Nase Novine, September 02, 1981

              M, . . г. J Л
,
' ,„ „rt. , .i. iS'v (', 'tf"' $,$} ,"'f!,"'Vj ' л " l ,L J"
i f ?' '
-
Л v I
si шаз оззд June 3 1981
JL IJIJLiiJLJL ш1.,ш
Pridruzujem se velikom
broju VaSih Citalaca koji vam
Cestitaju pedesetu godiS-njic- u
vaSeg progresivnog i
patriotskog rada. Zaista,
drugovi kojj su od 1931.
doveli "NaSe novine" do
danaSnjeg dana, mogu biti
ponosni na svoj predeni put,
koji nimalo nije bio lak.
Stoga, usput, koristim ovu
priliku da preko vaSeg lista
uputim srda6ni i drugarski
pozdrav svim, joS zivim,
starim aktivistima, a isto
; tako i novima, koji preuzi-maj- u,
i koji ce preuzeti,
"Stafetnu palicu" od njih.
Nadam se da ce ti novi
saradnici, koji su se pridru-zi- li
starima, a 6ija imena od
22aprila objavljujete u listu,
zajedno sa starima, ufiiniti
sve Sto budu mogli, da
"NaSe novine" zaista budu
nase novine u pravom smislu
te rije£i. To znaci da 6e oni
oko sebe okupiti desetine
hiljada patriotskih iselje-nik- a.
To nije pretjerano re6i,
jeroni to mogu uCiniti samo
ako budu radili. Nije li davno
rekao jedan druStveno poli-ti6- ki
radnik (joS za vrijeme
stare Jugoslavije) da "treba
htjeti treba smjeti, pa da
vidis kud se leti".
Oni, zaista, samo ako
budu htjeli, ako svaki od njih
bude radio ono Sto se od
njega обекије, mogu uspjeti
dataj naS lufionoSa u iselje-niStvu
bude joS obimniji,
joS sadrzajniji i joS bolji. Ovo
svakako ne zna6i da "NaSe
novine" nisu i dosad bile
dobar list, Naprotiv, one i
njeni slavni pretnodnici
postigli su velike uspjehe,
ali davno se je reklo, da
"nista nije tako dobro da ne
moze biti i jos bolje". Ako
bismo nabrojili sve naSe
radni6ke iseljenidke listove,
koje su uredivali naSi na-pred- ni
iseljenici, tek tada
bismo mogli potpuno ocije-nithnjihovteS- ki
put i njihove
velike uspjehe. Ovo tim prije
kad znamo da oni, osim
neSto sredinom tridesetih
godina, sveod Milana Glum-c- a
pa do Stjepana MioSi6a
(odnosno sada Vladislava
Gacida) nisu u svojim redo-vim- a
imali intelektualaca,
koji bi im pomogli. Stoga su
ti naSi stari urednici prvo
trebali naufiiti da od seljaka
postanu radnici, a tek onda
su.uz teSke fiziCke radove,
u6ili i паибШ, da postanu
novinari i da suksesivno i
I uspjeSno izdaju viSe od
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN
PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505. Mailing
address: Box 522, Station, F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8
Telephone: (416) 961-80- 18
IZr AVACKI SAVET:
MiloS Grubi6, Vojin Grbi6, Josip Kova6i6, Stanko Muldeka,
Milena Botid, Ivica Juri&id, Ana Durovid, Lepa Rajnovii,
Borislav NeSkovi6, Rozalija Divjakovi6, Duro Malikovi6, Ivan
Pribanid, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanid, Boia
Pavletid, Ostoja Kova6evi6, Viktor Arar, Du&an Stanar, Milijan
Petrovifi, John Severinski, Luis Gregurec, Mate SiauS, Martin
Karavani6, Paul Ku6ini6, Ivan Boban, Peko Dmitrovi6, Milica
Miuchin, A. Gejlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM:
Vladislav Gacid (Glavni i odgovorni urednik), Stjepan MioSi6
(drustveno-politiCk- a pitanja), Daniel Pixiades (dru§tvena
pitanja i knjizevnost), Katarina Kostid (poezija i aktuelne
teme), Jelena Gavrilovid (literature i umetnosi za decu), Bata
Batid (sport i fizi6ka kultura,) Mirjana Vukman (admini-strator),
BoSko Mladenovi6, Anka Noiinid.
