Nase Novine, January 31, 1985

              -- !— Kgbfl , T4Jvr W "(1 U 'frv
I ft f
POSTANSKA KASA
Pise: HARRY RANKIN
Postu pripremaju za privatizaciju.
To je jedini razuman zakljucak koji
moze da se izvede iz onoga sto se s
postanskom sluzbom dogodilo u pro-tekl- e cetiri godine.
Naplata za sve usluge se povecava,
a kvalitet opada.
Za pisma se sada placa duplo vise
nego se placalo 1981. (34 centa prema
17 centi). Pseci timovi bi brze dopre-mal- i
postu nego se danas doprema.
Michael Warren, koji je do nedavna
bio predsjednik Kanadske postanske
korporacije (Canada Post Corpora-tion)
je rekao da ce dostava poste po
kucama uskoro postati "stvar koja
spada u proslost". Uprava poste na-mjera- va da nas primora da postu po-dize- mo
iz komunalnih postanskih ku-tij- a
(boxes).
U cetiri godine sto je bio predsjed-nik
Warren radio na tome da postu
pretvori iz tijela koje sluzi i koje se
financira iz opcih prihoda, u biznis
koga placaju oni koji ga koriste.
Povecanje cijena za postanske us-luge
koje je Warren sproveojepretje-ran- o
i neopravdano. Povecanje spro-veden- o
proslog juna (s odobrenjem
Mulroney-ev- e vlade) ukljucuje pove-canje
naplate za pisma s 32 centa na
34 centa, a za zadrzavanje pisama ili
upucivanje na novu adresu, sada se
naplacuje $9.50 prema $1.59 ranije, a
uskoro ce se povecati na $15.00.
Forme za promjenu adrese dosad
su bile besplatne, a u buduce ce se
za njih placati isto koliko se placa za
pismo. Naplata za male postanske ku-tij- e je povecana sa $16.96 na $25.44.
Povecana je i cijena za novcane po-silj- ke
(money orders) s 42 centa na 75
centi (za svote do 200 dolara). Speci-jaln- a
dostava (special delivery) sada
kosta $1.96 prema $1.06 ranije. Za re-gistrac- iju pisma dosad se placalo
$1.96, a u buduce ce se placati $2.46.
Za male pakete, za koje se ranije pla-calo
48 centi, u buduce ce se placati
od $1.24 do $2.15.
AH postanska sluzba nije poboljsa-na- ,
ona je pogorsana. Pored toga, broj
postanskih sluzbenika se smanjuje
godisnje za 600 do 700, a predvideno
je otpustanje jos 3,000.
PoSta ima ogroman deficit, izmedu
200 i 350 milijuna dolara godisnje, bar
tako kazu. Zasto deficit?
Na prvom mjestu treba reci da rad-ni- ci
i njihove unije nisu krivi ni za
deficit, ni za smanjivanje postanske
sluzbe. Sve je to posljedica lose upra-ve- .
Jedna istrazivacka firma izToronta
je ustanovila da je na kupnju masina
koje su sporije od ljudi u raspacava-nj- u
poste, troseno milijuna. To je zato
sto uprava poste pati od fiks ideje da
mora da smanji radnu snagu. To je
samo jedan primjer lose uprave, a
ima ih mnogo.
Drugi razlog za visoki deficit je to
sto korporacije koje koriste postan-ske
usluge, ne placaju dovoljno za us-luge
koje dobivaju. Korporacije pla-caju
vrlo malo, a posljedica je to da
moraju platiti obicni gradani. U po-reden- ju
s naplatom za pisma, izda-vack- e
kuce i reklamne agencije do-stavlja- ju
svoj materijal za bagatelu.
Kako je гјебепје?
John Bullock, predsjednik Kanad-ske
federacije nezavisnih biznisa (Ca-nadian
Federation of Independent
Business), koji neobicno mnogo voli
americkog predsjednika Reagana,
kaze da poSta treba da zabrani straj-kov- e,
smanji place i daje drugima da
vode postanske poslove.
