Nase Novine, March 08, 1978

              тет&да итшгштштшш—штшттшшттт —— ж!ШУзш
I 1Ш piW рР1 U Canberri, glia
IM - tralije otvorena jfe
f ak jsm smmk. msi wov штт идиии . n WH £ m (И1 saa_ia 1 it
Јоб prije godiSnje konferencije domovine, kao i na sve doprinose
"NaSih hovina" pro§log novembra Sto ih pruzamo naSim novim domo-naaoviiest- ili
smo iednu DroSirenliu vinama.
suradnju u llstu iz naSe kolonije u
Chicagu. To se najzad i ostvarilo,
pa zelimo da u povodu toga progo-vorim- o,
kako o samim ljudima iz
Chicaga, tako i o ostalima.
niti na
da savlada--
Kao Sto je fiitaocima poznato, vamo slozno i prema mogucnosti- -
prvi prilog u vidu dviju srednjih, ma. Ne smijemo zaboraviti ni to da
strana, pojavlo se u smo dio radni6ke klase ove dvije
prvom broju "NN" ove godine. U zemlje, da radom doprinesemo bla--
suradnji sa tamoSnjim gostanju tih zemalja, da s ljudima
odborom.taj prilog jeostvarlo Via- - tih zemalja dijelimo sudbinu — I
dimir I. De Tonya, koji je dobro I zlo — i da te 6injenice mo- -
5ak donio u naSu redakciju u To- - ramo poStovati ako zaista zelimo
rontu. On nam je u meduvremenu da budemo demokrate i stvaml pre- -
javio da su tamoSnji 6itaoci zado- - gaoci za opce dobro, kako ovdje u
yoljni ovim prvirh pokuSajem I po-kuso- m,
te samo kazu: Naprijed!
Sa svoje strane mozemo re6i da
je na isti na6in pozdravljeno ovo
prosirenje suradnje i medu nama u
Kanadi, dok копабп! sud, detalje i
po pitanju planiranog prilo- - u krajnjem sluCaju treba
ga treba da donesu ne samo 6ita o- -
ch iz Chicaga i ostalih dijelova
Amerike, ve6 opcenito.
Inace, yjerujemo da mi u Toron-to
cnjfmpvjedini,koji smo prizeljkh
vail oVakav uspjeh u napredovanju.i
Sirenju.naSeg lista, koji je posebno
postignuj u posljednjih nekoliko
mjeseci ii Chicagu. 2elja nam je,
dapa6e, da do iste-spoznaj-e
dode i
u mnogim druglm iseljenidkim
kolonijama, kako u Sjedinjehim
przavama, takoi u kanadi. Pritom
posebno pomiSljamo na graddve
kao §to su New York, Los Ange-les,
Vancouver, Thunder Bay,
Montreal ltd.
To bi svakako bilo ostvarenje
zelja, aspiracija i osnovnih zaklju-6ak- a
sa naSe godiSnje konferenci- -
e, na koJoj ie posebno istalmiila--
rp&freha nkiinliaftfft—Ш
jednu
0§7СЈетокгаГбГо"дТП ce eventualnopostaijLredQyJ
№ntntTTu===FirriWK-- W ћтПГkojoj treba se
demonstrlraju slqga, bratstvo, rav-nopravn- ost,
Izmjena iskustva, su-radn- ja
na svim poljima rada — sve
ono pozitivno, nuzno i neophodno
Sto bi nas povezlvalo, udruzlvalo i
vpdilo ka zajednidkom ciiju — jed-n- oj
solidnoj zajednici sakojom se
mozemo predstaviti svijetu
narod ponosan na tradicije stare
шЗгшпш
Published every Wednesday by
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 St. Mary Street, Room 505,
Mailing address: Box 522, Station F,
Toronto, Ontario — M4Y 2LB
Telephone: 961 --801 U, Area Code 410
Urednlk - Editor
Anton Kostelac
RedakclUkl odbor -E- ditorial Board
Anton Koetolao, Katarlna Ing. Ranko
8korlc,Vladi8lav Gaclc-Pefl- a, Stjepan MloSI6
TehnlCko obllkovanje — Technical assembly
Graphic Line, Toronto,
8econd Cfase Mall Registration No.,0378
U sklopu svega toga ne mozemo
smijemo zaboraviti svako-dnevn- e
probleme, bilo druStvene,
ekonomske, politifike ill druge
naravi, i nastojati
prelomnih
uredlvadkim
materijale
svijetu, tako i kod kuce.
