Nase Novine, September 18, 1986

              j6. iff
afj
ff.w.ti „jfessC'tA? .1.JWU.. l.l-- „ Ча-Ж- Ч £ ж- -
'
re
Ifi
Њ- - MiB KW?B V В BB AH 4 j asKja&ass Uredjuje: Oliver MILAN
NOGOMET U SAD
Za vrijeme direktnog prijenosa utak-mic- e
Meksiko— Irak u Los Angelesu,
gradu od 12,5 milijuna stanovnika zavla-dal- o je mrtvilo. Tamo, naime, zivi oko
tri milijuna Meksikanaca, koji su se pri-kova- li
za televizore, direktan prijenos
vrsila je kompanija SIN koja radi na
spanjolskom jeziku. No, nisu samo Mek-sikan- ci
zarazeni, tvrdi jedan trgovac zi-vezn- im namirnicama, da su mu muste-rij- e trazile da ih snabdije prije ili posli-je- ,
a da ih za vrijeme prijenosa niposto
ne smeta.
Izracunato je da je broj ukljucenja 30
posto iznad normalnog, a to u tamosnjoj
TV-mre- zi i te kako mnogo znaci i vrijedi.
Enormno je porastao i broj telefonskih
poziva sluzbama koje daju informacije
0 sportskim rezultatima, zvalo se i zove
sa svih strana svijeta. Ocito je "kralj no-gom- et" kod stanovnika Californije i ne
samo kod njih, pobudio staru ceznju
kod ljudi koji su ovamo davno doselili,
meksicki ih je Mundial podsjetio na ne-st- o
sto su voljeli i pomalo zaboravili.
Uostalom, kao Los Angeles sa Meksi-kancim- a
i ostali gradovi, svoj prosperi-te- t
grade na brojnim etnickim grupama,
a mnoge od njih — vole nogomet.
Kod mnogih je pobudena i nostalgija
1 nacionalni ponos, pogotovo ako nje-gov- a
zemlja nize dobre rezultate. Pri
kraju oba tjedna Mundiala registrirano
je dvostruko vise TV-ukopcan- ja, nego
kada je u pitanju prvenstvena utakmica
u baseballu ili kosarci, jasno odmah su
se javili glasovi i pokrenuta je inicija-tiv- M' da se pokusa dobiti organizacija SP
94. Racunica je jasna — gradova koji bi
ponijeli teret organizacije ima koliko
hoces, sa sjajnim uvjetima (Los Ange-les,
Dallas, Houston, Miami, New York,
Boston), vjeruje se da bi se privuklo isto
toliko publike kao i u Meksiku, racuna
se s vecim brojem ino-turist- a, a organi-zators- ki bi bili na mnogo cvrscim teme-ljim- a
na sto je danas Meksiko.
Mozda stvar u ruke preuzme Peter Ue-berroth,
koji je majstorski vodio i orga-nizacij- u
u Los Angelesu?
BEOGRAD
PREDSTA VLJEN NA
"IGRAMA DOBRE VOLJE"
Moskva — U okviru Igara dobre volje
koje se odrzavalo u Moskvi, predstav-nic- i
Beograda upoznali strane novina-re- ,
koji su pratili tu veliku sportsku ma-nifestaci- ju,
s mogucnostima Beograda,
kao jednog od kandidata za organizato-ra- ,
tj. domacina ljetnih Olimpijskih
igara 1992.
U medunarodnom press-centr- u pri-kaz- an je film o Beogradu i o tome kakve
su se vec odrzavale sportske priredbe
u nasem glavnom gradu. Nakon toga go-vor- io je Ratko Butulija, potpredsjednik
organizacijskog komiteta.
— Beograd je vec sada spreman, sto
se tice sportskih objekata, da ugosti
sportase iz cijelog svijeta. Osim dobrih
objekata prednost Beograda je i u veli-ko- m iskustvu sportskih radnika. Vise od
40 puta Beograd je bio domacin velikih
sportskih priredbi svjetskih i evropskih
prvenstava. Vazno je i to da Beograd
ima veliku koncentraciju sportskih bo-rilis- ta
na relativno malom rastojanju.
Svi oni su smjesteni na dijagonali od
deset kilometara. Ako dobijemo organi-zacij- u
igara bit cemo dobri domacini
sportasima sa sve cetiri strane svijeta
— kazao je Ratko Butulija.
On je naglasio da ce se Beograd natje-ca- ti
za organizatora Igara i kasnije, ako
ovaj put to povjerenje dobiju drugi. Za-vresavaj- uci kratko uvodno izlaganje
Butulija je sportskim rjecnikom kazao
da su izgledi Beograda veliki ako se
bude ocjenjivalo tj. sudilo kao u atleti-ci- .
