Jedinstvo, April 11, 1961

              5TRANA 2
O s v rt i
EUfVN ESNE
U okotobru prosle godine radnici poduzeca Indu-strial
Wire and Cable Ltd. stupili su na strajk. Strajk
jo5 uvijek traje (najduzi strajk u historiji Toronta).)
Kompanija pokusava obnoviti proizvodnju pomocu straj-kolomac- a,
u vccini Madjari.
Strajk vodi jedna unija Kanadskog radnickog kon-gros- a.
Okruzni organizator Kongresa Harry Simon je
ovih dana osudio citavu "madjarsku zajednicu" (com-munity)
Sto je "dozvolila nckim svojim clanovima da
podju raditi".
"Mj no osudjujcmo samo ovo ljude, ncgo cijelu ma-djarsku
zajednicu Sto ih nije upoznala sa cmjcnicama i
njihovim moralnim obavezama prema radniSkom pokre-tu- ".
To jo izazvalo napadaje na Simona. Toronto Star
ga бак optuzujo za rasizam.
Da li je ispravno osudjivati cijelu "madjarsku "za-jednicu"
ili "community" ?
Nije ispravno. Ta zajednica so sastoji od protivnika
radniikih unija j Strajkova (antikomunisticki elemcnti,
organizacije i Stampa) i svijesnih i poStenih radnika,
koji na radni6ke unijo i borbu gledaju kao na osnovni
uvjet svoga napredka. Da spomenemo samo list "Mun-kaS- ",
koji mcdju madjarskim doseljenicima igra istu
ulogu kao "Jcdinstvo" modju Jugoslavenima.
OScvidno jo da tu nije kriva cijela "madjarska za-jednica",
ncgo onaj njezin dio koji madjarskim dose-ljenicima
govore da jo njihov zadatak da so bore protiv
komunizma, a u komunizam ukljucuju unije i Strajkove.
Ali krivica nije samo na toj strani. Glavnu odgo-vorno- st
za svo to snose oni kanadski krugovi koji pruza- -
Obnova iz Wellanda
Stovani drugovi, u listu vam Saljem 7 dolara za
obnovu i kalendar. Zakasnio sam za par dana sa mojom
obnovom. Prispjelj ovi uskrsni blagdani, a drugo jo Sto
moju "pedu" primam svakoga 28. ili 29. u mjesecu, a
kadgod se dogodi da ju prije potrosim nego primim.
Drukcijo no moze da bude.
Drugo, kalendar je dosta dobro uredjen, a roman
mo toliko ne interesira. Ima rijeci, a i recenica koje mi ni-s- u
razumljive. A posto se tico ostalog Stiva u "Jedinstvu"
nemam sto da prigovorim. Sve vise volim Sitati sto drugi
pilu nego kad bi ja sam nosto napisao.
Drugarski pozdrav —
Star! pretplatnik
Welland, Ont.
Dvogodisnja pretplata Iz Albcrte
Stovani drugovi, u prilogu lista naci ceto M. 0. od
$1G.00 za moju dvogodiSnju obnovu, 2 kalendara i §1.00
a fond.
Drugarski pozdrav drugovima u uredu i
J. K
High Prario, Alta.
♦
Starl podbacili
Stovani drugovi, prilozono coto naci poStansku nov-&ra- u
doznaSnicu za 8 dolara i to za obnovu $G.00, u fond
F I L M O V I
33
Prikazivanjem serije na-Si- h
fllmova ovdje u Torontu.
kako jc to najavljeno preko
"Jcdin&tva" za na3u koloni-J- n
predstavlja vcliki doga-dja- j.
Tko zna dali ce nas to
svo skupa malo sjediniti i
dali cenio naci jodno zajed-nick- o
mjesto da bi oiivjeli u
sebi osjccaje prema svom
narodu, glodajuci filmovo
koji se budu prikazivali. To
Jo zaista veliko pitanje, jer
svaki od nas ce se osvrnuti
na njih kriticSki prema vlas;
titom ukusu, politiSkoj pri-padno- eti
i tome sliCno.
O filmu duga godi-n-u
dana" moglo bi so mno-go
govoriti. Tematika je iz
varedna, no moze joj se dati
prigovora, jer zadire u soci-jaln- o
problemc naSe ze-mlj- o.