Ali, formalna zabrana Strajkova
nece sprije6iti izbijanje strajkova,
smanjivanje place nece poboljsati us-luge,
a davanje poslova drugima ce
znatno povecati troskove. I to nije rje-Senj- e;
to je samo primjer kako desni-darsk- f
poslodavci izlijevaju jed na
radniStvo.
Roger Hamel, predsjednik Trgovin- -
ske komore (Chamber of Commerce)
trazi da posta poveca "mehanicku
opremu". Izgleda da on misli samo na
to kako da smanji radnu snagu. Ali
mehanizacija koju je posta vec insta-liral- a
usporava dostavu poste, i to
nije rjesenje.
Mulroney-ev- a vlada je uspostavila
nekakav privatni task force da nade
rjesenje. Od toga se moze ocekivati
ono isto sto posta radi, i sto predlaze
Kanadska federacija nezavisnih bi-znisa.
Ja drzim da ce vlada s svojim po-slovni- m prijateljima nastaviti sma-njivanje
postanske sluzbe, i povecace
naplate usluga sve dok ne bude mogla
postansku sluzbu uruciti privatni-cim- a bez mnogo javnog otpora. To je
ono za cim se ide.
Oni odbacuju principe na kojima je
posta osnovana, naime, da je to javna
sluzba, da ona ne mora da pravi profit
i da ne treba da se vodi kao privatni
biznis.
Privatizacija poste nece poboljsati
postansku sluzbu — ona ce samo po- vecati troskove i smanjiti sluzbu. Pod
privatnom kontrolom naplacivanje
moze da se poveca za pet ili deset pu-t- a. Privatizacija ce samo donijeti bo-gat- u
financijsku korist korporacij-ski- m prijateljima kozervativne vlade.
Privatizacija nije rjesenje.
Rjesenje je da se postanska sluzba
stavi pod pravu javnu kontrolu, takvu
kontrolu u kojoj ce radnistvo i obicni
gradani imati rijec. Da je vlada pri-hvati- la prijedloge unija, mi bismo da-nas
imali efikasnu, jeftinu i dobro or-ganizira- nu sluzbu, onakvu kakva je
bila prije nego sto su poceli da je mi-jenja- ju
u privatni biznis koji donosi
profit.
Harry Rankin je gradski vijecnik
— alderman — u Vancouveru.
(Preveo S.M.)
UMOSTARUIZRECENEPRESUDE
CLANOVIMA NEPRIJATELJSKE
GRUPE
Najvecu kaznu dobio pr-vooptuz- eni Risto Radovic — tri godine i sest mjeseci zat-vor- a.
MOSTAR, 3.IX — Poslije trodnevne
rasprave odrzane proslog tjedna u
Okruznom sudu u Mostaru, sudsko vi-je- ce kojemu je predsjedao Dragan
Marie izreklo je neprijateljskoj grupi
od sest optuzenih osoba kazne za-tvo- ra
u ukupnom trajanju od deset go-din- a.
Prvooptuzeni Risto Radovic,
koji je odgovarao za krivicno djelo su-djelova- nja
u neprijateljskoj djelat-nost- i
iz clana 131. KZ SFRJ, osuden
je na kaznu zatvora od tri godine i
sest mjeseci. Za krivicno djelo ne-prijateljs- ke propagande osudeni su:
Olga Radovic na dvije godine i dva
mjeseca, Slobodanka Radovic na go-din- u
i deset mjeseci, Tomislav Dabic
na jednu godinu, Doko Beatovic na
deset mjeseci i Goran Lemez na osam
mjeseci zatvora.
U obrazlozenju presude sudac Dra-gan
Marie je rekao da je u toku sude-nj- a
u potpunosti dokazana neprija-teljsk- a
djelatnostRiste Radovica, od-nos- no njegova povezanost s pripadni-cim- a cetnickih emigrantskih organi-zacij- a
i djelovanje sa tih pozicija. Us-tanovlje- na je takoder i krivica preo-stali- h
petero optuzenih koji su kori-stenje- m
i raznosenjem neprijatelj-sko- g
propagandnog materijala, pro-pagira- li ideje velikosrpstva i cetni-stv- a, atakirajuci na bratstvo i jedin-stv- o
kao i ostale tekovine NOB-e- .
