000038 |
Previous | 2 of 3 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
7 wmtmv t£W& Sau&Jr "
"HW™jgMff?lgfrfff-8ajl- : rjagggaTm-Ja--- tj a je - ~ - „BHnmnanBinHRpiii'ii jh mai tu ~ — a ———— ————— --—— — i iii ii jfgy'wyjPgi11111 ' iiHHBii3šf®M 5 -M ' - r5— i
Ts-tjpjf-
Hit
~ " - " „ -- r =3w
V STRAHA 2 NOVOSTI Četvrtak 22 Januara 1948 _ NOVOSTI Bfm AESHALLOV PLAN" JE ŠTETAN
Published every Tuesdaj Thursdav and Sarurdav by the
Novosti Publishing Companv ZA KANADSKE RADNIKE In the Croatian Lcnguage
Authorized as Second CLui Mail Post Office Department Ottwo
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
'zlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA: 206 Adelaido St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADekride 1642
Dopisi bez potpisa te ne uvrščuju — Rukopisi se ne vraćaju
Kad je blagajna u ustaško-mačekovski- m rukama
Doznajemo da je glavni blagajnik Hrvatske KATOLIČKE
Zajednico nestao Takodjer doznajemo da Jo s njimo nestalo
i 18 do 18 hiljada dolara članskog novca U uredu Hrvatske
Katoličko Zajednice u Gary Indiana nalaze se državni računo-ispUa- či
koji ispitavaju slučaj ove nainovije pronevjere ustašo-mačekovac- a
Ne znamo potanko što se pronaijo koliko Je zapravo član-skog
novca nestalo tko Je sve odgovoran za ovu pronevjeru
i drugo ali znamo da Je taj bivši blagajnik John P Poso ne-stao
iz liste izvršnog odbora u "Našoj Nadi" još 31 prosinca
Od onda nikakvog službenog objašnjenja ništa tek se čuje
da je po srijedi pronevjera
'"Naša Nada" koja jo toliko grlata protiv nove narodne
Jugoslavije i protiv svega što progresom diše koja je kroz
posljednju godinu dana vodila sistematsku kampanju protiv
Hrvatsko Bratsko Zajednice i progresivnog dijela delegata
prešućuje l želi da sakrije ovaj zločin Pregledali smo sve
brojeve "Naše Nade" od 24 decembra pa naprijed ali nigdje
niti jedno riječi o pronevjeri o kojoj već i vrapci pjevaju u
Americi Zašto? — i to "ćemo jednom doznati
Nego kad smo već na pronevjerama nećemo pogriješiti
ako istaknemo da jo kradja pronevjera i prevara obična
pojava kod ustašo-mačekovac- a Nije to njihova prva ni po-sljednja
Stankovićova hiljadarka Basaričokov patent o gumo
no] ladji pomoću koje Jo izvarao nekoliko desetaka hiljada do
Iara od kanadskih ise'jenika i nestao propast potporno organi
zacijo kanadskih iseljenika "Hrvatske Sloge" koja Jo bila
potpuno u rukama mačekovaca gdjo Jo hrvatski iseljenik po-novno
ostao bez svojo osigurnino i ušt od jevino od desetak
hiljada dolara po mačekovdma prikupljanjo fonda za pcmoć
narodima u staro) domovini i umjesto da so četrnaest hiljada
prikupljenih dolara pošalje tamo za što Jo naš iseljenik daro-vao
prevarom so zadržalo u blagajni mačekovaca ili uručilo
u "Mačekov borbeni fond" urednik "Hrvatskog Glasnika" (ma-čekova- c)
Jo takodjer pronadjen krivim zbog zlorubljivanja pošte
Sjedinjenih Država Zubak (njihova ustaška perjanica) Jo tako-djer
kažnjen i zbog pronevjero članskog novca bačen iz Zajed-nico
u Farrclu i t d Mogli bi nabrojiti još po koju ustaško-ma-čekove- ku
ptičicu koja kad se domogne uprave ili blagajne dru-štveno
organizacije dobije i druge prste i duga krila
Pogledajte kakvi su Promislite o njima i po djelima ih
sudite Mi kažemo samo toliko da Je sva sreća za članstvo
Hrvatske Bratske Zajednice da takvih nema na čeki svoje
uprave Još više srećan je onaj narod — a to Je naš narod u
domovini — koji se je toga ustoJko-mooskovsko- g zla jednom
za uvjek rješio
Mučenici "Novog poretka"
U Tronsvalu jednom od sastavnih dijelova Juino- - afričke
Unije izlazi novina pod čudnim imenom "Die Nuw Orde"
što bi prevedeno značite "Novi Poredak" Taj list isoJao je
na 13 proitog nvjeeeca s krupnim crnim okvirom
Da li j reakcija možda tugovala ito Je nesretnim slučajem
nastradalo nekoliko od osam milijuna urodjenika koji se usu-diš- e
preći gradske demarkacione linije nad kojima stoji natpis:
"Samo za Europejce" (kojih ima jedva 20 porto)? IU se crni
okvir pojavio zbog toga što urodjenici ostavljaju svoje živote
u dubinama od po tri hiljade metara kopajući zlato aa svoje
civilizirane gospodare i špekulante svjetskih buna? Ili zato
što Jo policija ponovno u krvi ugušila pokušaj štrajka na živo-tinjski
stepen srozanih domorodaca
Ne O tome nema ni govora "Novi poredak" navukao je
crninu obrubio se sa crnim jer donosi nekrolog pod velikim
naslovom: "Uspomeni nimbersldh mučenika" Na čelu tih mu-čenika
nalazi se masnim slevima štampano ime ratnog zločin-ca
Hermana Goeringa a za njegovim imenom ostalih devet
obješenih nacističkih krvoloka
Zaista "Novi poredak" u zemlji generala Smutsa ima
mnogo razloga da tuguje za svojim propalim rasističkim uzo-rom
u Europi A možda Je treći Reich za kojim danas ponovno
čeznu neki američki bankari — diplomate uzimao kao primjer
južno-afrič- ki "novi poredak" kada je pokušao da narode
Europe pretvori u svoje roblje? Teško zaista teško je razliko-vati
pri tolikoj sličnosti
#
ssjSjHz1zzzzzzzzKJzHBisHz& f "4 --- -- szzW2£3izzzzzzzmBw
jBIRfBfrMtkafajl 4Hz9£P1zMZZZZZa?fc
AMERIĆKI IMPERIJALIZAM SA
Referat glavnog tajnika Vijeća Kanadskih Južnih
Slavena Ede Jardasa na plenarnoj sjednici
Dana 9 10 januara održana je plenarna sjednica Vijeća
Kanadskih Južnih Slavena Sjednici je 45 dele-gata
i zastupnika iz većih naselja našeg naroda Kanadi
S važnijim odlukama plenarne sjednice već je upoznato član-stvo
Vijeća i drugi iseljenici Kanadi Ovom
prilikom donašamo referat kojeg je sjednici podnijeo glavni
tajnik Vijeća KJS drug Edo Jardas
Drugovi i drugarice — Ova
sjednica Glavnog odbora Vijeća sa-zvana
je iz nekoliko važnih raz
loga o čemu će se članovi Glavnog
odbora uvjeriti u toku diskusije o
pitanjima koja danainja vremena
postavljaju pred naže Vijeće
Od posljednje sjednir Glavnog
odbora Vijeća održane 23 marta
1947 godine uslijedile su mnoge
promjene koje utiču na daljnji rad
na£eg Vijeća Tu je prije svega
činjenica da se je u to vrijeme
iselilo mnogo naieg naroda na sta
lan boravak u novoj narodnoj i
demokratskoj Jugoslaviji našoj
koljevcl Medju povratnicima na-lazilo
se i mnoštvo naiih aktivi-sta
Akoprem je ta osnovna pro-mjena
od nafte posljednje sjednice
pozitivna pojava koju će svi is-kreni
rodoljubi pozdraviti mi će-mo
ju morati imati u vidu pri do-nošenju
odluka za nai daljnji rad
Sli ćemo na tu osnovnu promjenu
morati pozitivno reagirati 1 ne do-zvoliti
da uslijed nje smanjimo ko
ličinu naieg rada nego obratnoS
da prikupljanju pomoći obnovi i
izgradnji stare domovine pristu
pima pod parolom: Za svakog po-vratnika
dva nova aktivista u Vi-jeće
iz redova onih koji privremeno
ili stalno ostaju u oioj zemlji!!