Pored tako dobro te-mati- ke,
istaknute vaznosti
kolektivnog rjeSavanja 2ivo-tni- h
problema, utjecaja ko-lekti- va
na uzgoj omladine,
kako jo to prikazano u filmu
primjerom Lorenza, i poje-dninac- no
dobre glume, Sto
daje filmu izvanrednu vri-jedno- st.
film ima mnogo
nedoetataka. kof i ne mogu
iabjeci pazljivom oku gle-dao- ca
pa makar on i no bio
sposoban kritiJar.
Pkezija je potpuno podba-cil- a
u ovom filmu. moze
so tocno zakljuciti u kojem
vremenskom periodu so ra-dn- ja
odigiava. U koliko jo
obuhvacen period prije Dru-go- g
svjetskog rata, o n d a
je dijalog lica o razornosti
atomskc bombe apsurdan,
isto toliko koliko jo apsurd-n- o poduci va2nost izgrad-nj- e
cesto da bi so masline
moglo izvoziti kamionima i
to u doba kad jo kamion u
Jugoslaviji predstavljao ri-jetko-st.
Mi znamo da i da-n- as
petnaest godina poslijo
Drugog svjetskog rata, na-S- a
sola u torn pogledu nisu
krenula niti koraka napri-jed- .
Ono malo su selja6
ke radne zadruge poslije
rata donijole nasem selu,
svelo se je na nulu
poslije njihovog rasformi-ranj- a.
Pored toga u koliko
je obuhvacen period posli-je
Drugog svjetskog rata,
a nigdje no stoji, onda
pojava naelnika i bur2oas-ki- h
elemenata na vlasti ne
odgovara stvarnosti jer su
I tada postojali mjesni i op£i-- i
nski narodni odbori.
i Pored toga rezija nicim
ju moralnu i materijalnu potporu torn dijelu "madjar-sk-e
zajednice", a napadaju i nastoje da oslabe njezin
progresivni dio.
2alosno je u tome sudjeluju i neki tredunijski
lideri. Tako je cak i gospodin Simon u ovoj svojoj izjavi
nasao za potrebno kaze da su Madjari posli razbijati
kod Industrial Wire and Cable za sto su dosli iz
"policijske drzave", a "madjarska zajednica" ih nije
poducila kad su dosli Trebali su ih poduciti oni
koji su Madjarsku proglasili "policijskom drzavom"!
Gospodin Simon no samo da ne pozna prilike u "madjar-sko-j
zajednici" u Torontu, nego podrzava bas ono Sto
nesvijesne madjarske doseljenike vodi na put strajkolo-mstv- a.
SmijeSno je ocekivati od raznih Nadja i Janosa
Pala da oni upoznaju madjarske doseljenike sa "njiho-vim
moralnim obavezama prema radnickom pokretu"
kad je njihov cilj uniStenje svega Sto je radnicko, napre-dn- o
i demokratsko.
Mora se zakljuciti da gospodin Simon ne samo da
ne pozna "madjarsku zajednicu", nego no pozna ni put
kojim trebaju i6i radni5ke unije i cijela kanadska radni-ck- a
klasa.
Vrijcme je da se tredunijski lideri malo ozbiljnije
pozabave stanjem u takozvanim "nacionalnim grupama"
i da umjesto praznog lupetanja, kao 5ini Simon, pri-stu- po
radu koji ce pomoci da radnicj koji stojo pod ut-jeeaj- em
reakcionarnih olemenata progledaju i da se so-lid- no
svrstaju u rcdove radnickih organizacija i dopri-nos- e
napredku radnicke klase i svoje novo domovine
— Kanade.
PISMA I UPRAV1
protplatnl-cima- —
No
Sto
Sto
da
da
Sto
$1 00 i za kalendar $1.00. Mnogo hvala sto sto mo price-ka- lj
za obnovu. Prilike mi ne dozvoljavaju da sve
na vrijcme ispunjavam. Vam je to poznato, netreba
objasnjavati.
Drugovi, Sto da vam kazem o uredjivanju novine?
Vrijedni su jedni novi drugovi, nazalost mi stari gdjo se
i ja ubrajam, zaista su podbacili. Jedini je drug Music
koji se joS trudi.
