Nase Novine, September 02, 1981

              i '
' --i
June 3. 1981 ,ШМ ШШ
VESTI IZ CHICAGA CESTITKA 50. GODjSNJICI
a 99
Kazu nasi ljudi: "Gde celjad nisu
besna, ni ku6a nije tesna". Ваб ta
izreka nam je pomogla kad smo —
pripremali proslavu godiSnjice
otvaranja prostorija Yugoslav Club
of Chicago.
Rozalija Diviakovic
Prostorije nisu velike, a svi koje
smo pozvali nisu odbili poziv,
naprotiv odufievljeno su se oda-zval- i.
Nastala je trka za stolicama,
stolovi su pravljeni na brzinu, hteli
smo §to lepse da do6ekamo drage
goste. Jedan od njih, dosao je joS
u tri sata posle podne. Bio je to naS
Dr. Vladimir Skul, 6ija predavanja
naSe zene rado sluSaju. Tog 24.
aprila 1981. godine Dr. Skul je u
naSim prostorijama odrzao joS
jedno predavanje, salio se s nama,
popio kafu i otisao baS pre velike
guzve.
U 8 dasova su sva mesta bila
popunjena i navel Iko se igralo I
pevalo. Bilo nam je drago Sto smo
mogli ugostiti pretstavnike mnogih
jugoslovensklh klubova, pret
KRAJSKOLSKE godine
Kao jedna od sekcija
Yugoslav Club of Chicago.c
osnovna 5kola, Vuk Kara-dzic"
odrzade malu sveda-no- st
povodom zavrSetka
Skolske godine. Tog 14. juna
bice podeljena svedocanstva
najboljima (knjige), a mali
pokloni svim ucenicima.
Roditelji 6e pripremit:
sendvide, kolace i sokove, a
naSi maliSani recitacije, koje
su ih naudili uciteljicaOlgica
i upravnik Skole I. Zulfikari.
МаИбагн dobro razumeju,
da imamo malo prostora za
sve njih, pa dok jedni imaju
das, drugi strpljivo cekaju
Pre dve-t- ri nedelje hu-manita- rno dru§tvo "Boka"
pokrenulo je akciju za sakup-Ijanj- e
pomoci za slepu
devojku Nadu Man6ic, koja
ce doci u Ameriku da se
operiSe. Lekari veruju, da ce
joj vid biti vracen. Plemeni-tos- t
nasih ljudi nije ni sada
zatajila. Clanovi Yugoslav
Club of Chicago takode su
se odazvali ovoj akciji i za
dveveceri sakupili 501 dolar,
Isto se radi i u drugim
klubovima u Cikagu.
Draga Nado, strpi se joS
samo malo. Tvoji zemljaci te
nisu zaboravili.
Rozalija Divjakovic
"NA§E NOVINE"
ClTAJU JUGO-SLOVENI
U
AMERICI I
KANADI
stavnike TV programa "Yugoslav
kolo" i mnoge ugledne liCnosti. Svi
Slanovl Upravnog odbora, fudbaleri
i Clanovi folklorne grupe bili su
doma6ini. Clanice naSe folklorne
grupe Kolo" obu6ene u narodne
noSnje, posluzivale su goste i svoje
roditelje.
Hocu da se pohvalim, da imamo
dvadesetak noSnji uradenihveStom
rukom naSe Clanice Ivanke ZagorS-ба- к.
NoSnje imaju jo§ vecu vred-no- st
kada napomenem, da nam ih
je Ivanka uradila bez naknade. I
eto, vije se kolo, a nasi momci i
devojke "ko upisani" u kolu, uz njih
roditelji i prijatelji. Popularni
HaSim Кибик-Ho- ki i Hasan Red-zov- i6
su nam darovali svoju pesmu,
dok je LjubiSa Manasijevic bio Clan
orkestra i pevafi u isto vreme. NaSi
zlatni momci Srdan, NebojSa,
Branko i Darko bili su izvrsni
harmonikaSi, gitariste, bubnjari.