Zaključci i odluke ove plenar-ne
sjednice Vijeća biti će plodni
samo ako nai dosadanji rad kriti-čki
pregledamo uočima i odstrani-mo
nedostatke i greške i u svjetlu
okolnosti koje su stvorene odla-skom
stotina naiih aktivista u sta-ru
domovinu proslijedimo radom
koji će na svim sektorima naiih
djelatnosti proliti maksimum re-zultata
NAS DOSADANJI HAD
Svaki član Vijeća i svaki jugo
slavenski rodoljub se može punim
pravom ponositi postignućima na
polju materijalne pomoći narodi-ma
junačke Jugoslavije u toku pro-il-e
godine Sva naia postignuća
koja ću ovdje nanizati imaju se
pripisati prije svega dubokoj lju-bavi
iseljenih Jugoslavena prema
svom narodu njegovom danainjem
vodstvu i oslobodilačkom djelu na-ših
naroda omogućenom genijal-nim
rukovodstvom maršala Tita i
Komunističke Partije Jugoslavije
Zasluga za uspjehe u izgradnji na-ieg
fonda rekonstrukcije nabavke
i isporuke mašinerije omogućava
ju rodoljubima da se vraćaju u
i
jnvinj
demokratskim pokretima napred
noj Jtampi t-- J tri bratska Savera
i tri demokratske novine
naroda: Novosti Srpski Glasnik i
Edinost NaSe kampanje za pomoć
Jugoslavije podupirane
su aktivno i po drugim demokrat-skim
ustanovama našeg naroda
kao H B od-sjecima
S N S P Jedno-t- e
Rleda i No svi nali
napori bili bi jalovi da nismo bri-žno
njegovali i uzgojili bratstvo
jedinstvo medju svim rodoljubivim
kanadskim Jugoslavenima:
Srbima Crno
gorcima i kako u
x i 7i'aiBJi t ir
"PLANOVIMA" TRUMANA I MARSHALLA
prisustvovalo
u
jugoslavenski u
ma za moralnu pomoć
Jugoslavije prilikom njihovih op-ravdanih
zahtjeva za pripojenje
svih Jugoslavenskih zemalja svojoj
historijskoj i matici —
P N U Jugoslaviji
Sto su uglavnom rezultati na-£e- g
rada od prošle Glav-nog
odbora Vijeća do danas?
l'ovratnicl — 1947 kre-nula
su četiri transporta povrat-nika
u Jugoslaviju Prvo putovanje
uslijedilo Je iz Vancouvera kojom
prigodom ukrcalo se na nai dični
Hadnik 29 putnika-povratnik- a naj-vil- e
šumskih radnika i profesio-nalnih
ribara su uslijedila
tri kružna putovanja pb Radnik
u maju augustu i oktobru prva
dva Montreal-Kijek- a treće Mont-real-Sp- lit
Prvim transportom ot-putovalo
je 20 povratnika drugim
492 trećim 448 četvrtim 82
Svega se dakle na jedan organi
ziran način i uz pomoć Vijeća u
toku 1947 u staru domovinu' vra-tilo
1292 naših zemljaka Putem
privatnih institucija se pak
tokom 1947 oko 260 našeg naroda
Svega se dakle u toku 1947 iz
Kanade vratilo u staru
preko 1500 naieg naroda
Mi vjerujemo da će se ogromna
većina povraćenih rodoljuba pri-klopiti
izgradnji i obnovi ratom
uniitene i time dat svoj
prilog izvodjenju u život teikih ali
časnih zadaća prvog petogodišnjeg
plana nove narodne Jugoslavije
Hiti će bez sumnje i kolebljivaea
oportunista i avanturista koji će
pred prvim teškoćama klonuti no
mi vjerujemo da će takvih biti
malo Jetgro povratnika ć bez
svake sumnje biti korisni članovi
novog druitva izvojevanog četve- -
rogodiinjem divovskom borbom je-dinstvenih
naroda Jugoslavije
Pored svojih ruku strukovnog
znanja radne discipline i ljubavi
prema tekovinama oslobodilačke
borbe povratni! su sobo ponijeli
i svu svoju u znoju I žuljevima
stečenu imovinu Dok su novčane
uštede uložili u fond rekonstruk
cije ličnu imovinu odjeću oboe
kućni namještaj alat i ponešto
hrane ponijeti su sobom u stani
Tako Je druga grupa
povratnika pred sam odlazak u
domovinu uložila u rtkonstrak-đon- i
fond Vijeća svotu od $6980
a sobom tovara u veličini
od 33773 kubičnih nogu treća Je
uložila u fond rekonstrukcije
svoju slobodnu ima se $68750 i sobom ponijela 29912
takedjer pripisati rodoljubivom od- - nogu imovine četvrta grupa ako-goj- u
naSeg naroda po njegovim prem brojčano na uložila je
i
naSeg
narodima
Zajednici mnogim
Saveza
drugima
i
Hrva-tima
Slovencima
Maneaoncima
narodima
etničkoj
sjednice
Tokom
Kasnije
i
vratilo
domovinu
domovine
domovinu
ponijela
domovinu
pred odlazak $103600 u fond re-konstrukcije
a sobom ponijela to-vara
u veličini od 29113 kubičnih
nogu Ljubav Jugoslavenskih po--
okolnostima u njoj najbolje je iz
ražena činjenicom da su tri grupe
povratnika pred sam odlazak ulo-žile
u fond rekonstrukcije svota
od $23220000 a tovara su poni-jele
u veličini od 92VJ9S kubičnih
stopa
Ogroman 1 težak je to bio po-sao
drugovi i drugarice No mi
smo ga savladali Prebrodili smo
sve te$kore i zapreke zahvaljujući
visokoj svijesti samih povratnika
radu za prikupljanje materijalne i dobroj turadnji mjesnih Vijeća
pomoći tako u javnim kampanja- - (Prenos na strani )
W
Klevetnici su još
jednom posramljeni
Komentirajući odjeke koje je u
inozemstvu izazvala novčana re-forma
i ukidanje sistema karata
za snabdijevanje list "Trud" u
članku pod naslovom "Klevetnici
su Joi jednom posramljeni" piše:
"Milijuni običnih ljudi Izvan gra-nica
Sovjetskog Saveza pozdrav-ljaju