Sa drugarskim pozdravom —
M. M
Summerland B. C.
Ne zcli zakasniti
Dragi drugovi, nobi htjeo zakasniti sa obnovom i
cvo vam Saljem бек od $10.00. To jo za godisnju obnovu,
fond i kalendar.
Novinu mi prepiSito na novo boraviSto. JoS Imam
dvijo godino raditi na zeljeznici i onda cu u ponziju.
Mnogo srdacnih pozdrava—
Ivan
Za novinu i kalendar
Drugovi, pretplata mi jo izalla i ovo u listn saljem
cck od $7.00 za obnovu i kalendar.
Primito mogo pozdrava —
B. R.
Kapuskasing, Ont
CESTA DUG A GODINU DANA"
"Cesta
odmah
JroiMiTTO
TVRDNJE
Strajk
ovdje.
UREDN1STVU
oba-vez- e
nije objasnila u kojem dije-lu
zemlje so radnja odigra-va- .
Iz dijaloga so moze za-kljui- ti
da se ona odigrava
u brdskim dijelovima iznad
mora. Mcdjutim pored toga
Sto se moze stvoi-it-i i suprot-n- i
dojam ocjonjujuci prema
dijalogu lica, ni jednn od mo-guci- h
dijalokata govora nije
zastupljen da bi se makar po
tomu dalo zakljuciti o kojem
dijelu naseg kraja se radi.
To su naravno samo sitnice.
Mcdjutim kada ovakovo si-tnice
nebi cinile cjelinu i bi-le
Jiniocem umjetnicke vri-jedno- sti
filma, on bi bio per-fekta- n.
Ako cemo se poza-bavi- ti
problomatikom naSc-g- a
sola i to samo sto se Ше
tuenjave doci cemo do zak-к1јиб- ка
da su to tuJe neka-d- a
2nale biti veona krvave,
mcdjutim nikada nedemo na-ci
primjera da su se ljudi, a
posebno ako su vezani zaje-dni2- ki
za neki zivotni prob-lem
u jednu cjelinu, upustili
u medjusobnu tufcnjavu sa-mo
zato Sto su se pobila dva
covjeka.
Proilu subotu sam gledao
i film "Jovanka" koji se je
prikazivao u talijanskoj ki-no
dvorani na Ijnsdowne,
rubHifcd every Tuesday and Friday, In Srbe-Croatia- n
and Slovenian lanfraege. by Jedlmtv©
Publishing Cmpny, 4T9 Qyen Street Wett,
Toronte 2П, Ontario, Canada: telej
EMpire 3-1Л- 42. Editor Stjepan MielK, Beri-ne- s
Manager Ivan Stimac. Seberiptlen ratee:
$fi 00 per year, USA and other countries $7.00.
ulhnrued 14 Second Пач Mail, Tost Office Oept., Oltiw.i.
koji je reziran od jednog
talijanskog rezisera. Kolika
so samo razlika moze zapa-zit- i.
"Jovanka" no ostavlja
onoliko mutnih pojmova kao
"Cesta duga godinu dana".
U "Jovanki" jo svaka rad-ni- a
jasnija, a dijalog boz
praznina, sa mnogo viSo lo-gik- e,
a no kako je to sa fil-mo- m
"Cesta duga godinu
dana", koji je pun kontradi-cij- a
od pocetka do kraja,
pun nologike i praznina. Da-li
je takovo stanjo slu5ajno?
Dali jo moguce da su tali-jans- ki
rezisori sposobniji od
naSih? Moze biti da se ovaj
put bas radilo o tomu, mc-djutim
ne vjerujem da se je
moglo odraziti i u tolikoj
mjeri, jer jugoslavenska re-zija
ostavlja toliko zbrkanih
pojmova i stavlja u tako oS-tr- u
kontradikciju radnjo je-dnu
drugoj, Sto nikako ne
moze biti nesposobnost re5i-ser- a
vec mora da je neSto
drugo po srijedi. Jasno se
vidi da so je rezisor filma
"Jovanka" upustio u tuma-cenj- e
scona i problema kroz
njih sa mnogo viSe slobode,
moZe se slobodno kazati sa
mnogo vi5o individualne ak-cij- e,
Sto se za reliju filma
"Cesta duga godinu dana"
ne mole kazati, jer se osje-c- a
dirigovanje ruke nestni5-njak- a
ili politiCkog utjecaja.
