Nase Novine, October 31, 1985

              1кЧГ %
№
л.
.'
SKOLA
_BL JL-L-a
Л% &5 Д НН
Gdje se skrivaju dva Singha (koji nisu
u srodstvu) rado bi znale policije vi§e ze-malj- a.
No, otkriveno je odakle dolaze, a
to je otkrice senzacionalno i neugodno za
mnoge. Otkriveno je da su obojica treni-ran- i
u jednom od americkih specijalnih
privatnih kampova za obucavanje tero-rist- a,
i da su, cak stovi§e, za vrijeme "tre-lynga- "
najavljivali kako kane iskoristiti
stecena znanja i vjestine.
Otkrice o postojanju takvih "skola za
teroriste" u SAD poklopilo se s izjavom
predsjednika Reagana o tome kako se
"treba suprotstaviti onima koji pokazuju
tako malo postovanja prema ljudskim zi-voti-ma
i drustvenim vrijednostima", i ne-st- o
preciznijom izjavom Reaganova sa-vjetni- ka
za sigurnost, Roberta McFarlai-nea- ,
koji je rekao kako "SAD razmisljaju
o odmazdi i kaznjavanju terorista i onih
zemalja koje potitu i podrzavaju terori-stick- e
aktivnosti".
Bomba koja je eksplodirala u Tokiju,
kao i ona koja je, vjeruje se, raznijela in-dijs- ki
avion, bile su skrivene u kovcezima
sto su ih u Torontu i Vancouveru predala
dvojica Sikha, koji, medutim, samo nakon
toga nisu usli u avione. Lai Singh i Anand
Singh clanovi su militantne organizacije
Sikha, koja se svim sredstvima bori protiv
indijske vlade, a obojica su trenirali u
americkoj saveznoj drzavi Alabami, gdje
se u blizini grada Birminghama nalazi
privatna "skola za.komandose" Franka
Campera. On ih se obojice, dakako, sjeca,
i ovih je dana novinarima cak isprioao
kako mu je jedan od njih rekao da "osveta
pocin'je u junu".
Temeljita obuka
Sto se uci i trenira u Camperovoj skoli
koja je tek jedna od nekoliko takvih u
SAD?
— Sikhi su zeljeli temeljitu obuku: op-hoden- je
s bombama i eksplozivima, aten-tat- i,
sabotaze i druge teroristicke tehni-ke.- ..
To sto su htjeli Sikhi su od svoga ucite-lj- a
i vlasnika skole za teroriste u Hue-town- u
kod Bigminghama u Alabami nau-ci- li
za dva tjedna. Zapravo, u godinu dana
u Camperovoj "Placenickoj skoli" (Mer-cenary
School) bila su cetiri Sikha, ali se
samo za tu dvojicu zna da su odmah i pri-mijen- ili znanja koja su tamo stekli. Biv-se- g
vojnika Campera ne zanima zbog cega
u njegovu skolu najcesce dolaze "civili"
on zna znanje, a tko i zasto treba to znanje,
to se njega kaze, ne tice. Cist posao.
Stvari, naravno, niposto nisu bezazle-ne- .
Cak i sluzbenicima FBI, sluzbe za
koju je Camper sedamdesetih godina
uhodio amerifike ljevicare, ono sto se
zbiva u Camperovoj skoli ide "ponekad
malo predaleko". Stoga su svoga bivseg
kolegu opomenuli da "na americkom teri-torij- u
ne smiju biti obuhvacene strane
trupe Sto se kane boriti protiv vlada s ko-ji- m
SAD odrzavaju prijateljske odnose".
Tu smo vec uostalom, na tragu glasovi-to- g
dvostrukog morala: otmice aviona,
primjerice, odiozan su teroristiSki akt, i
protiv otmicara treba poduzimati naj-stro- ze
mjere, ali ako je rijec o otmi-cam- a istocnoevropskih aviona i otmica-rim- a
koji s Istoka bjeze na Zapad, onda
ce te mjerebiti znatno blaze, o cemu svje-doc- e
neke kazne otmi-carim- a
poljskih aviona, ili: terorizam je,
opcenito, najvece zlo danaSnjega svijeta,
protiv kojega se treba boriti udruzenim
snagama, ali ako je rijec o terorizmu pro-tiv
socijalistickih zemalja, onda se "moze
i zazmiriti na jedno oko", barem gledano
sa Zapada.