Veoma raspolozeni, gosti su se
raziSli kasno u noc. Mnogi od njih
su joS to vefie obecali, da ce dati
svoj prilog za kupovinu zgrade u
kojoj bi nasi daci imali svoju
ucionicu, fudbaleri presvlaCionicu,
salu za igranke za naSu mladez,
malo mesta za kuhinju gde bi se
'pripremala hrana za пабе goste. Za
sada su svi filanovi Upravnog
odbora dali svoje priloge, a veru-jem- o
da ce nam se pridruziti i
mnogi prijatelji naSeg kluba.
verujemo, da cemo slededu
godiSnjicu slaviti u naSim prosto-rijama.
svoj red i dele medusobno
sve Sto im "tete" ponude.
Oni tako zovu mene, Anu,.
Maru, Ivanku Dragu i druge
tete koje pomazu u klubu.
Njihova u6iteljica jadlkuje:
"Sta cu bez njih celo leto,
tako sam ih zavolela". Ja
mislim, da 6e oni biti u klubu
svake nedelje kad stigne
vreme za film. To im je bila
nagrada posle nastave.
Uostalom, nece valjda
zbog raspusta zaboraviti
klgb i prijatelje.
Cenjeni drugovi,
Prilozeno Saljem dek na 25
Dolara za obnovu
moje pretplate na "NaSe
novine i preostatak u fond za
bolju bududnost naSe na-pred- ne
Stampe u nastupaju-6i-h
50 godina. Cestitam 50.
obljetnicu naSe Stampe.
Radostan sam da sam i ja
bio i ostajem prijatelj
ротадаб naSe napredne
Stampe kroz pros' lih 67
godina, kada sam kao mla-di- 6
1914. postao dlanom
napredne radnidke organiza-cij- e
i novi pretplatnik rad-nidke
Stampe.
Borba koja je bila pred
radnidkom klasom toga
vremena bila je zamaSna kao
i sada Sto je pred novim
generacijama. Trebalo je
oranizovati radnidku klasu u
radnidke sindikate (Unije),
trebalo je vi§e prosvete
radniku da bi bolje doznao
gdje je za njega pravo mje-st- o,
kojim organizacijama i
pokretima treba da pripada i
sa kojima da simpatiSe, tre-balo
je obaveStavati radnika
o svim znadajnim dogada-jim- a
i upudivati na pravi put:
gdje i na kome mjestu radnik
treba da se bori za svoja
pravaj bolji iivot.
Sve ove nuzne i potrebne
obavesti i upute, mogao je
radnik da dobije samo putem
radnidke napredne Stampe.
Mi, ameridki i kanadski
Jugosloveni, bili smo u
prvim redovima u toj syag-danj- oj
borbi i aktivnostima
radnidke klase Kanade i
SAD, i na§a radnidka Stampa
odigrala je vrlo znadajnu,
ako ne prvenstvenu ulogu u
toj radnidkoj borbi za bolji
zivot, i bolje radnidke us-lov- e.
I ako se mnogo toga
promijenilo u toku ovih 50 Hi
vi$e godina rada i borbe,
jedno je ostalo sve do danas:
Ш ј4&&к B B B
Iz pojedinih revija Matica iseljenika, kao i drugih
sredstava informisanja sto ih dobijamo iz Jugoslavije,
doznali smo da je preminuo bivsi istaknuti svecenik u
srpskom progresivnom pokretu u Sjevernoj Americi,
Vojislav Gacinovic.
Dr. Mirko Markovic je, svojevremeno, u nekoliko
nastavaka, iscrpno opisao u "Nasim novinama"
naprednu djelatnost sedmorice progresivnih svecenika
u ovom dijelu svijeta. Na delu te grupe najistaknutije
mjesto je zauzimao Jovan Krajnovid, a medu njima je
dosta pozitivnog гебепо i o Vojlslavu Gadnovidu.