To zna6i da je jugoslaven-ska
indu&trija joS u povoju i
(Nastavak na str. 3)
IZ REDOVA H. B, Z.
Radi se na ujcdinjcnju
odsjeka HBZ u
Sault Stc. laric
U Salt Ste. Marie, Onta-rio,
postoje tri odsjeka Hr-vats- ke
Bratske Zajednice. U
"Zajednicaru" od 5. aprila
objavljen je izvjeStaj da ce
ova tri odsjeka odrzati sje-dni- ce
da odluce da li ce se
ujediniti u jedan odsjed.
Obracajuci se clanstvu
sva tri odsjeka pisac izvjeS-taj- a
kaze :
"Varna jo poznato, da smo
mi u proSlosti poduzima-I- i
vise puta, ali boz uspjeha,
jer onda su razni politikaSi
mesetarili oko nas i svadjali
nas za svoj габип. Ali danas
njih nema medju nama, to
smo mi danas bolje ujedinje-n- j
nego ikada prije u histo-riji
ove naSe kolonije. Danas
mi imamo naSu Hrvatsku
Halu (Hn'atski Centar), to
osnivaju so tambura§4i i pje-vac- ki
zborovi, pak sada ka-da
ujedinimo odsjeke, ici 6c
sve jos boljo."
ЛЧ5с paznjc mladjima
"Zajednicai" je objavio
pismo Nikole Busica, clana
odsjeka 170 HBZ, koji so
zali sto nije objavljena rczo-lucij- a
toga odsjeka o hospi-talizaci- ji,
pa nastavlja:
Svi mi u jedan glas vi£emo
na mlado clanstvo kako je
nemarno i nece da polazi
na sjednice itd. A nitko ne-ce
da ispita uzroke tome.
Kad bj to u6inili, vidjeli bi,
da mladi 61anovi nikada ni-su
ni polazili sjednice, niti
ih je tko ucio tome. Tek ma-il
broj mozda
Veli so. da u Zajednici i-m-ade
90 hiljada clanova is-p- od
HO godina dobe. To su u
ogromnoj vecini dosli iz Po-mladk-a.
Dok su bili u Po-mladk- u,
za njih su roditelji
placali, a oni nikada nisu
polazili sjednice gnijezda,
jer takovili nije bilo. U naj-veee- m broju oni su pohadja-l- i
Christmas Parties, koje sa
marljivi upravitelji organi-ziral- i,
da vide bradatog
"Svetog Nikolu" i dobiju bo-zic- ni dar. Kad su navi-Sil- i 18
godina, opet posredovanjem
roditelja, proSli su u odsjek,
ali osobno nisu doSlj ni na tu
prvu sjednicu. Kroz citav taj
proces — ogromna vecina
njih — nisu imali prilike na-uci- ti
Sta je to sjednica, Sta
li je rasprava.
Odsjek je za njih samo a-gen- cija gdje se placa za "in-surance",
isto kao agencija
gdjo placaju "gas and elect-tri- e bills". Nasa poslovica
kaze: "Iz malena trn se oSt-ri- ".
Pored naseg hn-atsko-go-vorcc- eg
odsjeka ovdje je bic-ustroje-n
i englesko-govore- ci odsjek, da so u njeg snkup-lj- a
nasa omladina. Isti je zi-v- io nekoliko godina i raspao
se, ne radi malog broja cn-nov- a (bilo ih ie oko 70), vec
zato Sto u njemu nije bilo
nikakove rasprave niti akti- -
vnosti, jer iste niko nije pro-ba- o
organizirati. Da je iko
iz vana pruzio i malo porno
ci, da jo "desna ruka znala
Sta lijeva radi", pa potonjoj
priskocila u pomod na vri-jem- e, taj se odsjek nebi ra-spao.
Iz tog odsjeka u naS od-sjek
doslo je 57 prestupnih
listina, koje je drugi donic,
a ne snmi ti 61anovi osobno,
pa da na sjednici бији Sta su
njihova prava i duznosti u o-dsje-ku
i Zajednici, za bolju
aktivnost u buduce. Ovai slu-ca- j baca ruzno svijctlo na
citavu Zajednicu i upravlja-nj- n
u njoj.