STALNI DOPISNICI:
Du$an Putnik (Chicago), Margaret Stardevid (Detroit),
Miroslav Blaievid (Chicago), Boio Spadek (New York), Frank
Fudurid (Vancouver).
SPECIJALNI SARADNICI:
Prof. Vladislav Tomovid (nauka i druStvo), Prof. Milan
Surduiki (konsultant za srpskohrvatski jezik), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska Когибка i kulturna publicistika u Americi),
Anton Kostelac (reportaze i prite iz useljeni6kog zivota)
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE:
Dr. Mirko Markovid, Luka Markovii, Petar Kurti6.
FOTOREPORTERI:
Srdan Bpdid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid.
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra).
Single copies 50 cents.
Advertising rates on request.
Second class Mail Registration No. 0378
"NaSe novine" izlaze srijedom. Pretplata stoji $20.00
godisnje; pojedini primjerak 50 centi. Cijene oglasa na
zahtjev.
"Nase novine" su nasljednik "Jedinstva", kome su
prethbdili listovi "Novosti", "Srpski Glasnik", "Edinstvo",
"Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao i "Narodnog
Glasnika" i drugih naprednih listova koji su mu prethodili u
Sjed. Drzavama.
T 1 ' "
deset progresivnih listova u
SAD i Kanadi.
Poznato je da je u torn
naSem pionirskom poslu
centar prvobitno bfo u SAO,
a sad je, sticajem okolnosti;
taj centar preSao u Kanadu.
No nije to jedina promjena
koja je u iseljeniStvu nastala
poslije drugog svetskog
rata. Mnogo vaznija je jedna
druga promjena: Kao Sto
znamo, naSi stari aktivisti u
iseljeniStvu su, do drugog
svetskog rata, radili na "dva
fronta". Na jednoj su stram
radili u sklopu radni6ke
klase u zemljama gdje su
zivjeli i zajedno sa torn
klasom se borili za bolje
uslove rada i zivota. Na
drugoj strani oni su, uporno
i uspjeSno, radili da bi
moralno i materijalno po-mogli
one snage u Jugo-slavij- i,
koje su se herojski
borile za ruSenje kapitalizma
u svojoj zemlji. I na jednom i
na drugom "frontu" oni su
postizali velike uspjehe i za
njih su 6esto dobijali velika
priznanja i od jednih i od
drugih.
Situacija se sad potpuno
izmijenila. U Jugoslaviji je
zba6en nenarodni rezim, a
rukovodenje naSom samo- -
upravnom socijalistiCkom
zajednicom preSlo je u ruke
onih koje smo mi tako
nesebi6no pomagali. Iz
ovoga proisti6e da je sada
duznost naSih starih j novih
aktivista da putem svoje
progresivne Stampe, na
jednoj strani idu bez zastoja
putem svojih sjajnim tradi-cij- a,
a na drugoj da pruzaju
moralnu podrSku politici
nove, Titove, Jugoslavije.
Jer, u novoj Jugoslaviji se
danas izgraduje najprave-dnij- e
druStvo, puno slobode
i otvorenosti, kako na unu- -
traSniem tako i na medu- -
narodnom planu. Bore6i se
blagostanje i sve bolji druSt-ve- ni
i osobni standard zivota
svoj i h gradana i za najna-predni- je medunacionalne
odnose, nova Jugoslavia
zaista izgraduje najidealnije
druStvo. A Sto se tifie njene
angazovanosti u borbi za
pravedne odnose medu svim
zemljama i narodima, za mir
i potpunu jednakost svake
zemlje, bez uplitanja u unu-traSn- je
stvari drugih zemalja,
nova Jugoslavia je i tamo
postala primjer (kako bi se
moglo zivjeti u miru i slo-bod- i,
bez ratova i ugnjetaci-je- )
za sve narode svijeta,
naroCito one koji su i dan-dan- as
joS 'Obespravljeni.