novčanu reformu i ukidanje
karata za snabdijevanje U ovoj
mjeri oni vide dokaz neiscrpive
snage i garanciju stalnog razvoja
proizvodnih snaga zemlje socija-lizma
Medjutim Štampa američkih
monopolista i njihovi agenti u
drugim zemljama dočekali su nov-čanu
reformu novim izlivima zlobe
i kleveta Ministar financija Sje-njen- ih
Američkih Driava Schnei- -
der požurio se da prvi da svoj ko-mentar
U izjavi za itampu on
stavlja "oštroumnu" primjedbu da
se Sovjetski Savez nalazi pred "is-tim
problemima" kao i zemlje za-padne
Kurope N'a mig Schneidera
I ministarstva vanjskih poslova
MXew York Time" i "Ne York
Herald Tribune" preili su a napad
Prema pisanju prvog lista u So-vjetskom
Savezu postoji inflacija
"ova bolest kapitalističkog svije-ta"
Drugi list galami o "krizi" u
Sovjetskom Savezu prikazujući
ja stvarnost ono
Ovom antitovjetskom koru pridru-žila
se i radio-stan- ka ministarstva
vanjskih poslova "Glas Amerike"
Njene klevetničke emisije su vite
no jednom izazvale gnuianje radni-ka
nai zemlje U emisiji od 21
prosinca američki lažijivcl radio-služ- be
pozivajući se na list "Nevv
York Ume" pokušali su da "opo
vrgnu" značenje novčane reforme
u Sovjetskom Savezu služeći se
proizvoljno fiktivnim brojkama
prosječne plače sovjetskih i ame-ričkih
radnika Da bi se okarakte-rizirale
ove makinacije dovoljno
Je navesti da u oni usporedili pla
ču nekvalificiranih sovjetskih rad-nika
za pločom malog broja naj-kvalificiranijih
američkih radnika
Medjutim ni to im nije bilo do-voljno
KlevetnLi iz Ame--
rike" preili s falte! preko činje
nice da sovjetski radnici i svi trud-benici
Sovjetskog pored i
preko plac primaju potporu soci
jalnog osiguranja besplatnu lije-čničku
pomoć plaćeni godišnji od-mor
i da su stotine hiljada radnika
Sovjetskog Saveza besplatno smje-štene
po sanatorijima 1 oporavili
štima da sovjetska vlada daje og-romne
nme za narodno zdravlje
za prosvjetu za podizanje komu-nalnih
poduzeća i stambenih zgra
da (akljvćujući ta i privatnu iz-gradnja
kuca) za povećanje broja
dječjih zabavista i Jasli za po-moć
majkama itd Američki rad-nici
i radnice liteni su svega ovo-ga
a osim tega su izloženi opas-nostima
krize i nezaposlenosti —
vratnika prema domovini I novim ! nerazdvojnih suputnika kap!
talizma Tko joi ne zna da se real-na
američkih radnika kata
strofalno smanjila? Uslijed ne-prekidnog
porasta cijena američki
radnici mogu za dolar kupiti sa-mo
pol od onoga ito su mogli ku-piti
prije rata To ima za poslje-dica
daljnje otaromnleaje masa
daljnje padanje n£heTeg život-nog
standarda
Unatoč činjenici da je Ameri-ka
— daleko od toga da pre-trpjela
ozbiljne gubitke a posljed-njem
ratu — posU'a jrS bogatila
Sve veći broj vodja kanadskog
radničkog pokreta shvaća da prodi-ranje
"Marshallovog plana" u
ovu zemlju ne donosi nikakve si-gurnosti
od dolazeće depresije Na
protiv postoji sve veće uvjerenje
da taj plan koji u Kanadi radi
kroz "Abbottov plan" vodi do ot
puštanja radnika sa posla jer će
kanadska industrija u ulozi indu-strije
kolonijalne zemlje Wall
Strceta proizvoditi manje Svjesni
vodje zanatskih unija jasno vide
kako se kanadsko radništvo dovodi
u onu situaciju gdje će biti prisi-ljeno
stezati kajiše
Klektričareka unija je prva po- duzela korake tražeći vladu u
Ottavi da sazove konferenciju
predstavnika vlade unije i poslo-davaca
gdje bi se povela rasprava
o IoSem efektu kojeg je "Marshal-lo- v
plan" učinio na elektrićarsku
industriju Postoje znakovi da se
sve veće zanatske unije pripremaju
poduzeti iste korake
žalosna je samo činjenica Sto
inflacija u ovoj zemlji uzima sve
veće razmjere To predstavlja
neosporan dokaz slabljenja ame-ričkog
kapitalizma strahovitu o-pom- enu
da so približava privred-na
kriza u Sjedinjenim Ameri
čkim DrZavama
Smisao antlsovjetske kampanje
američke Štampe i radija Je sa-svim
providan Ideolozi imperija-lizma
i reakcije odlučili su da
zlonamjerno predstave značaj
novčane reforme i ukidanje ka-rata
za snabdijevanje u Sovjet-skom
SdVczu Novčana reforma
I ukidanje karata za snabdijeva-nje
pokazuju narodima kapitali-stičke
Europe koji primaju slje-dovanje
gladi od 200 do 250 gra-ma
kruha — izlaz iz bijede i
gladi Narodi Sovjetskog Saveza
svojim vlastitim snagama bez
strane pomoći ukinuli su sistem
l i za
koja fašističkog režima
stavlja povećanje realnih
plaća To Je rezultat planske so-cijalističke
privredo u kojoj nema
krizo ni nezaposlenosti Novčana
reforma i ukidanje sistema racio-niran- og
snabdijevanja u Sovjet-skom
Savezu pokazuje u čemu
stvarni spas naroda Kurope
svoja priželjkivan kao To Je Jto dovodi do bijesa
"Glasa
Saveza
ploča
je
vvallstreetske grabežljive zvijeri
zbog toga oni dižu buku o tobož-njoj
krizi u Sovjetskom Savezu
o inflaciji deflaciji i drugim stva-rima
svojstvenim kapitalizmu
Zaista to je ono staro "držite lo-pova!"