A sad da se ponovo vratimo na
б!кабки stranu. lako ovaj prvi
prilog nosl naslov "AmeriCka kroni-ka- ",
on je ustvari 6ikaSka kronika,
pa je to jedan upadljiv detalj o ko--
drugo Jem da
odlufii, se opredijeli tamo§nji
urealvacki odbor.
Osim toga smatramo za potreb-n'- o,
i обекијето, da 6e na§i surad-- .
nici iz Chicaga u buduce glavnu
paznju posvedivati пабет zivlju.
tamo, i blizoj i daljnjoj okolici, da
6e njihov prilog biti op6i odraz
zivota naSlh ljudi u torn gradu, kao
i u Americi opdenito i prema
mogucnbstlma. Poznato je, narav-no.d- a
-- Џ Chicagb danas nasa naj-ziyl- ja
f najv'eca iseljen!6ka kolbnjja
u svakdm pogledu, da tamo
postoje brojna.druStva, organ Izaci-j- e,
klubovi, koji su takoder razno-vrs- ni
— je to" naprosto jedno
more zivota, o бети moze i treba
to) I ko toga da se kaze.
Svaki grad, svaka kolonija, zivi
fiv tm v afitr m.z vmnm, р""гп- - i
o 6ika§ka straaa,
""-- " beral- - koja
од 1ургта~шпгр odraz tog ztvma;
da
kao
Kostld,
iste
da
da
kao i pomodi drugima u raznim
dijelovima kontinenta da se povedu
za njihovlm prlmjerom i na taj
паб!п I sami doprinesu орбој stva-ri.
Sa svoje strane mi iz Kanade.a
posebno iz .uredniStva, 6estitamo
naSim suradnicima iz Chicaga na
Izvanrednom: pothvatu i dodajemo:
Naprijed! Anton Kostelac
Proipla'ta: $15.00 godiSnje, pojedlni prlmjerak 40 contl,
avioneka poSta (prekomoroke zemlje) $40,00 godiSnje,
redo'vnom postom (u kuvertl) $25.00 godlSnjo.
Novfiane doznake samo cekom I pofitanskom (III
bankovnom) doznailcom (Monoy Order) na Ime llsta
("Na5o novlne") III IzdavaCa (Yugoslav Canadian
Publishers Inc.)
Subscription: $15.00-pe- r year, single copy 40 cents,
Air Mall (Overseas) $40.00 per year, by First Class Mall
$25.00 por year. -
Advertising rates on request.
, Money should bo'sbnt by cheque or Money Order
In hamo of "NaSo novlne" or Yugoslav Canadian
Publishers. ., .,. '
Potpjsanl Clancl eadrie mlaijenjo njlhovih aulora.
Rukopisl se no vraaju.
"Made novlno" su nasljednlk, u Kanadi: "Jedlnstva",
"Novos'tl", "Srpskog Glasnlka", "Edinostl", "Slobodno
Mlsll" I "Borbe", u Sjod. Drtavama: "Narodnog " ' ' '
Glasnlka" I llstova koji su mu prothodlll. ' '
je
togavrlo neugod
iz Canberre
UstaSka i pro- -
raznim zemljama
ranje "ambasade
ustaSkih elemerj
Prvo reagiran]
јз
da
An- -
j
ie od
On je
sve
je
Having tl
the country last
the'dignlty
the
to sove
The
text
—UJUlbillUUt tht
Ш'У ¥ШЉ®Ш January 1 1 #1Ш1ШЈИ 1аИ i
'' r i iiieDipetue ft
I'M
1Ш
41
' 'T!
№
mom gradu Aus- -
"amba- -
australi№oj vladi zbog
AFP
javlja agencija
ListaSka Stampa u
pozdravlja otva--
kao
a Australiji.
australskog mi- -
nistrastva poslova je bilo da je to
"samo grupa Ijijip u nekoj kuci u
Canberri.
AFP kaze da( svim vladinim
ustanovama Australiji naredeno
IgnorlSu "ambasadu".
Minister vamskih poslova
drew Peacock з
nske drzavljane
dalle "an
naglas
institution
ustaSka
uspjeh
ustalai
ozvao jugoslave--
Australiji da sto- -
tesade".
da Austraiija ima
prijateljske odrnse sa Jugoslavi- -
jom i "smatra ф pu ti odnosi vazni
za Austraci jugoslavenskog
porijekla bez oh:. Ira iz kojega dijela
Jugoslavije poij зсЧГ.