Stoga je naSa zemlja stekla
takav ugled u svijetu, da se,
stvarno, svi mozemo pono-si- ti
Sto smo njeni gradani ili
da poti6emo iz nje.
Imaju6i sve ovo u vidu,
dolazim do zakljucka da su
nam "NaSe novine" i ostala
napredna etni£ka Stampa
medu iseljeniStvom, potreb-n- e
danas, onako i onoliko,
koliko su nam bile potrebne
u proSlosti. A poSto su "NN"
uglavnom jedini istinski pro-gresiv- ni
list na americkom
kontinentu, one mogu
odigrati znaCajnu ulogu,
prvo kao cvrsta spona samih
iseljenika, a onda i kao
glavni koordinator naprednih
iseljeni6kih druStava i klu-bov- a.
Isto tako, one mogu
odigrati veliku ulogu i kao
most prijateljstva i saradnje
medu zemljama u kojima
zive njeni fiitaoci i zemlje u
kojoj su rodeni ili iz koje
potifiu. Sa ljudima koje su
"NaSe novine" sada okupile
oko sebe, ako svaki od njih
bude svojski radio u svojoj
sredini, postoji velika nada
da 6e se list naglo Siriti i
proSiriti. On ce na taj na6in
postati masovno srestvo za
pravilno informisanje o svim
vaznijim dogadajima, kako u
Americi i Kanadi, tako i u
Jugoslaviji.
Ve6 sam rekao da su
"NaSe novine" i dosad
uspjeSno radile i vrSile svoju
obavezu i prema jednoj i
prema drugoj domovini
naSih iseljenika. Medutim,
poznata je Cinjenica da
"nista ne moze biti toliko
dobro, da ne bi moglo biti i
jos bolje". Upravo u ovom
momentu, kad ovo piSem,
pred sobom imam dvobroj
vaSeg lista od 20 septembra
1980. g. Kad sam taj broj
uporedio sa ovim sadaSnjim,
tek onda sam osjetio Sto za
list, odnosno za 6itaoce,
zna6i ako on izlazi na 16
umjesto na 12 stranica.
Prema tome, iskreno se
nadam, a to i обекијет, da
„ce nam nova ekipa, koja je
sad' okupljena oko lista,
uskoro dati novinu ve6eg
formata i sve bogatijeg
sadrzaja. To oni mogu i to
trebaju u6initi. Takav list bio
bi ne samo ubojitooruzje u
borbi protiv svih negativnih
pojava u iseljeniStvu, protiv
fikfitremnih nacionalisti6kih i
Sovinisti6kih grupa, nego bi i
iseljenicima pruzao bogatije
i obimnije informacije o svim
vaznijim dogadajima na
атепбкот tlu, u svijetu, i o
razvitku nove Jugosavije. A
svi znamo da bi to bilo u
interesu ne samo naSih
iseljenika nego i u interesu
obije njihove domovine —
one u kojoj zive i one u kojoj
su rodeni ili iz koje vuku
korijene.
LUKA MARKOVlC
13. MAJA
1795 — Roden filolog i
povjesniSar Pavel Josif
Safarik, Slovak po narod-nost- i.
Bio je direktor Srpske
gimnazije u Novom Sadu. U
Pragu se posvetio ргоиба-vanj- u
slavenskih jezika, knji-zevno- sti
i povijesti. Ostavio
je za sobom djelo velikog
znadenja za slovenske
narode i njihovu kulturnu
baStinu. Najpoznatija su mu
djela "Zitija Stevana Ne-man- je
i Cirila i Metoda" i
"DuSanov zakonik".
1809 — Napoleonove
trupe usle u Веб.
1830 — Proklamirana
nezavisnost Ekvadora kada
je legendarni juznoameridki
borac za slobodu Simon
Bolivar pripojio taj teritorij
republici Velika Kolumbija.
"Kritifina bijeda"
150 milijuna ljudi
Ekonomska komisija UN za
Latinsku Ameriku (CESPAL) usvo-jil- a
je u Montevideu zakljuCni
dokument Devetnaestog zasje-danj- a,
u kojem se istice nuznost
suradnje s ostalim regijama u
svijetu, kao i neophodnost eko-noms- ke
veze izmedu zemalja u
razvoju, odnosno "suradnje Jug--Jug- ".