Turistička sezona u
1947 -- najuspjelija
u posljednji!) 10
godina
Deograd — turi-stička
sezona u Jugoslaviji bila Je
od najuspjelijih sezona za
posljednjih 10 godina- - U turisti-čkim
mjestima Jugoslavije boravilo
Je ove godine oko 970000 domaćih
EC000 stranih tj 110000
viie nego u 1938 godini Od ukup-nog
broja posjetioca 57 posto su
bili radnici I namještenici Tako-di- er
je prošle godine ljetovao i
veliki broj većinom ratne
siročadi i djece siromašnih rodi-telja
U 341 dječjem ljetovalištu
ljetovalo Je 86500 djece Najveći
broj stranih turista bio je iz Ce-hoslova-čke
Madjarske Poljske
Bugarske SAD Engleske Fran
cuske I SSSR-- a Najposjećenija
mjesta bila su ljetovališta na Ja-dranu
Z unapredjenje turizma I turi-stičkih
mjesta bile su prošle
investirane velike sume novca
Samo za jnapredjenje turizma u
tri narodne republike investirano
je 128 milijuna dinara Od te sume
obnovljeno je izmedju ostalog I
57 hotela U svim narodnim repu-blikama
otpočele su pripreme za
uredjenje turističkih mjesta i ob-jekata
za ovogodišnju turističku
sezonu Radi poboljšanja snabdije-vanja
turista ugostiteljska podu-zeća
organizirati će svoje ekono--
vodstvo ni jednog zanatsko unij-sko- g srediita — CCL i TLC — ne
daje razjainjenje i povoda prisa-jedinjeni- m unijama za podusima-nj- e
potrebnih mjera protiv "Mar-shallov- og plana" Vodstvo TLC se
drži upravo tako kao da ni ne v
stoji "Marshallov plan" ±k na
drugoj strani vorf- -' CCL podu-pir- e
taj "-- V putem isticanja
cnr-aj- j straiila kao Jto se to
dogodilo na proiloj konvenciji
Ako kanadski radnici iole znati
ito za njih znači "Marehallov
plan" trebaju samo pogledati ka-ko
se primjenjuje u Francuskoj i
Italiji gdje se radnici moraju bo-riti
ne samo za popravak svog eko-nomskog
položaja nego i protiv
razuzdanih fašističkih grupacija
koje uživaju punu slobodu Prista-- e
"Marshallovog plana" u tim
zemljama zagovaraju i usvajaju
reakcionarne zakone za razbijanje
zanatsko unijskog pokreta Za vri-jeme
onog velikog itrajka u Fran-cusk- oj se nalazio John Foster Du-lle- a bankir iz Wall Strceta Mar-shallov
savj-tn- ik i republikanski
stručnjak po američkoj vanjskoj
politici On jo održao sastanak sa
Leonom Jouhauzom vodjom des-nog
krila zanatskih unija i poslije
tog razgovora doilo Je do pocijepa
i ispada desnih socijalista iz G K
K Dulles Je takodjer razgovarao
sa de Gaullom i poslije toga po- stavljan Je zahtjev francuskim
unijama da napuste svoje borbeno
vodstvo
Pod "Marihallovim planom" i
kanadski monopolisti snižavaju
nadnicu i pripremaju teren za antl-radnič- ke zakone Kanadski radnici
moraju stoga upoznati duiu "Mar
fihallovog plana" I u cijelosti shva-titi
koliko je itetan po interee
kanadskog naroda Ue poznava- nja Jtetnostl tog plana kanadskim
radnicima biti će nemoiruoe twnfe-- ino voditi dolazeće borbe za veću
nadnicu
Kanadski radnici neroogu oma-lovaž- itl
ni ono ito se danas degadja
u Kini i Grčkoj Svaki brod na- krcan topovima nuikama muni-čijo- m
iz ove 1zedmruljgoomsa Crahtinaongm opremom Kal-shek- a
u Kinu znači ugadjati "Marshal-lovo- m planu" U Kanadi se već
regrutiraju avijatičari koji će spu- štati kanadske bombe na nedužan
kineski narod Nije isključena mo
gućnost da će federalna vlada oda-iilja- ti brodove sa oružjem I mnl- - racloniranog snabdijevanja pro-- čijom podržavanje monarno veli novčanu reformu pred- -' u Grčkol
znatno
leži
ProSlogodiinja
jedna
i turista
djece
godi-ne
- 9
U Grčku i druge zemlje koje u
po "Marshallovim planom" ame- rička vlada j poslala vodje zanat-skih
unija iz AFL i CIO kake bi
pri povratku mogli ito bolje "po- pularizirati" "Marshallov plan" me-dju
američkim radnicima Pred nji
ma s njima I za njima lili u I
agenti državnog odjeljenja tak
da unijskl vodje "pronodju" kako
e glad i siromaštvo "ne može"
popraviti bez američkog "poma-ganja- "
Sasvim je moguće da i
vlada u Ottavvi pozove vodje Ca-nadi- an Congress of Labor da u
neku zemlju učine takav posjet
Po nesreći u kanadskom zanat-sko
unijskom pokretu ima takvih
oportunista koji misle da se mogu
boriti protiv svega Ho smatraju
"komunističkim" samo da pojačaju
svoje političke ambicije A da ta-kvi
oportunisti ne odrayj miš-ljenja
svojih sljedbenika može se
vidjeti iz toga ito postaje rasti-či- tl
pogledi izmedju votija CCP u
zanatskim unijama I oMenih Ma-no- va
po pitanju Grčke I Kine
Ako "Marshallov plan" uspije
oslabiti zanatsko unijeti pokret u
Europi kanadski radnici Će imati
Joi većeg 1 jačeg neprijatelja pred
sobom Zato kanadski radnici mo-raju
shvatiti koliko Je za njih Me-tan
"Marshallov plan" 1 iunedju
sebe mobilizirati sve snage da mu
se odupru
MEDJUNARODNA SOCIJALI-STIČKA
KONFEDERACIJA
London 21 Jan — Vodje Sod
jalističke partije Poljske Izjavljuju
da će pozvati Socijalističke partije
raznih zemalja na konferencija a
VarlavL Glavna svrha ovakve kon-ferencije
Je da Socijalističke par-tije
pomognu obnovu i izgradnjo
Poljski socijalisti pozvati će na
konferenciju sve one Socijalističke
partije koje se slažu da Europa
u glavnom svojim naporima obna-vlja
i gradi svoju ekonomiju i koje
vjeruju da od "Marshallovog pla-na"
nema koristi nego štete
mije Poduzeća se Ukodjer mjere
za poboljšanje saobraćajnih vezo
Za inostrane turiste osigurati će
se na vrijeme mjesta u hotelima
i domovima
li
t
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, January 22, 1948 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1948-01-22 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | NovotD4000314 |