U na§em narodu se lljepo kaie da se "o mrtvome
govori samo lijepo". 0 Gacinovicu je zaista bilo dosta
toga i lijepoga i dobroga da se kaze. Stoga nije bilo
potrebno nadogradivati tome ponesto i od onoga sto,
nitko, bar n e od nas koji smo vodili nas napredni
iseljenicki pokret u Sjevernoj Americi ne moze i nece
vjerovati: U Tanjugovoj vijesti, u stampi i u govoru Dr.
Koce Jondica (predsjednika Matlce Iseljenika Srbije)
koji je govorio "u ime svih matica iseljenika
Jugoslavije", гебепо je da je na II. zasljedanju
AVNGJ-a- , Predsjednik Tito predlozio da se Vojislav
Gacinovic odlikuje Ordenom bratstva i jedinstva prvoga
reda, dodavsi i to, da je "Gacinovid prva licnost naSeg
iseljenistva koja je bila odlikovana".
E, stvarno, sto je mnogo, mnogo je. Mislim da je malo
ljudi, a medu iseljenicima onoga doba, koji su jos zivi,
uopce takvih nema, koji ce u to vjerovati. Naime, svaki
ce se u cudu pitati, kako je to moguce, da se je
Predsjednik Tito, u eri najzesce borbe za opstanak, na
jednom takvom zasijedanju najistaknutijeg rukovod-stv- a
NOP-a- , gdjo se jo raspravljalo o sudblnl novo
V
radnik mora da ostane u
borbi za ta radnidka prava na
bolji zivot i bolje radne
uslove. DanaSnji radnik je u
istoj opasnosti ako ne i vedoj
kao i stari pioniri, sa jednom
razlikom: on danas ima
gotovo uspostavljeno
mnogo toga Sto smo mi
stariji morali pokretati.
Nedu da zalazim u detalje,
all danas je na domak naSem
jug. radniku u Kanadi i SAD
radnidka napredna Stampa,
radnidki sindikati, i mnogo
drugih tekovina koje mi
nismo imali. Danas je zivot-n- a
zadada mladih da uzmu
udeSda u svim podhvatima
radnidke klase, da saduvaju
ove starije tekovine koje
koStaju radnike mnogo rada i
napora, mnogo teSke i krva-v- e
borbe, kazem krvave, jer
se sedam onih heroja koji su
u onoj naSoj borbi dali svoje
livote, da bi radnik u Kanadi
i SAD mogao pristojnije da
livi i radi i odgaja svoju
djecu.
U celoj borbi nas starih, bor-ba
protiv ratova i krvarenja
i ubijanja radnidkih sinova u
bogataSkim J kapitalistidkim
ratovima nije prestala.
DanaSnje generacije imaju
istu zadadu, jer opasnosti od
rata nijesu prestale nego se
povedale i umnoiile.
Danas je dovjedanstvo kao
cjelina u opasnosti od nuk-learn- og
rata, koji bi uniStio
sve do danas izgradeno i
postojede, i postojanje Ijud-sk-e
rase na ovoj planeti.
Narodi cele kugle zemljine,
moraju ustati u borbu za mir.
Mora se za navijek odkloniti
ova opasnost za ljudski rod.
Moraju se poraziti oni koji
propovedaju, organiziraju i
pripremaju takav rat.
Ko mote da organ izuje
pokret protiv rata i za mir
bolje i brie nego naSa na-predna
Stampa? Zato,
mjesto sviju prijatelja mira i
progresa jeste uz radnidku
naprednu Stampu. Mi, ame-ridki
i kanadski Jugosloveni
imamo "Va5e novine", koje
nas u ovoj borbi predvode.