No, ako se bude odlucivalo kao u bok-su.sansenasegglavnoggradasu-male.
Zanimanje novinara za tu press-kon-ferenci- ju bilo je veliko, a Beograd je
predstavljen zaista na lijep nacin.
JUGOSLAVENSKI ALPINISTI
NA VRHU ANDA
OSVOJEN I HUASCARAN
Lima — Jugoslavenski alpinisti posti-gl- i
su lijep uspjeh osvojivsi najvisi vrh
Anda, Huascaran (6760 metara), koji je
i najvisi planinski vrh tropskog pojasa
na svijetu. Podvig je ostvarila ekspedi-cij- a
bosanko-hercegovacki- h alpinista
na celu s Muhamedom Sisicem.
Pored Huascarana, jugoslavenski al-pinisti
su osvojili jos nekoliko opasnih
vrhova na peruanskim Andama, medu
kojima se isticu Alpa Mayo (5964 m) i
Quitarraju (6040 m). Nasi alpinisti pro-ve- li
su preko dva mjeseea u Peruu i ovih
dana se vracaju kuci.
X. PItVENSTVO SVIJETA U KOSARKI
JUGOSLAVIJA TMECA
U Spanjolskoj je zavrseno deseto
prvenstvo svijeta u kosarci. Jugoslavia
se mora zadovoljiti trecim mjestom od-nos- no broncanom medaljom. Novi pr-va- ci
su postali SAD jer su u finalu po-bjed- ili reprezentaciju SSSR.
Rezultati:
SAD-SSS- R 87:85
Jugoslavija-Brazi- l 117:91
Izrael-Kanad- a 97:84
Poredak: 1. SAD, 2. SSSR, 3. Jugoslavi-ja- ,
4. Brazil, 8. Kanada.
TENIS:
Milan Srejber (Ceh) —
Slobodan Zivojinovic
Miloslav Mecir (Ceh
Igor Flego (Jug.)
8:10,6:2, 15:13
6:2, 7:5
XIII. IGRE COMMONWEALTA
Da li se kraljevstvo raspada?
Trinaeste po redu igre Common-wealt- a
koje pocinju 25. jula (srpnja) u
Edinburghu (Velika Britanija) biti ce
okrnjene nesudjelovanjem 27 zemalja
u znak protesta protiv britanske poli-tik- e
prema Juznoj Africi. Organizator
strahuje da bi se ovim sportasima mo-ga- o prikljuciti i odredeni broj sportaSa
zemalja ucesnica.
SOCRATES PRELAZI U —
POLITICARE
Znate li tko je Sampale de Sousaviera
de Oliveira? Nije ni cudo ako nemate
pojma, jer tako mu samo u dokumen-tim- a
pise, s jos dva dodatka, Brasileiro
Socrates. A sad vec znate — taj 192 cm
visok, strkljast i bradati mladic, lijecnik
po zanimanju, tragicar je u reprezenta-cij- i
trostrukog prvaka svijeta, jedan od
krivaca sto su poslije cetvrtfinala mo-ra- li reci — adios. Ne krije to:
— Nije mi se smjelo dogoditi da pro-masi- m
onu priliku u zadnjim minutama.
To je bilo zaista pocetniSki, a tek jeda-naestera- c, razmisljao sam stalno da
puknem u drugi kut, izgleda da je lopta
bila malo u rupi, mnogo sam je slabije
zahvatio nego protiv Poljaka — kaze.
Tuzan je, nesretan sto su ispali:
— Nasa zemlja toliko treba taj naslov,
ljudi ga cekaju jos od Meksika 1970. go-din- e. Znate li koliko bi to pomoglo u
ovoj teskoj situaciji, koliko bi optimi-zm- a
donijela, a to nam treba iznad sve-g- a. Sada gledam kako oko mene placu i
suigraci i funkcionari, mogu si zamisliti
kako je tek na tribinama ili u Riju. Upr-ska- li
smo, strasno smo uprskali.
Otkako se vratio iz Italije igra kao pro-fesional- ac
u svom Corinthainsu, inace
najpopularnijem klubu Brazila. Ima no-va- ca daleko vise nego sto mu treba ima
i privatnu kliniku, nogomet je igrao,
kako sam kaze, u prvom redu, sto mu se
na taj nacin pruzala mogucnost da poli-tic- ki djeluje:
— Popularnost me stiti, mogu reci i
ono sto se drugi ne usude pomisliti. I
kad je u Brazilu bila vojna diktatura bo-ri- o
sam se za demokraciju, javno, bez
straha, borio se i za sto bolju zdrav-stven- u zastitu djece, a nogometa sam
prilicno sit.
— Najvjerojatnije je ovo bice i moj
oprostaj. Neslavno, znam, no dosta je
bilo, posvetit cu se politici — tvrdi.