MAjLL
JE%4
zapadnonjemacke
"Osveta u junu"
AgentimaFBI upali su Sikhi u oci joS
profile godine, kada su u New Yorku htjeli
osnovati logor za treninge, u cetvrti
Queens. Jednom ubacenom agentu FBI
ispricali su kako o godisnjici napada na
Zlatni hram u junu 1985. namjeravaju ru-si- ti
mostove u Indiji, dizati u zrak stam-ben- e
cetvrti, pa cak i jednu nuklearnu
centralu! Indijski premijer Radjiv Gan-dhi,
cija je majka Indira Gandhi prosle
jeseni pala kao zrtva atentata Sikha, tre-ba- o
je biti ubijen za vrijeme posjeta Was-hingto- nu
u junu ove godine, kao i prije
toga, jedan indijski minister koji je dosao
u New Orleans na operaciju ociju.
U New Orleansu su, medutim, atenta-tor- i
upali u policijsku zamku. Uhapsena
su petorica, od cega su trojica bila skolo-van- a
u Camperovoj skoli za teroriste, a
dvojica La Singh i Anand Singh us-pje- li
su pobjeci. Sada ih traze zbog aten-tata
na indijski avion...
Teroristicki instruktor Camper uvjeren
je da njegovog ucenika Lai Singha s pra-vo- m
traze.
Rekao mi je da osveta pocinje u junu,
izjavljuje Camper reporterima zapadno-njemacke
televizije, i ocito su zato pod-metnu- li
bombu u indijski avion, i plani-ral- i
to isto s drugim indijskim avionom,
ali je njihova bomba eksplodirala na ae-rodro- mu
u Tokiju.
Zanimljivo je da se Camper ne mora
plasiti za buducnost svoje skole, unatoc
ocitoj cinjenici da su tamo skolovani au-to- ri
teskih zlocina, i uprkos Reaganovoj
najavi "borbe protiv terorizma gdje god
se pojavljivao".
Regionalni Sef FBI za Alabamu, Cecil
Moses, ne vidi u Camperovoj Skoli za tero-riste
"uopce nikakav problem".
Ni sa pravne strane Camper se ne mora
nicega plaSiti: zakon dopusta "zapravo
sve" sto se dogada na "privatnom posje-du- ",
sve dok za vrijeme obuke ne stradaju
ljudi. Osim toga, kaze Moses, "u takvim
logikama dopustena je upotreba samo
rucnog vatrenogoruzja i poluautomatsko-goruzja- ,
a sve ostalo — samo teoretski".
Prezivjeti i — ubijati
Nisu samo zakoni u Alabami tolerantni
prema teroristickim skolama. Veterani iz
Vijetnama drze sli'cne institucije i u Kali-jbrnij- i,
Floridi, Arizoni, Virginiji i Michi-gan- u.
Medu instruktorima su i umirov-ljen- i
agenti CIA i FBI, bivsi armijski ofi-cir- i.
DoduSe medu stotinjak takvih skola,
Camperova slovi kao "jedna od najbo-ljih- ".
No, kao ni kod Campera, tako ni u osta-li- m skolama toga tipa nastavni se plan ne
ogranicava na hranjenje mravima hvata-nj- e tustih Stakora ili paljenje vatre bez
sibica. Za otprilike 350 dolara (pa navise)
polaznici dobivaju poduku iz baratanja
revolverom, pucanja iz maSinske puske,
izrade bombi, pa onda podmetanje i akti-viran- je
bombe, kao i ubijanjagolimru-kama- .
Iz Skola poput Camperove izlaze i pla-ceni- ci
koji "contrasima" pomazu u borbi
protiv vlade u Nikaragvi, a mogu se naci
i u Salvadoru, u redovima vladine armije.