Duznost sviju nas jeste da
pomazemo, sa svim mogu-di- m sredstvima ovog naSeg
prosvetitelja i vodu, nas
Amerikanaca Kanadana
jug. porekla. Da live "NaSe
novine" Sretna 50. godiS-njic- a
napredne jug. Stampe u
Kanadi Da live njeni danaS-n- ji
i bududi vodel Da live
njeni destiti i odani prijatelji,
njeni postojedi i novi pret-platnic- iJ
Nikola Baltic
Trenton Mich.
7775 — Робео ameridki rat za
nezavisnost poslije poraza Britana-c- a
kod Lexingtona i Concorda.
Voda ameridke revolucije i koman-da- nt
vojske postao Je George
Washington. Godinu dana kasnije,
na kongresu u Philadelphia, objav- -
Ijena je Deklaracija nezavisnosti,
kojom je proglaSena nezavisnost
sjevernoameric'kih kolonija i osni-van- je
SAD.
1824 — U Misolungiju u Gr6koj
umro britanski pjesnik lord Byron,
koji je u svoju poeziju unio
nekoliko glavnih motiva revolu-cionarn- og
romantizma — njegovi
junaci su strasni borci i razoiarani
individualisti koji pate Sto ne mogu
pokrenuti svijet. Byron je umro u
taboru grdkih ustanika koje je
moralno i materijalno pomagao.
1954 — Gamal Abdel Naser,
egipatski oficir i jedan od organ i-za- tora
tajnog druStva "Slobodni
oficiri" i organizator driavnog
udara kojim je 1953. godine svr-gn- ut
kralj Faruk i ukinuta monar-hij-a
u Egiptu, postao egipatski
premijer i vojni guverner Egipta.
1955 — U 76. godini umro tvorac
teorije relativiteta Albert Einsten.
Njegova teorija ne samo da je data
pedat razvoju teorijske fizike u
ovom stolje6u, ved je iz osnova
izmijenila naSe koncepcije o pros-tor- u
i vremenu i prutila osnove
suvremene kozmologije.
Jugoslavije i njene buduce strukturer sjetio bas
Vojislava Gacinovida, a nije se sjetio takvih zna6ajnih
licnosti koji su predvodili svu aktivnost u Americi, u
interesu Novo Jugoslavije, kao sto suj na primjer bili
Luj Adamid, Zlatko Balokovid, Mirko Markovid, Nikola
Kovadevid, Stjepan Lojen i mnogi, mnogi, drugi koji su
bili daleko poznatiji i zasluzniji od Vojislava Gacino-vid- a,
iako i njegove zasluge ne poridemo. Ti drugovi su
bili mnogo zasluzni za raskrinkavanje "vlade" u
Londonu i njenog "legendarnog" Draze, kao I za
priznanje AVNOJ-- a, kao jedine legitimne vlade Nove
Jugoslavije.
Sjedam se da su pred sam kraj rata, kad su organ!
nove narodne vlasti podeli da funkcioniSu, odlikovani
Luj Adamic, Zlatko Balokovid i Mirko Markovid, a
neposredno nakon oslobodenja i nekoliko drugih
aktivista medu iseljenistvom (medu njima i svedenici
Nikola Drenovac i Strahinja Maletid),ali nigdje nisam ni
duo ni proditao da je odlikovan Vojislav Gadinovid. Na
koncu konca, za svako odlikovanje postoji dekret i Ukaz
u kancelariji odlikovanja u Jugoslaviji, pa me se moze
dokumentovaho demantirati. A, u interesu istine, to bi
bilo potrebno.
Netko de mozda redi, sto sam toliko zapeo i Sto mi to
smeta. Smeta mi samo radi toga Sto ovakve stvari idu u
dokumentaciju, pa mogu nekog bududeg eventualnog
historidara naprednog iseljenidkog pokreta navesti na
pogresni put. A to ne bi bilo poSteno, jer historija treba
da se bazira na stvarnim dinjenicama.
BIVSl STARI AKTIVISTA
TOROTNO.