&cz&czR?i:iZ£zizzzcr3zzzi£z??kc?WifciZ?s?i22&
BIT CE NOGOMETA, I TO KAKVOG!
Beograd — Ne pamti se da je ijedan
prijelazni rok bio tako uzbudljiv, a da
je toliko kvalitetnih igraca promijenilo
sredinu, pa otuda vec i poruka uoci
starta novog prvenstva:
— Bit ce nogometa i to kakvog!
Prelasci Milka Durovskog, Kataneca,
Vokrija, B. Cvetkovica, D. Stojkovica, M.
Bracuna, Gracana, Setinova, Malbase,
Vorolovica, Segote, Peruzovica, Bursa-ca- ,
Nikodijevica, Kolba, Adamovica,
Vlaisavljevica, Vesovica, dovoljno go-vo- re koliko je bio plodan prijelazni rok.
Kada se napravi kratka analiza, posve je sigurno da su najvise dobili Partizan,
Hajduk i Crvena zvezda, da je Dinamo
napravio "carski rez", a da su ostali pr-volig- asi uhvatili po kojeg dobrog is-gra- ca ili cak dobili pozajmice na godinu
dana.
Sve u svemu, trka za naslov prvaka u
novom prvenstvu bit ce krajnje neizvje-sn- a, takoder i za opstanak, pa stoga i
nagovjestaj da ce sezona 198687. biti —
za pamcenje!
Na svu srecu, u korist nogometa. Vec
se sada kristalizira jedna do sada zapo-stavlje- na cinjenica:
— Klubovi zele stvoriti momcadi koje
ce u Evropi znaciti vise od epizodne ulo-g- e, jer je konacno i kod nas shvaceno
da se s rezultatima u Evropi dobiva naj-vise.
Vec 17. septembra je start, izlazak u
Evropu, pa tada i prva ocjena kolike su
moci nasih predstavnika; Crvene zve-zd- e, Veleza, Partizana, Hajduka i Rije-k- e.
Koga proglasiti favoritom zaista je te-sk- o reci. Treba ocekivati da ce borba za
prvaka biti krajnje neizvjesna i uzbud-ljiv- a, pogotovo kad se ovim momcadima
doda jos pobjednik Kupa Velez i Zelje-znica- r.
U NOGOMETU I NIJE
SVE TAKO BLISTAVO
Apsurdno je, ali istinito da bi se ovo-godis- nji svjetski sampionat u nogometu
mogao odvijati, a da se ne proda ni
jedna ulaznica za stadion i da FIFA,
koja upravlja svjetskim nogometom ne
izgubi ni dolara od udjela pokrovitelja
i placenih televizijskih prijenosa, po-krive- ni
su svi troskovi meksickog Mun-diala.
Na izlged je sve u redu, zar ne? Nogo-met
je postigao organizacijski i finan-cijs- ki
optimum, kad su dovoljni jedan
omanji stadion, dobar televizijski prije-nos,
te bogati pokrovitelj, pa da bude
prisutan u domovima milijuna poklo-nik- a
najvaznije sporedne stvari na svi-jetu.
Ali, nije li se uvijek govorilo o te-§k- oj krizi nogometa, o praznim stadioni-ma- ,
dogovorenim rezultatima? Zar no-gomet
vise nije tesko bolesni bolesnik?
Velika se vecina nogometnih stru6-njak- a
i kriticara slaze da se danas o no-gometu
vise govori, nego sto ga se igra.
Opterecen je praznim blagajnima klu-bov- a,
a ugled mu je ozbiljno nagrizen
zbog nasilja na stadionima ili zbog veza
nogometasa, trenera, sudaca s vlasni-cim- a
tajnih kladionica, te zbog lazira-nj- a, odnosno namjestanja utakmica.
Nogomet je omiljeni sport pripadnika
nize i srednje klase u razvijenim indu-strijski- m
zemljama, ali zabrinjava to sto
ga sve, manje igraju djeca na travnja-cim- a
oko kuca, smatrajuci ga staromod-no- m
igrom. Postaje zapravo sve vise
sportom siromasnih, dok imucniji, kao
i velika vecina mladih — njihove djece
— posljednjih godina preferiraju ko-sar- ku
i tenis.
Svjetsko nogometno prvenstvo je za-vrseno.
Prvak je poznat. Ljubitelji te po-pular- ne sportske igre ili bolje гебепо
samo igre opsjedaju igrace, traze auto-gram- e, pojedinci i njihovi navijaci sla-ve.
TV-kame- re svuda su prisutne, pri-redb- a je u pravom smislu spektakl.
Medutim, u nogometu i nije sve tako bli-stav- o kako se cini sada kad se realnost
(i ne samo nogometna) zaboravi.