Description
| Title | 000038 |
| OCR text | 7 wmtmv t£W& Sau&Jr " "HW™jgMff?lgfrfff-8ajl- : rjagggaTm-Ja--- tj a je - ~ - „BHnmnanBinHRpiii'ii jh mai tu ~ — a ———— ————— --—— — i iii ii jfgy'wyjPgi11111 ' iiHHBii3šf®M 5 -M ' - r5— i Ts-tjpjf- Hit ~ " - " „ -- r =3w V STRAHA 2 NOVOSTI Četvrtak 22 Januara 1948 _ NOVOSTI Bfm AESHALLOV PLAN" JE ŠTETAN Published every Tuesdaj Thursdav and Sarurdav by the Novosti Publishing Companv ZA KANADSKE RADNIKE In the Croatian Lcnguage Authorized as Second CLui Mail Post Office Department Ottwo Registered in the Registry Office for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP 'zlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku ADRESA: 206 Adelaido St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADekride 1642 Dopisi bez potpisa te ne uvrščuju — Rukopisi se ne vraćaju Kad je blagajna u ustaško-mačekovski- m rukama Doznajemo da je glavni blagajnik Hrvatske KATOLIČKE Zajednico nestao Takodjer doznajemo da Jo s njimo nestalo i 18 do 18 hiljada dolara članskog novca U uredu Hrvatske Katoličko Zajednice u Gary Indiana nalaze se državni računo-ispUa- či koji ispitavaju slučaj ove nainovije pronevjere ustašo-mačekovac- a Ne znamo potanko što se pronaijo koliko Je zapravo član-skog novca nestalo tko Je sve odgovoran za ovu pronevjeru i drugo ali znamo da Je taj bivši blagajnik John P Poso ne-stao iz liste izvršnog odbora u "Našoj Nadi" još 31 prosinca Od onda nikakvog službenog objašnjenja ništa tek se čuje da je po srijedi pronevjera '"Naša Nada" koja jo toliko grlata protiv nove narodne Jugoslavije i protiv svega što progresom diše koja je kroz posljednju godinu dana vodila sistematsku kampanju protiv Hrvatsko Bratsko Zajednice i progresivnog dijela delegata prešućuje l želi da sakrije ovaj zločin Pregledali smo sve brojeve "Naše Nade" od 24 decembra pa naprijed ali nigdje niti jedno riječi o pronevjeri o kojoj već i vrapci pjevaju u Americi Zašto? — i to "ćemo jednom doznati Nego kad smo već na pronevjerama nećemo pogriješiti ako istaknemo da jo kradja pronevjera i prevara obična pojava kod ustašo-mačekovac- a Nije to njihova prva ni po-sljednja Stankovićova hiljadarka Basaričokov patent o gumo no] ladji pomoću koje Jo izvarao nekoliko desetaka hiljada do Iara od kanadskih ise'jenika i nestao propast potporno organi zacijo kanadskih iseljenika "Hrvatske Sloge" koja Jo bila potpuno u rukama mačekovaca gdjo Jo hrvatski iseljenik po-novno ostao bez svojo osigurnino i ušt od jevino od desetak hiljada dolara po mačekovdma prikupljanjo fonda za pcmoć narodima u staro) domovini i umjesto da so četrnaest hiljada prikupljenih dolara pošalje tamo za što Jo naš iseljenik daro-vao prevarom so zadržalo u blagajni mačekovaca ili uručilo u "Mačekov borbeni fond" urednik "Hrvatskog Glasnika" (ma-čekova- c) Jo takodjer pronadjen krivim zbog zlorubljivanja pošte Sjedinjenih Država Zubak (njihova ustaška perjanica) Jo tako-djer kažnjen i zbog pronevjero članskog novca bačen iz Zajed-nico u Farrclu i t d Mogli bi nabrojiti još po koju ustaško-ma-čekove- ku ptičicu koja kad se domogne uprave ili blagajne dru-štveno organizacije dobije i druge prste i duga krila Pogledajte kakvi su Promislite o njima i po djelima ih sudite Mi kažemo samo toliko da Je sva sreća za članstvo Hrvatske Bratske Zajednice da takvih nema na čeki svoje uprave Još više srećan je onaj narod — a to Je naš narod u domovini — koji se je toga ustoJko-mooskovsko- g zla jednom za uvjek rješio Mučenici "Novog poretka" U Tronsvalu jednom od sastavnih dijelova Juino- - afričke Unije izlazi novina pod čudnim imenom "Die Nuw Orde" što bi prevedeno značite "Novi Poredak" Taj list isoJao je na 13 proitog nvjeeeca s krupnim crnim okvirom Da li j reakcija možda tugovala ito Je nesretnim slučajem nastradalo nekoliko od osam milijuna urodjenika koji se usu-diš- e preći gradske demarkacione linije nad kojima stoji natpis: "Samo za Europejce" (kojih ima jedva 20 porto)? IU se crni okvir pojavio zbog toga što urodjenici ostavljaju svoje živote u dubinama od po tri hiljade metara kopajući zlato aa svoje civilizirane gospodare i špekulante svjetskih buna? Ili zato što Jo policija ponovno u krvi ugušila pokušaj štrajka na živo-tinjski stepen srozanih domorodaca Ne O tome nema ni govora "Novi poredak" navukao je crninu obrubio se sa crnim jer donosi nekrolog pod velikim naslovom: "Uspomeni nimbersldh mučenika" Na čelu tih mu-čenika nalazi se masnim slevima štampano ime ratnog zločin-ca Hermana Goeringa a za njegovim imenom ostalih devet obješenih nacističkih krvoloka Zaista "Novi poredak" u zemlji generala Smutsa ima mnogo razloga da tuguje za svojim propalim rasističkim uzo-rom u Europi A možda Je treći Reich za kojim danas ponovno čeznu neki američki bankari — diplomate uzimao kao primjer južno-afrič- ki "novi poredak" kada je pokušao da narode Europe pretvori u svoje roblje? Teško zaista teško je razliko-vati pri tolikoj sličnosti # ssjSjHz1zzzzzzzzKJzHBisHz& f "4 --- -- szzW2£3izzzzzzzmBw jBIRfBfrMtkafajl 4Hz9£P1zMZZZZZa?fc AMERIĆKI IMPERIJALIZAM SA Referat glavnog tajnika Vijeća Kanadskih Južnih Slavena Ede Jardasa na plenarnoj sjednici Dana 9 10 januara održana je plenarna sjednica Vijeća Kanadskih Južnih Slavena Sjednici je 45 dele-gata i zastupnika iz većih naselja našeg naroda Kanadi S