Dalje kazao aa bi bilo nesretno
ako bi gradani nwatskoga porijekla
c
made
meaningless in CI
s
Government of
Pinoc:
of
of
nothing
of
4i££La~£rt IkJ
1
Л
veliki
u
u
IUI
u
his
vodu se
od
ra a
pali u da im ova
u пебети pomo-6i- ".
v
reagiranje vlasti
je razumljivo, ali se ipak postavlja
kako je do toga moglo doci.
Zar to ne govori da su australijske
vlasti dale slobode ustaSa-m-a,
a ne samo njima, nego dru-gi- m
reakcionarnim elementima?
Kako se inaCe
po6i na takav
Osim toga, da je dovoljno za
australsku vladu 'da "ignoriSe"
ustaSku "ambasadu"? Nebi li bilo
pravilnije da je proglasr nezakoni-to- m
ustanovom zatvori?
Australskoj vladi ofievidno,
osveduje popustljivost
ekstremisti6kim elementima,
ako nastavr tim dozivjet ce
u to ne moze bit! sumnje joS
gorih stvari.
Ovo je dobra pouka ostalim
zemljama koje gledaju kroz
fa§istl6kim teroristiCkim elemen-tima
SM
lie then and now
democratic ballot that condemned Pinochet regime.
Ie by overthrowing It is implied in the special attention
lected Government, that Chile gets within the hid- -
General jlpinochet has now ecus picture of worldwide denial of
contrived a charade through which he human riehts. Chile is. not. even in its
bw gain hisvown endorsement own continent, alone in its evil. The
from the public any accompa- - horrors perpetrated under the generals
nying risGc of being voted out. in Chile have been matched under the
The people of Спш have been asked generals in power in Argentina, the
to vote today in support of this gro--. generals in power in Paraguay, the
tesque resolution: {Before the interna- - generals in power in Uruguay, the
tional aggression unleashed against the generals in in Brazil. General
President
Chi
legitimacy
Republic
cess of
try."
which the of tl
more viol
the
da ce
tights. As for
I
o,
o
kbnfuziju
australskih
se,
the
whole
country, I back Pinochet is just one brutal thug among
in defence of many.
pre-ma
power
and I reaffirm the If Chile and deserves special
Government the horror and special condemnation it is
Ignly lead the pro- - Chile, in the first years this
ization of the coun- - decade, was a rare patch light and
hope in the of a dark continent.
iqftal aggression" to The Government of Salvador
plebiscite refers is had its faults and its although
than a resolution its troubles, as we since learned,
Assem- - were not all of its own But it
Pinochet regime was a government, rare in
olation of human Latin America, and, rarer still, it was
institutionalization committed to an effort to narrow the
li I i oi thFTounwy" Tunder G— eneral. _Pi.no-- gap between pri.vi.lege ana poverty,
chet, that has to the institu- - If we are especially horrified and
lionalization of torture, kidnapping, saddened by what has happened in
murder, detention trial, re-- Chile since 1973, it is because Chile, for
pression of the of free speech a few years, hope that a better
and assembly, and denial of due pro- - way was possible. If Chile still has a
cess. dignity of its own it is the heritage of
Obscenity, not dignity, is what the those few years, and the legacy of the
Pinochet regime means to Chile. The leader General Pinochet's henchmen
country's real dignity Ues elsewhere. assassinated.
Chile's real dignity was, in fact, „ Globe and Mall, Toronto
clearly in the UN resolution 4, 1978
Ц i в e вш a .
li a Bfitl DBA АптЛ! ma
'. lArktika dkoojijubilnog pOrontteazriajao
(do Thunder Baya) u duSini od
3740 kliometara.a stajao viSe od
6 bilijuna dolara, protive seor-ganizacl- je
domprpdaca — Indl-jana- ca
I Inuita — kao i druStva za
. zaStitu 6ov]ekove
i mislili
ustanova "moze
Ovo
pitanje
previse
i
bi ustaSe usudile
korak?
i
njezina
i
putem,
— — i
i
prste
i
i grupama.
Augusto
Hopes"3
without
"internati
inspires
of
because of
of
map
Allende
failings;
have
General making.
democratic
amounted
without
rights offered
implied January
j
—Pli.no
okollce.
Stvar se svela na to da 6e biti
potrebha istraga poplit one koju
je vodio zadnje dvije godine
sudac Berger a nakon беда je
zapela izgradnja plinovoda kroz
Mackenzie do! nu. Argumenti
opozicije susll6ni: Steta za do-moro- dce
biia bl velika i bez pret-hod- ne
istrage ne moze se odo-bri- ti
izgradnja cjevovoda koja bl
trebala zapo6eti 1980. godine.
гиадашстжздваасааааадааа! '"'
li