Zbog nedovoljnog objas-njenj- a
i nikakove rasprave
medju clanstvom o dividen-du- .
stvoreno je mnogo neza-dovoljstv- a
medju clanstvom
i stvar je propala bar za sa
da. Tek sada se donose ljes-tvic- e
iz kojih se moze teme-Ijit- o
i razumno nauciti o di-viden-du.
Za mnoge je to te-sk- o
razumjeti. kako гебе
brat Vukelic, ali nije nemo-guce- ,
ima паста da se to
moze rastumaciti svakom
?lanu, samo neko treba da
taj na6in pronadje, i ne da
ga oetavi u ladici, vec s njim
pred clanstvo u raepravu.
Bez rasprave, dogovora i
dovoljnog tumafenia od o-ni- h. koji znaju i trebaju tu-mai- ti,
u naSoj organizaciji
G. OKULEVICH
NA RASKRSNICI
Za zivot, za srecu...
(Xavtatak iz proslog broja)
Koliko je opasnost bliska vidjelo so kad su Б. okto-br- a
I960, атепбке radarske instalacije vlastite impulso
odbijene od mjeseca uzele kao sovjetski napadaj
medjukontinentalnim balisti5kim oruzjem. Visoka ko-man- da
je bila spremna da odredi protivnapad na Sov-jetski
Savez. Toronto Star opisuje paniku koja je zahva-til- a
one koji su so tada nalazilj u podzemnom kontrolnom
centru u Colorado Springs, nervnom centru rata. Ta ra-dars- ka
pogreSka je otkrivena na vrijcme, ali slucaj po-kaz- ujc
u kakvoj psiholoSkoj napetosti se nalaze generali
koji diie prste na puci koja lancira "odmazdne" rakcte.
Onog lijepog oktobarskog dana ljudi nisu ni pomisljali
da so pitanje zivota ili smrti za stotina milijuna odluSuje
u GO minuta.
Slicna pogreska dogodila se prije dvijo godine kad
su атепбке radarsko instalacije uzele jato gusaka za
sovjetske aviono i атепбка komanda uputila ekadrllo
bombardera prema sovjetskim granicama. Sta bi so bilo
dogodilo da su se i sovjetske oruZane snage nalazilo u is-to- m
stanju psiholosko napetosti?
Tek u augustu 1960. New York Times je konacno
objavio priznanje da je odluka o bacanju atomsko bom-be
na Nagasaki donijeta po posadi aviona. Posada bom-bardera
je imala zapovjed da bombu baci na grad Ko-kur- a,
ali je isti bio pokriven maglom. Avion jo kmzio
oko 50 minuta i uslijcd nekog kvara bio prisiljen da so
vrati. I poslije kratko konferencije na lieu mjesta posada
jc odluSila da bombu baci na Nagasaki koji nije bio pok-riven
maglom.
Povodom toga kanadski casopis Saturday Night je
pisao: "Zbog kvara komada rezervne opremc i odluko
na lieu mjesta, ubijeno je 100.000 ljudi u gradu koji nijo
bio odredjen za napadaj. Moze li biti garancije da so ta-ko- va
nosto nece ponoviti? Nijc li ovo razlog (pored sto-tina
drugih) da velike sile hitno razmotre atomsko ra- -
zoruzanjo ?'
U ncdavno izdanoj broSuri "Community of Fear"
kaze so i ovo : "U koliko ruski vojni polozaj bude јабао d
iducoj dekadi i poraste psiholoSki pritisak na zapadno
pozicije, postoji mogucnost da ce Sjcdinjene Dr2avo i nje-zi- ni
saveznici pribjeci oSajnickim, nopromisljenim i ne-dopusti- vim
akcijama prije nego sovjetske".
GDJE JEIZLAZ?
Svijet danas lebdi nad provalijom. Trka u naora-zanj- a
dovela je sve zemlje u cor-soka- k i izgleda da nema
izlazn.