važnijim odlukama plenarne sjednice već je upoznato član-stvo Vijeća i drugi iseljenici Kanadi Ovom prilikom donašamo referat kojeg je sjednici podnijeo glavni tajnik Vijeća KJS drug Edo Jardas Drugovi i drugarice — Ova sjednica Glavnog odbora Vijeća sa-zvana je iz nekoliko važnih raz loga o čemu će se članovi Glavnog odbora uvjeriti u toku diskusije o pitanjima koja danainja vremena postavljaju pred naže Vijeće Od posljednje sjednir Glavnog odbora Vijeća održane 23 marta 1947 godine uslijedile su mnoge promjene koje utiču na daljnji rad na£eg Vijeća Tu je prije svega činjenica da se je u to vrijeme iselilo mnogo naieg naroda na sta lan boravak u novoj narodnoj i demokratskoj Jugoslaviji našoj koljevcl Medju povratnicima na-lazilo se i mnoštvo naiih aktivi-sta Akoprem je ta osnovna pro-mjena od nafte posljednje sjednice pozitivna pojava koju će svi is-kreni rodoljubi pozdraviti mi će-mo ju morati imati u vidu pri do-nošenju odluka za nai daljnji rad Sli ćemo na tu osnovnu promjenu morati pozitivno reagirati 1 ne do-zvoliti da uslijed nje smanjimo ko ličinu naieg rada nego obratnoS da prikupljanju pomoći obnovi i izgradnji stare domovine pristu pima pod parolom: Za svakog po-vratnika dva nova aktivista u Vi-jeće iz redova onih koji privremeno ili stalno ostaju u oioj zemlji!! Zaključci i odluke ove plenar-ne sjednice Vijeća biti će plodni samo ako nai dosadanji rad kriti-čki pregledamo uočima i odstrani-mo nedostatke i greške i u svjetlu okolnosti koje su stvorene odla-skom stotina naiih aktivista u sta-ru domovinu proslijedimo radom koji će na svim sektorima naiih djelatnosti proliti maksimum re-zultata NAS DOSADANJI HAD Svaki član Vijeća i svaki jugo slavenski rodoljub se može punim pravom ponositi postignućima na polju materijalne pomoći narodi-ma junačke Jugoslavije u toku pro-il-e godine Sva naia postignuća koja ću ovdje nanizati imaju se pripisati prije svega dubokoj lju-bavi iseljenih Jugoslavena prema svom narodu njegovom danainjem vodstvu i oslobodilačkom djelu na-ših naroda omogućenom genijal-nim rukovodstvom maršala Tita i Komunističke Partije Jugoslavije Zasluga za uspjehe u izgradnji na-ieg fonda rekonstrukcije nabavke i isporuke mašinerije omogućava ju rodoljubima da se vraćaju u i jnvinj demokratskim pokretima napred noj Jtampi t-- J tri bratska Savera i tri demokratske novine naroda: Novosti Srpski Glasnik i Edinost NaSe kampanje za pomoć Jugoslavije podupirane su aktivno i po drugim demokrat-skim ustanovama našeg naroda kao H B od-sjecima S N S P Jedno-t- e Rleda i No svi nali napori bili bi jalovi da nismo bri-žno njegovali i uzgojili bratstvo jedinstvo medju svim rodoljubivim kanadskim Jugoslavenima: Srbima Crno gorcima i kako u x i 7i'aiBJi t ir "PLANOVIMA" TRUMANA I MARSHALLA prisustvovalo u jugoslavenski u ma za moralnu pomoć Jugoslavije prilikom njihovih op-ravdanih zahtjeva za pripojenje svih Jugoslavenskih zemalja svojoj historijskoj i matici — P N U Jugoslaviji Sto su uglavnom rezultati na-£e- g rada od prošle Glav-nog odbora Vijeća do danas? l'ovratnicl — 1947 kre-nula su četiri transporta povrat-nika u Jugoslaviju Prvo putovanje uslijedilo Je iz Vancouvera kojom prigodom ukrcalo se na nai dični Hadnik 29 putnika-povratnik- a naj-vil- e šumskih radnika i profesio-nalnih ribara su uslijedila tri kružna putovanja pb Radnik u maju augustu i oktobru prva dva Montreal-Kijek- a treće Mont-real-Sp- lit Prvim transportom ot-putovalo je 20 povratnika drugim 492 trećim 448 četvrtim 82 Svega se dakle na jedan organi ziran način i uz pomoć Vijeća u toku 1947 u staru domovinu' vra-tilo 1292 naših zemljaka Putem privatnih institucija se pak tokom 1947 oko 260 našeg naroda Svega se dakle u toku 1947 iz Kanade vratilo u staru preko 1500 naieg naroda Mi vjerujemo da će se ogromna većina povraćenih rodoljuba pri-klopiti izgradnji i obnovi ratom uniitene i time dat svoj prilog izvodjenju u život teikih ali časnih zadaća prvog petogodišnjeg plana nove narodne Jugoslavije Hiti će bez sumnje i kolebljivaea oportunista i avanturista koji će pred prvim teškoćama klonuti no mi vjerujemo da će takvih biti malo Jetgro povratnika ć bez svake sumnje biti korisni članovi novog druitva izvojevanog četve- - rogodiinjem divovskom borbom je-dinstvenih naroda Jugoslavije Pored svojih ruku strukovnog znanja radne discipline i ljubavi prema tekovinama oslobodilačke borbe povratni! su sobo ponijeli i svu svoju u znoju I žuljevima stečenu imovinu Dok su novčane uštede uložili u fond rekonstruk cije ličnu imovinu odjeću oboe kućni namještaj alat i ponešto hrane ponijeti su sobom u stani Tako Je druga grupa povratnika pred sam odlazak u domovinu uložila u rtkonstrak-đon- i fond Vijeća svotu od $6980 a sobom tovara u veličini od 33773 kubičnih nogu treća Je uložila u fond rekonstrukcije svoju slobodnu ima se $68750 i sobom ponijela 29912 takedjer pripisati rodoljubivom od- - nogu imovine četvrta grupa ako-goj- u naSeg naroda po njegovim prem brojčano na uložila je i naSeg narodima Zajednici mnogim Saveza drugima i Hrva-tima Slovencima Maneaoncima narodima etničkoj sjednice Tokom Kasnije i vratilo domovinu domovine domovinu ponijela domovinu pred odlazak $103600 u fond re-konstrukcije a sobom ponijela to-vara u veličini od 29113 kubičnih nogu Ljubav Jugoslavenskih po-- okolnostima u njoj najbolje je iz ražena činjenicom da su tri grupe povratnika pred sam odlazak