U dokumentu je precizirano da
to, medutim, ne bi trebalo da se _
fiini na u5trb zainteresiranosti za
"dijalog Sjever-Jug- ", odnosno
suradnje izjedu razvijenih i zemalja
u razvoju, "£ije je unapredenje od
iivotnog гпабепја za јабапје istin-sk- e
globalne medunarodne surad-nje".
Predstavnici latinsko-ameri6ki- h
zemalja, u kojima preko sto pede-se- t
milijuna ljudi, kako je гебепо,
zivi u uvjetima "kritifine bijede",
ovim su dokumentom utvrdili "stra-tegij- u
za predstojecu dekadu",
posvetivSi izuzetnu painju proble-mim- a
proizvodnje hrane i ishrane
stanovniStva.
Osnovna je teza dokumenta da
se moraostvariti "integralni razvoj"
svih zemalja kontinenta, i to "kako
na nacionalrioj, tako na regionalnoj
razini".
Takoder su predlozene akcije
koje bi poboljSale dosadaSnji
regionalni razvitak, kao i opce
smjernice za privrednu, socijalnu,
industrijsku, poljoprivrednu i ener-getsk- u
politiku.
Predstavnici latinsko-amerifiki- h
zemalja najoStrije su osudili pro-tekcioniz- am
koji industrijske
.zemlje provode u odnosu na izvoz
iz Latinske Amerike. 0§tro reagi-ranj- e
svih latinsko-ameriSki- h dele-gate
izazvala je i tvrdnja podsekre-tar- a
za meduamerifika pitanja u
vladi SAD Johna Bushnella da je
"protekcionizam prvi mit" i da
multinacionalne kompanije "nisu
istinski problem".
Uocljiva podijeljenpst u mi5lje-njim- a
pokazala se i prilikom izgla-savan- ja
zavrSnog do"Rumenta, kada
su latinsko-amerii- ki predstavnici
jednoduSno podrzali tekst, dok su
se delegati Kanade, Francuske,
Velike Britanije i Nizozemske
uzdrzali, a predstavnik SAD glasao
protiv. _______
Ribari protiv vojnih
manevara
Pored одогбепја ribara i kritike
od strane opozicije, u sluzbenim
krugovima vlade u Tokiju izneseni
su u subotu zahtjevi da se otkazu
zajednifiki manevri japanskih i
amerifikih pomorskih snaga zbog
toga sto su u toku njih americki
vojni brodovi pokidali mreze japan-skih
ribarskih brodova.
Prema ovdaSnjim izvorima,
ameriCki vojni brodovi pokidali su i
oStetili konopce ribarskih brodova
u Japanskom moru, nedaleko od
poluotoka Sakotan, na Hokaidu,
nanijevSi Stete ve6e od 30 milijuna
jena. U vrijeme manevara na torn
podrucju u jeku ribarske sezone na
losose, nalazilo se oko 230 japan-skih
ribarskih brodova, koji nisu
bili upozoreni na opasnost.
Zbog reagiranja koje je izazvao
ovaj incident u japanskoj javnosti,
generalni direktor Agencije za
ribarstvo Nabuo Imamura i guver-ne- r
Hokaida Naohiro Dogakinai
pozvali su japansku agenciju za
obranu da otkaze drugu etapu
zajednifikih manevara s ameriCkom
vojnom mornaricom, koji treba da
se nastave u utorak. To je zasad
odbijeno, a amerifika vojna koman-d- a
nije joS potvrdila izvjeStaje da je
rijei o njenim brodovima.
U torn svjetlu, posljednji se
incident dovodi u vezu s nedavnim,
kad je атепбка nuklearna pod-morni- ca
"George Washington"
potopila 9. travnja japanski teretni
brod "Ni5o Ivai", ne pruzivSi ротоб
stradalim mornarima i prekasno o
tome obavijestila Tokio — a јоб do
danas je citav slu6aj obavijen
misterijom.