Risto, Olga i Slobodanka Radovic
zadrzani su u pritvoru do pravomoc-nost- i
presuda.
"Slobodna Dalmacija"
PRED OKRUZNIM SUDOM
USIBENIKU
PLANIRAO
Antu Glamoca (56) pok. Ig-naci- ja iz Vodica optuznica te-re- ti za sudjelovanje u nepri- jateljskoj djelatnosti, preba-civanj- e
u SFRJ oruzja i muni-cij- e radi vrsenja teroristicke
aktivnosti te neprijateljsku
propagandu — U Glamocevoj kuci u Vodicama otkriven
pravi arsenal.
SIBENIK 3.IX — PredVelikimkri-vicni- m
vijecem Okruznog suda u Si-beni- ku naci ce se 56-godis- nji Ante
Glamoc pok. Ignacija iz Vodica, na
privremenom radu u SR Njemackoj
zbog krivicnih djela sudjelovanja u
neprijateljskoj djelatnosti, prebaci-vanj- a
na teritorij SFRJ oruzja i muni-cij- e
zbog vrsenja teroristicke aktivno-sti,
te neprijateljske propagande.
Operativnim radom radnika
Drzavne sigurnosti u Sibeniku otkri-ven- a
je mracna djelatnost Ante Gla-moca
koji je lisen slobode u maju, a
29. maja predan uz krivicnu prijavu
Istraznom centru sibenskog Okruz-nog
suda koji je protiv njega otvorio
istragu i odredio pritvor. U toku tro-mjesecn- og istraznog postupka
utvrdeno je da se Ante Glamoc u SR
Njemackoj sredinom sedamdesetih
godina povezao s najekstremnijom
ustaskom emigracijom i daje od 1975.
do 1985. godine prilikom ulaska u
zemlju sa sobom kriomice prenosio
oruzje i municiju radi miniranja spo-meni- ka
NOR-a- , mostova i drugih slic-ni- h
znacajnih objekata na podrucju
sibenske opcine, a sve zato da bi mo-ga- o
postati pripadnik Hrvatskog revo-lucionarn- og bratstva, najekstremnije
ustaske teroristicke organizacije
koja ima za cilj iskljucivo terorom ru-si- ti
Ustavom utvrdeno drustveno-po-litick- o
uredenje SFRJ.
Premetacinom u njegovoj kuci u
Vodicama u ulici Sarajevska 7. rad-ni- ci
Sluzbe drzavne sigurnosti u Sibe-niku
pronasli su pistolj marke "wa-la- m
48", kalibra 9 mm s odgovaraju-co- m
municijom, pusku "mauzer 98"
kalibra 9,92 mm s optickom napravom
marke "geco" s vise od 100 metaka,
skicu eksplozivne naprave, jedan
stolni i tri rucna sata, plinske pistolje
marke "mec-gunco- " i "erme-werker- "
sa 29 metaka, dodatak za pistolj za is-paljiva-nje
vise komada petardi i ne-koli- ko raketa. Pronadeni su u njego-voj
kuci takoder sporogoruci stapi,
kapisle, i 11 komada patrona eksplo-ziva- ,
kao i osmomilimetarski film koji
je optuzeni prikazivao svojim istomi-sljenicim- a
te rodacima, sireci na taj
nacin ustasku propagandu.
Utvrdeno je takoder da je optuzeni
Ante Glamoc prilikom boravka u Vo-dicama,
od dolaska iz SR Njemacke
do hapsenja, sam izradivao eksplo-zivne
naprave s ciljem da minira spo-meni- ke
NOR-a- , mostove i druge
objekte na sibenskom podrucju. On
je preko poznanika nabavljao poje-din- e
eksplozivne dijelove pod moti-vacijo- m
da ce kopati cisternu za vla-stit- e
potrebe.
"Slobodna Dalmacija"
JUGOSLOVENSKO-IRACK- A
SARADNJA
DOGOVARANJE O NAFTI
Jugoslovenski ambasador u Iraku
Dzevad Mujezinovic posetio je irac-ko- g ministra nafte Ahmeda Kasima
Takija i s njim razgovarao o privred-no- j
saradnji dveju zemalja.