Ali izlaz postoji. Njega je ukazao sovjetski promijer
HruScov u scptembru I960, na zasjcdanju Gcneralno
skupStine UN, gdje je predlozio opce i potpuno razoru-zanj- o
svih drzava pod strogom medjunarodnom kontro-lor- n,
llruscov je kazao da jo Sovjetski Savez sprcman na
uniStenjo svega naoruzanja, demobilizaciju vojsko i Uk-vidac- iju
vojnih Stabova i akademija i da se svo to ostvari
kroz 6etiri godino i u tri etapo. On jo predlozio strogu
medjunarodnu kontrolu nad izvrSenjcm ugovora o razo-ru2anj- u.
Izlozeno idejo su suStinski jednostavne. One su iz-nena-dile
svijet j naisle na odobravanje. U novembm 1959.
Generalna skupStina UN jednoglasno jo prihvatila rozo-Iuci- ju
podupiruci ideju opceg i potpunog razonizanja
pod medjunarodnom kontrolom. Uspostavljen jo komitct
deset drzava da izradi planovo o razoruzanju — pet so-cijalisti- ckih
i pet kapitalistickih drzava. Svijet jo pola-ga- o
velike nade u ovaj komitct. Svi smo mi bili ponosni
da jo Kanada jedna od desetorico.
Komitct se, mcdjutim, pokazao besplodan. U Ujedi-njeni- m
nacijama, pred oCima i usima svijeta, predstav-ni- ci
imperijalizma nisu mogli da so usprotivo rezoluciji o
razoruzanju. Ali na mitinzima Komiteta desetorico, oni
su povratili svojoj staroj pjesmi — no razoruzanje, nc-go
registriranjo svih oruzanih sila i inspekcija. Oni su
bili spremni da pregovaraju u vje5nost, i da nastavo trku
u naoruzanju. Kanadski predstavnik u Komitctu, gene-ral
Burns, izjavio jc da on ne moze da prihvati ni jedan
sovjetski prijedlog.
U junu 19G0. sovjetski predstavnici napustili su Ko-mit- et
desetorico, izjavljujuci da oni ne mogu dozvoliU
obmanjivanje naroda sijanjem iluzija da so zaista noito
ozbiljno radi dok u stvari no postizo so niSta.
Kako pregovori o razoruzanju mogu biti usp joint
kod vodece sile na zapadnoj strani nece razoruzanje ne-go
su uzele za cilj uniStenjo Sovjotskog Savoza orulanom
silom, da bi zaustavile napredovanje socijalizma. Dosad
su americku vanjsku politiku odrcdjivali predstavnici
monopola i vojna komanda. Tako dugo dok ove silo bu-du
dominirale Sjed. Drzavama, ono ce u6initi sve u svojoj
moci da sprijefe razoruzanje.
"Community of Fear" je izdao kaliforniiski ogranck o
ganizadje Fund for the Republic, Inc. To nije neka IjeviecBtixi
ustanova. Nje2in pocasni predsjednik je Paul G Hoffman, re-ni- ji
direktor MarSalova plana U direkciji se nalaze neke Ulok
nute licnosti lz Republikanske i Demokratske partije
(Nastavit ce s)
izumrijet ce duhovni, moral-n- i
kulturni zivot a ostat ce
gola iniurenc. u kojoj nece
biti 32 centa za upravne tro-Skov- e (za Board of Direc
tors and Fieldmen). vec ne
koliko puta toliko. Da se to
ne dogodi prije nego zelimo,
potrebno je oziviti i organi-zira- t
konstruktvnu raspravu
u naSim redovima. i — kako
гебе brat Itimac — ozbiljno.
pravedno, neeebicno Planet;
vu istinu tumaIti. Na taj
пабт stvaraju se dobri lrat-sk- i
i uzaiamni odnoai izme
dju vwlstva i 6 la ntva. Sto
je najo#novnije i najvalnije
za iivot Zajednice i njezinfl
obileija.
Xccc da sc zna (ko
ih financira
Na zasjedanju Zakono-davn- e
skupstino provinci-j- e
Ontario bilo je predlo-zen- o
da se zakonom oba-vez- e
sve politicke partije
da objave svoje financijs-k- e
izvjestaje — da Se vidi
tko ih financira. Prijedlog
jc podnijet sa strane CCF,
a kon?errativci i liberal!
su jednoduSno istupili pro
tiv.