR iznosil
co oko 2000 km) na potczu
KujbiSov —MoziS, gdje ce se
ova velika naftonosna magi-stral- a razdvajati na zapad-n- u
j juznu. U drugoj etapi
radova povezivat co se Mo-z- is
s ranije izgradjenom dio-nico- m Brodi — Uzhorod i . mjestom Biesd na poljskoj
granici.
U Poljskoj do naftovod bi-ti
dugacak 700 km. Radovi
su pocoli u junu pro3Io godi-ii- e
na teronima Plocka. Cijo-v- j
ce so postavljati istovre-men- o
u dva smjera: zapad-ni
i istocni. Zapadni smjer
ulazi u Isto6nu Njomacku
kod granicnog mjosta Svont.
U izgradnji ove dionico Po-ljskoj
co voliku pomoc pru-zit- i
Isto6na Njoma2ka. Na o-v- im teronima naftovod tro-ba
da predje г-ije-ko
cetiri
puta. OdluSeno je, da so ci-jovi
postavljaju iznad povr-
Sino vodo.
Kroz Istocnu Njomacku cc
proci najkraci dio
Zasad jo samo utvrdjen pro-jo- kt intalacija, a glavni ra- - Prenaseljenost nase planete?
—P o £ 1 c (1 i sovjetskom n a u c c n j a k a—
ma rijecima cuvenog ruskog fiziologa Mcdnjikova, isto
takvu prirodnu potrebu kao §to je san. Raznj strani au-to- ri navode 100, 150, ili dak 200 godina. Na primjer da
Ii je moguce 100 godina smatrati dugovjedno-sti- ,
na kojoj so radja instinktivna potreba za smrcu, aka-demi- k Strumiljin odgovara negativno. On navodj da jo
lUdl). godino u bovjetskom Savezu bilo vise od 20 tisuca
osoba starijih od sto godina.
Prema tomP ovu je granicu i moguce po-makn- uti na 150 godina, a da se pri torn oduvaju zivotne
snage i ziva potreba za ucestvovanjem u kolektivnom
radu i stvaraladkim dostignudima suvremenika, kaze so- vjetski udenjak i dodaje da bi tada "prirodna smrt" po-sta- la
opce pravilo, mada ni ovu granicu dugovjednosti ne
troba smatrati konadnom. Evo kakve su perspektive So-vjetsk- og Saveza prema tablici sovjetskog udenjaka o dinamici stanovniStva u zavisnosti od postignute dugov-jednosti.
Operirajudi s nokoliko faktora. izrszonih u apsolut-ni- m brojevima i postocima, Strumiljin tTdi da bi pros-jeda- n ljudski vijek od sto godina u Sovjetskom Savezu
trebao da bude postignut kroz 28 godina. To znadi, s ob-ziro- m
na krotanje stope nataliteta i mortaliteta, da bi
1988. godine, Sovjetski Savoz imao 300 milijuna stanov-nika.
Za 75 godina bio bi dostignut prosjedan ljudski vi-jek
od 150 godina i 2035. godine na teritoriji SSSR-- a zi-vi- lo bi 1 10 milijuna stanovnika. Prosjecna starost od 200
godina bila bi dostignuta tek 2325. godine, kada bi SSSR
imao 800 milijuna stanovnika.
Poito bi u ovoj situaciji, prema tablici akademika
Strumiljina, stopa nateliteta iznosila 5 promila i bila iz-jednac- ena a stopom mortaliteta. to prirodnog priraitaja
ne bi vile bilo i stanoniitvo SSSR ostalo bi na torn nivou.
Ovakav razvoj on vezuje uz komunistidko druStvo.
pomoc
nog terora obje Rodezi-je- ,
Kamerunu,
Basutolandu itd.
Donijeta je
se
odlucno osudjuju razne
forme neokolonijalizma u
Africi, razne
marionetske vlade koje
paravane
orudja kolonijalizma, pre-ko
kojih on da izi-gr- a
borbu naroda
Pored toga, sporazumom
se predvidja da Sovjetski Sa-ve- z
isporu6i Jugoslaviji ko-mplet- nu
opremu za razne in-dustrij-sko
objekte koji co se
graditi u toku slijedecih pet
godina u ukupnoj Tijednosti
od 95 milijuna dolara. Ova
oprema co se koristiti za iz-grad-nju
objekata u rudarst-vu-,
energetici, crnoj oboje-n- oj
metalurglji.