ulo-žile u fond rekonstrukcije svota od $23220000 a tovara su poni-jele u veličini od 92VJ9S kubičnih stopa Ogroman 1 težak je to bio po-sao drugovi i drugarice No mi smo ga savladali Prebrodili smo sve te$kore i zapreke zahvaljujući visokoj svijesti samih povratnika radu za prikupljanje materijalne i dobroj turadnji mjesnih Vijeća pomoći tako u javnim kampanja- - (Prenos na strani ) W Klevetnici su još jednom posramljeni Komentirajući odjeke koje je u inozemstvu izazvala novčana re-forma i ukidanje sistema karata za snabdijevanje list "Trud" u članku pod naslovom "Klevetnici su Joi jednom posramljeni" piše: "Milijuni običnih ljudi Izvan gra-nica Sovjetskog Saveza pozdrav-ljaju novčanu reformu i ukidanje karata za snabdijevanje U ovoj mjeri oni vide dokaz neiscrpive snage i garanciju stalnog razvoja proizvodnih snaga zemlje socija-lizma Medjutim Štampa američkih monopolista i njihovi agenti u drugim zemljama dočekali su nov-čanu reformu novim izlivima zlobe i kleveta Ministar financija Sje-njen- ih Američkih Driava Schnei- - der požurio se da prvi da svoj ko-mentar U izjavi za itampu on stavlja "oštroumnu" primjedbu da se Sovjetski Savez nalazi pred "is-tim problemima" kao i zemlje za-padne Kurope N'a mig Schneidera I ministarstva vanjskih poslova MXew York Time" i "Ne York Herald Tribune" preili su a napad Prema pisanju prvog lista u So-vjetskom Savezu postoji inflacija "ova bolest kapitalističkog svije-ta" Drugi list galami o "krizi" u Sovjetskom Savezu prikazujući ja stvarnost ono Ovom antitovjetskom koru pridru-žila se i radio-stan- ka ministarstva vanjskih poslova "Glas Amerike" Njene klevetničke emisije su vite no jednom izazvale gnuianje radni-ka nai zemlje U emisiji od 21 prosinca američki lažijivcl radio-služ- be pozivajući se na list "Nevv York Ume" pokušali su da "opo vrgnu" značenje novčane reforme u Sovjetskom Savezu služeći se proizvoljno fiktivnim brojkama prosječne plače sovjetskih i ame-ričkih radnika Da bi se okarakte-rizirale ove makinacije dovoljno Je navesti da u oni usporedili pla ču nekvalificiranih sovjetskih rad-nika za pločom malog broja naj-kvalificiranijih američkih radnika Medjutim ni to im nije bilo do-voljno KlevetnLi iz Ame-- rike" preili s falte! preko činje nice da sovjetski radnici i svi trud-benici Sovjetskog pored i preko plac primaju potporu soci jalnog osiguranja besplatnu lije-čničku pomoć plaćeni godišnji od-mor i da su stotine hiljada radnika Sovjetskog Saveza besplatno smje-štene po sanatorijima 1 oporavili štima da sovjetska vlada daje og-romne nme za narodno zdravlje za prosvjetu za podizanje komu-nalnih poduzeća i stambenih zgra da (akljvćujući ta i privatnu iz-gradnja kuca) za povećanje broja dječjih zabavista i Jasli za po-moć majkama itd Američki rad-nici i radnice liteni su svega ovo-ga a osim tega su izloženi opas-nostima krize i nezaposlenosti — vratnika prema domovini I novim ! nerazdvojnih suputnika kap! talizma Tko joi ne zna da se real-na američkih radnika kata strofalno smanjila? Uslijed ne-prekidnog porasta cijena američki radnici mogu za dolar kupiti sa-mo pol od onoga ito su mogli ku-piti prije rata To ima za poslje-dica daljnje otaromnleaje masa daljnje padanje n£heTeg život-nog standarda Unatoč činjenici da je Ameri-ka — daleko od toga da pre-trpjela ozbiljne gubitke a posljed-njem ratu — posU'a jrS bogatila Sve veći broj vodja kanadskog radničkog pokreta shvaća da prodi-ranje "Marshallovog plana" u ovu zemlju ne donosi nikakve si-gurnosti od dolazeće depresije Na protiv postoji sve veće uvjerenje da taj plan koji u Kanadi radi kroz "Abbottov plan" vodi do ot puštanja radnika sa posla jer će kanadska industrija u ulozi indu-strije kolonijalne zemlje Wall Strceta proizvoditi manje Svjesni vodje zanatskih unija jasno vide kako se kanadsko radništvo dovodi u onu situaciju gdje će biti prisi-ljeno stezati kajiše Klektričareka unija je prva po- duzela korake tražeći vladu u Ottavi da sazove konferenciju predstavnika vlade unije i poslo-davaca gdje bi se povela rasprava o IoSem efektu kojeg je "Marshal-lo- v plan" učinio na elektrićarsku industriju Postoje znakovi da se sve veće zanatske unije pripremaju poduzeti iste korake žalosna je samo činjenica Sto inflacija u ovoj zemlji uzima sve veće razmjere To predstavlja neosporan dokaz slabljenja ame-ričkog kapitalizma strahovitu o-pom- enu da so približava privred-na kriza u Sjedinjenim Ameri čkim DrZavama Smisao antlsovjetske kampanje američke Štampe i radija Je sa-svim providan Ideolozi imperija-lizma i reakcije odlučili su da zlonamjerno predstave značaj novčane reforme i ukidanje ka-rata za snabdijevanje u Sovjet-skom SdVczu Novčana reforma I ukidanje karata za snabdijeva-nje pokazuju narodima kapitali-stičke Europe koji primaju slje-dovanje gladi od 200 do 250 gra-ma kruha — izlaz iz bijede i gladi Narodi Sovjetskog Saveza svojim vlastitim snagama bez strane pomoći ukinuli su sistem l i za koja fašističkog režima stavlja povećanje realnih plaća To Je rezultat planske so-cijalističke privredo u kojoj nema krizo ni nezaposlenosti Novčana reforma i ukidanje sistema racio-niran- og snabdijevanja u Sovjet-skom Savezu pokazuje u čemu stvarni spas naroda Kurope svoja priželjkivan kao To Je Jto dovodi do bijesa "Glasa Saveza ploča je vvallstreetske grabežljive zvijeri zbog toga oni dižu buku o tobož-njoj krizi u Sovjetskom Savezu o inflaciji deflaciji i drugim stva-rima svojstvenim kapitalizmu Zaista to je ono staro "držite lo-pova!" Turistička sezona u 1947 -- najuspjelija u posljednji!) 