Pri torn se posebno razgovaralo
o dinamici isporuka dogovorenih ko-lidi- na ira6ke nafte Jugoslaviji, kao i
o mogucnostima §ire saradnje Jugo-slavij- e
i Iraka u oblasti prerade pet-rolej-a.
Iz novih i starih albuma EINSTEIN I
Susret Alberta Einsteina i naseg naucnika Mihajla Pupina odigrao se
15. marta 1933. godine u New York-u- .
Einstein jesavelikim postovanjemis-tica- o Pupinove prakticne radove iz
oblasti telekomunikacija u visefaznoj
telegrafiji iz takozvane "pupinizaci-je"- .
Osobito je govorio o Pupinovim
kalemovima i divio se njegovoj spret-nost- i
u popularizaciji nauke, isticuci
posebno Pulicerovu nagradu, kao
najvece americko priznanje u oblasti
knjizevnosti koju je Pupin dobio za
autobiografiju "Sa pasnjaka do nau-cenjaka- ". "Nista coveka ne cini toliko
srecnim kao njegovo posteno uvere-nj- e da je ucinio sve sto je mogao, ula- -
Ж.%
i+_i??
&Vm,r jjfts-v-s Л. Ш&ЈЛ ,л
ttOSSk 3li8!SV 8Т Ш®Ј ШГ Г i %m feM?',4 s
' _ .
- X!
Aitaft Јм??&Л1жЛаWаоlitаi&гtfвrVпBпO. it дИгЛнЈи1&У1зПод wtxfSWi&Li--s.Г љ6ГђЛХлЈХжМ
zuci u svoj rad svoje najbolje sposob-nost- i. Upoznavanje sa delima velikih
ljudi oplemenjuje dusu covekovu,
daje mu podstrek da i sam stvara ne-st- o
novo za dobrobit covecanstva...
Veliki covek se razlikuje od obicnog
po intenzitetu utisaka koje okolina
cini na njegov razum. On je covek uz-buden- ja
i inspiracije" — uzvratio je
Pupin svom sagovorniku.
Na slici: Einstein i Pupin (sedi) u
razgovoru. (Originalna fotografija je
vlasnistvo Columbia univerziteta u
New York-u)- .
Petar IVIC
"Politika"
RAZGOVOR O GRCKO-JUGOSLOVENSK- OJ
EKONOMSKOJ SARADNJI
ATINA (Tanjug) Grcki drzavni podse-kreta- r
za odnose Grcke sa Evropskom
zajednicom Teodoros Pangalos primio
je ambasadora SFRJ u Atini Trajka
Trajkovskog i zadrzao se s njim u duzem
razgovoru. Jugoslovenski ambasador i
grcki drzavni podsekretar razmenili su
misljenja o daljem razvoju odnosa Ju-goslav- ije
i EZ, ciji je Grcka punopravni
clan, kao i o putevima za unapredenje
i bogatiji sadrzaj ekonomske saradnje
Jugoslavije i Grcke.
USTAVNE RASPRAVE
CIUDAD DE MEXICO — Predsjed-nik
Daniel Ortega izjavio je da ce
osnove novog ustava Nikaragve o ci-je- m
se nacrtu vodi javna rasprava,
biti nesvrstavanje, politicki plurali-za- m
i mjesovita privreda. Ti stavovi
izneseni su u prijedlogu Sandini-stick- e
fronte za nacionalno oslobode-nje- ,
koji je Ortega u svojstvu pred-sjednika
izvrgne komisije Fronte pre-da- o ustavotvornoj komisiji nikara-gvansk- e
skupstine.
Govoreci pred Ustavotvornom ko-misijo- m skupstine predsjednik Or-tega
iznio je jos jednom cvrstu rjese-no- st sandinisticke fronte da obrani
tekovine sandinisticke revolucije, na
principima koji ce osigurati politicko
ucesce svim sektorima nikaragvan-sko- g drustva. (Tanjug)