Predstavnik ministarstva
vanjskih poslova jo izjavio
da jo trgovinska razmjena
izmodju i SSSR
u proSloj godini iznosila 107
miliona dolara, a da
ukupna vrijodnost ro-bn- o
razmjeno za period
19fi0. —19GJ3. iznosi 800 mi-liona
dolara.
koji
Bratislavi
dovezoiia
kolonijal- -
naftovoda.
granicom
potrebno
j dovi su usmjereni na izgrad-- I
nju kombinata za proradu
,
nafte.
Od granicnog mjesta
Sahj juzni krak ovog volikog
naftovoda proci co duzinom
od 100 km. kroz
i doci do madjarske gra-nic- o. Kroz CSR dobar dio
naftovoda prolazj kroz pod-vodn- u ravnicu, Sto veoma o-te2- ava radove. Svi radovi bit
6c zavrsoni do kraja 19G1.
U Vuc.iom Orlu kod Brati-slav- o, na torenu koji zauzi-m- a
povrSinu od 5G0 hoktara,
gradi se voliki kombinat za
proradu nafte. To jp sada jo-dn-a
od najvedih cehoslovaS-ki- h investicija.
1пабо, cijovi za ovaj naf-tovod
izradjuje ceska
u Donjem Bonosevu.
Proma nedavno utvrdjo-no- m projoktu. duzina nafto-voda
kroz Madjarsku iznosit
co 130 km. On do prosjoci
c'ehoslovac'ko-mad- j a rs k u
granicu kod mjesta Sahi, o-da- kle
co ici do na 30 km. od
gdje co so gra-diti
velika rafinorija. Radovi
troba da so zavrsp do zimo
kada Madjarska ocokuje da
naftovod dopremi pnni naf-t- u
iz SSSR.
sa str. 1)
Zabrana produkcije, i-spro-bavanja
i
oruzja, opste
J razoruzanje, u-kida- nje
vojnih baza na
tlu i
stranih trupa, naro-dim- a
koji se za nact-onaln- o
oslobodjenje u ko-lonijaln- im
i zavisnim
cuvanje
suvereniteta, prosire-nj- e
suzblja- -
u
Njasalandu,
rezolucija
kojom razotkrivaju !
razoblicuju
predstavljaju i
africkih
i
Jugoslavije
prcdvi-djon- a
Cehoslovaf-k- u
tvor-nic- a
BudimpoSte,
demokratije
borbi za
kolonija-lizma
tako-dje- r
Ujedinjenih
zatrazila
Ukratko iz svijeta
KONG: kanadskih kineskih
vode se zi kupnju kanadske pienico.
Doznaje se da je spremna u toku dvije godine
oko 200 milijuna pSenice ako dobijo
NEW Krajem ove godine broj stanovnika
u svijetu ce brojku od oko 3 milijardo. To je
u Biroa UN za socijalna pitanja.
BEOGRAD: sovjetskih sindikata
na dvotjedni
OTTAWA: Amoridki predsjednik
u sluzbeni Kanadi 1G. juna.
WASHINGTON: Атепбка objavila novi
napadaj na Kubu zbog s tim tri
latinsko-amoridk- e vlade su izjavile da odbijaju prckinut
odnosc Kubom, kako tra2e Sjed. Driave.
CARACAS: izjavila spremnost da
diplomatsko sa SSSR.
BOSTON: Kardinal dishing izjavio da
desnicarski organizaciju John Birch, jer so ona
"bori protiv Ova organizacija je tollki pro-tivn- ik
komunizma da je predsjednika
j drzavnog sckretara Dullesa
"orudjem
LONDON: Doznaje so da su u portugalskoj
Angola izvrsena nova hapsenja.
TOKIJO: Skupstina Rijukiju u
so i otok Okinava, zatrazila je od
vlade da pomogne u za sprccavanjo izgradnjo
americkih rakctnih baza na ovim otocima. Skupltina jo
prihvatila rozoluciju u kojoj so trazi obustava izgradnjo
amerifikih baza. Otoci Rijukiju su pod upra-vo- m,
ali je Japan formalno zadrzao nad nji-m- a.