10 godina Deograd — turi-stička sezona u Jugoslaviji bila Je od najuspjelijih sezona za posljednjih 10 godina- - U turisti-čkim mjestima Jugoslavije boravilo Je ove godine oko 970000 domaćih EC000 stranih tj 110000 viie nego u 1938 godini Od ukup-nog broja posjetioca 57 posto su bili radnici I namještenici Tako-di- er je prošle godine ljetovao i veliki broj većinom ratne siročadi i djece siromašnih rodi-telja U 341 dječjem ljetovalištu ljetovalo Je 86500 djece Najveći broj stranih turista bio je iz Ce-hoslova-čke Madjarske Poljske Bugarske SAD Engleske Fran cuske I SSSR-- a Najposjećenija mjesta bila su ljetovališta na Ja-dranu Z unapredjenje turizma I turi-stičkih mjesta bile su prošle investirane velike sume novca Samo za jnapredjenje turizma u tri narodne republike investirano je 128 milijuna dinara Od te sume obnovljeno je izmedju ostalog I 57 hotela U svim narodnim repu-blikama otpočele su pripreme za uredjenje turističkih mjesta i ob-jekata za ovogodišnju turističku sezonu Radi poboljšanja snabdije-vanja turista ugostiteljska podu-zeća organizirati će svoje ekono-- vodstvo ni jednog zanatsko unij-sko- g srediita — CCL i TLC — ne daje razjainjenje i povoda prisa-jedinjeni- m unijama za podusima-nj- e potrebnih mjera protiv "Mar-shallov- og plana" Vodstvo TLC se drži upravo tako kao da ni ne v stoji "Marshallov plan" ±k na drugoj strani vorf- -' CCL podu-pir- e taj "-- V putem isticanja cnr-aj- j straiila kao Jto se to dogodilo na proiloj konvenciji Ako kanadski radnici iole znati ito za njih znači "Marehallov plan" trebaju samo pogledati ka-ko se primjenjuje u Francuskoj i Italiji gdje se radnici moraju bo-riti ne samo za popravak svog eko-nomskog položaja nego i protiv razuzdanih fašističkih grupacija koje uživaju punu slobodu Prista-- e "Marshallovog plana" u tim zemljama zagovaraju i usvajaju reakcionarne zakone za razbijanje zanatsko unijskog pokreta Za vri-jeme onog velikog itrajka u Fran-cusk- oj se nalazio John Foster Du-lle- a bankir iz Wall Strceta Mar-shallov savj-tn- ik i republikanski stručnjak po američkoj vanjskoj politici On jo održao sastanak sa Leonom Jouhauzom vodjom des-nog krila zanatskih unija i poslije tog razgovora doilo Je do pocijepa i ispada desnih socijalista iz G K K Dulles Je takodjer razgovarao sa de Gaullom i poslije toga po- stavljan Je zahtjev francuskim unijama da napuste svoje borbeno vodstvo Pod "Marihallovim planom" i kanadski monopolisti snižavaju nadnicu i pripremaju teren za antl-radnič- ke zakone Kanadski radnici moraju stoga upoznati duiu "Mar fihallovog plana" I u cijelosti shva-titi koliko je itetan po interee kanadskog naroda Ue poznava- nja Jtetnostl tog plana kanadskim radnicima biti će nemoiruoe twnfe-- ino voditi dolazeće borbe za veću nadnicu Kanadski radnici neroogu oma-lovaž- itl ni ono ito se danas degadja u Kini i Grčkoj Svaki brod na- krcan topovima nuikama muni-čijo- m iz ove 1zedmruljgoomsa Crahtinaongm opremom Kal-shek- a u Kinu znači ugadjati "Marshal-lovo- m planu" U Kanadi se već regrutiraju avijatičari koji će spu- štati kanadske bombe na nedužan kineski narod Nije isključena mo gućnost da će federalna vlada oda-iilja- ti brodove sa oružjem I mnl- - racloniranog snabdijevanja pro-- čijom podržavanje monarno veli novčanu reformu pred- -' u Grčkol znatno leži ProSlogodiinja jedna i turista djece godi-ne - 9 U Grčku i druge zemlje koje u po "Marshallovim planom" ame- rička vlada j poslala vodje zanat-skih unija iz AFL i CIO kake bi pri povratku mogli ito bolje "po- pularizirati" "Marshallov plan" me-dju američkim radnicima Pred nji ma s njima I za njima lili u I agenti državnog odjeljenja tak da unijskl vodje "pronodju" kako e glad i siromaštvo "ne može" popraviti bez američkog "poma-ganja- " Sasvim je moguće da i vlada u Ottavvi pozove vodje Ca-nadi- an Congress of Labor da u neku zemlju učine takav posjet Po nesreći u kanadskom zanat-sko unijskom pokretu ima takvih oportunista koji misle da se mogu boriti protiv svega Ho smatraju "komunističkim" samo da pojačaju svoje političke ambicije A da ta-kvi oportunisti ne odrayj miš-ljenja svojih sljedbenika može se vidjeti iz toga ito postaje rasti-či- tl pogledi izmedju votija CCP u zanatskim unijama I oMenih Ma-no- va po pitanju Grčke I Kine Ako "Marshallov plan" uspije oslabiti zanatsko unijeti pokret u Europi kanadski radnici Će imati Joi većeg 1 jačeg neprijatelja pred sobom Zato kanadski radnici mo-raju shvatiti koliko Je za njih Me-tan "Marshallov plan" 1 iunedju sebe mobilizirati sve snage da mu se odupru MEDJUNARODNA SOCIJALI-STIČKA KONFEDERACIJA London 21 Jan — Vodje Sod jalističke partije Poljske Izjavljuju da će pozvati Socijalističke partije raznih zemalja na konferencija a VarlavL Glavna svrha ovakve kon-ferencije Je da Socijalističke par-tije pomognu obnovu i izgradnjo Poljski socijalisti pozvati će na konferenciju sve one Socijalističke partije koje se slažu da Europa u glavnom svojim naporima obna-vlja i gradi svoju ekonomiju i koje vjeruju da od "Marshallovog pla-na" nema koristi nego štete mije Poduzeća se Ukodjer mjere za poboljšanje saobraćajnih vezo Za inostrane turiste osigurati će se na vrijeme mjesta u hotelima i domovima li t |
Tags
Comments
Post a Comment for 000038