KATMANDU t DoUlo do eukoba
izmedju naoruzanih zemljoradnika i velepoejednlka.
dana uhapono je 150
Muslimani
Juznoafricke Unije
sc bore protiv
apart
orga-nizaci- jc
u Juznoafrickoj U-ni- ji
pozvale su svojo clanovo
da so ujedine u borbi
politike apartheida, koju
provodi juznoafridka vlada
U se podviaci da
muslimani u Juznoafridkoj
Uniji ne mogu viSo trpjoti
sistem tiranijo koji ih poni-zav- a
i liSnva osnovnih ljud-ski- h
prava. Potpisnici
se obavezuju na pro-tiv
svake i poziva
ju sve muslimane da se
u protiv "snaga
zla i tiranijo".
tome, sovjetski u uv-jetima
komunizma, kad sva socijalna i ckonomska ogra-niden- ja
priraStaja budu ukinuta, priraStaj
stanovniStva ce so zaustaviti, poddinjavajuci so iskljudi-v- o
zakonima biologije i DostigavSi prirodnu
granicu ljudskog vijeka, za koju on smatra da jo 200 go-dina,
stanovnistvo do stupiti u stadijum reprodukejje.
To ce biti, prema njegovu miSljenju, zakon porasta sta-novniSt- va
komunistidkog druStva i noma bojazni od pre-naseljenosti
nase planete, niti potrobe za bjezanjom na
planete!
SVI cEMO REcl: NE!
(Nastavak
upotrebe
nuklearnog
potpuno
stranom povlacenje
bore
zc-mljama,
nacional-no- g
nastoji
izvjcstaju
Kennedy
Venezuela
podupiro
sklopu japanske
naporima
ameridkom
suverenitet
(NEPAL)
nepravdo
nje zla itd. To
su sve hitni zahtevi onih
koji zele mir. Da bi
covecanstvo od unistenja
u novom svetskom ratu
moramo se udruziti nacio-naln- o
internacionalno u
ziroki pokret,
moramo ujedinje-n- i
front svetskog obima
masovnih akcija i borbe
svih vrsta imperija-Itstick- e
agresije. Sada vec
postovlja se pitanje:
doprinosis za stvar
STRANA 3
za nezavisnost. Konferen-cija
je istakla ulogu neza-visni- h
zemalja u
punu likvidaciju
u Africi.
Konferencija je
dosadasnju
politiku nacl-j- a
u Kongu i re-vizi- ju
Povelje svjetske or-ganizac- ije kako bi Afrika
dobila odgovarajuce
u Vijecu sigurnosti.
HONG Izmedju i prc-dstavni- ka
pregovori
Kina ku-pi- ti dolara kredit.
YORK:
dostici obja-vljen- o
Delegacija do-putov- ala
posjet.
dola-z- i
posjet
vlada
komunizma. Istovremeno
s
obnovi odnosc
tajnu
komunizma".
i bivSeg amoridkog
Eisenhowera proglasila
komunizma".
kolo-ni- ji
masovna
arhipelaga Cijem
nalazi
i
je vile
Po-sljedn- jih
preko osoha.
licida
Cetirj muslimansko
protiv
apelu
apola
borbu
uje-dine
borbj
Prcma zakljudujo akademik,
stanovni§tva
fiziologijo.
drugo
fasistickog
spasili
i
demokratsk!
stvoriti
protiv
Ko-liko
osudila
mje-st- o
§(a sc sve radi
u imc slobodc
Popularni nmericki pje
vac narodnih pjesama Pe-te
Seeger osudjen jc na
godinu dana zatvora zato
sto jc odbio da odboru za
ispitivanjc neamerickih a-ktivn- osti (vichunterima)
otkrije svoje politickc po-gled- e.
Ovi politick! progoni u
Sjedinjenim Dravama za-poc- cli
su pod Trumanom,
nastavljcni pod Eisenho-wero- m
! sada pod Ken
nedyem.
SAD uskralilc vizc
sovjetskoj sindikalnnj
dcleffaciji
Po naredbi State Depart-ment- a
americka ambasada u
Moskvi odbila jo da izda vi-z- e
delcgaciji sovjetskih sin-dikata
radnika pomorskog i
rjecnog transporta koja jo
pozvana na kongros unije
Iuckih radnika USA.
Odluka State Dopartmen-t- a
nai§la je na nopovoljan o-dj- ck
u sovjetskim sindikati-m- a.
MacArtluirovc price
Poznati amoridki gencwl
Douglas MacArthur tvrdj da
je Truman kriv 3to postoji
N. R. Kina.
U jednom svom memoar-sko- m
zapisu MacArthur ka-i- c
kako bi danas sve bilo
drugdije da su mu bile dano
slobodne ruko ka--d je htio,
za vrijomo korojskog rata,
napasti kineski toritorlj, all
Truman nijo dozvolio.
Istina jo da MacArthur
,
nije uspio ni da dodje do lef
1 noske granico.
mira u svetu?
Pitanje akcija (ne reel,
deklaracija) postalo je pi
tanjc savestl, covecnosti, !
humanizma.
V. G. Pew