U Gvatemali p'omazu vladinim trupama u
obracunu s Indiosima, a na Floridi treni-raj- u
zajedno s Kubancima u egzilu, koji
joS sanjaju o invaziji na Kubu.
Da, svaki je terorizam opak, ali neki
ocito "mogu proci" ako su, naime upereni
"protiv komunizma". Zapadnonjemacki
"Stern" citira ovih dana izjavu Toma Po-sey- a,
predsjednika jednog antikomunis- -
јјГГ.. vl-- M чЛг ЗР
Lai Singh i Anand Singh zavriili su kur kod Campera: danas
ih traie zbog podmetanja bombe u indijski avion
tifikog udruzenja u Alabami, koji kaze:
— Svaki put kad cujemo da su komunisti
nesto napravili, spopadne nas bijes. Onda
saljemo nase ljude tamo da srede stvari.
"Tamo", to je Nikaragva, primjerice, a
"nasi ljudi" proSli su obuku kod Campera
ili u nekoj drugoj slicnoj specijalnoj skoli
za teroriste.
Privatni ratovi
Taj "privatni rat protiv komunizma" ne
ogranicava se, medutim, samo na Latin-sk- u
Ameriku. Kad je nedavno Reaganov
stranacki kolega, multimilijuner Lewis
Lehrman pozvao na osnivanje "Demo-kratk- e
internacionale", pozvao je sudio-nik- e
osnivackog skupa u jugoistocnu
Angolu, na teritorij koji je pod kontrolom
Jonasa Savimbija, vode antikomuni-stick- e
UNITA. Tamo su se sa Savimbijem
bratimili o tome je pisala zapadnoe-vropsk- a
stampa i sef "contrasa" Adolfo
Calero, i navodno, jedan od voda afgani-stanski- h
mudzehedina, Gulam Vardak i
drugi.
Vrhunac toga kurioznog skupa u afric-ko- j
dzungli bio je, kako pise "Stern"
"citanje pozdravne poruke Ronalda Rea-gana"
u kojoj se kaze da se "posvuda u
svijetu ljudi medusobno ubijaju... kako
bi svoje zemlje oslobodili nametnutih
ideologija", te da su "njihovi ciljevi i
naSi".
Tocno u torn smislu tumaci Frank Cam-per
i svoju Skolu u Alabami: naravno, on
je znao kako Sikhi kane iskoristiti znanja
i vjeStine stecene kod njega. Kaze "Oni
imaju razloga. Vlada u Indiji neda im
Pandzab". Ali, u nacelu, njega se "ne tice
zasto dolaze i sto kane polaznici njegove
skole".
Camper i njegovi kolege, dakle, mogu
biti bez brige za buducnost svojih terori-sticki- h
Skola, bez obzira na najnovije
Reaganove pozive za borbu protiv terori-zma.
I bez obzira na "Akt o neutralnosti"
iz godine 1974. koji americkim gradanima
izricito zabranjuje mijesanje u unutra-snj- e
poslove suverenih drzava. No, tako
dugo dok se radi o privatnim pohodima
"protiv komunista", ocito nitko od njih ne
strahuje od primjene toga zakona.
Kresimir FIJACKO
"Vjesnik"
Копабпо je Kina posle mnogogodi-snji- h
lutanja reSila da krene linijom
slabijeg otpora; da kroz inostrane in-vestic- ije
i eksploataciju domace
radne snage podigne standard zivota
birokratsko-tehnolosko- m aparatu.
Ocigledno je da se vlada ne zavarava
snovima da se socijalizam moze osni-va- ti
kroz kapitalisticke kredite. Ta
politika kineskog rukovodstva se
mora obelodaniti: udruzeni interna-cional- ni
kapital je poceo sa kupovi-no- m
kineske ekonomske nezavisnosti
a samim tim je pomelo uniStenje slo-bodn- og
razvitka Kine prema socijali-zmu- .
Iako Kina pokusava uveriti posma-trac- e
da je trenutno "modernizacija"
vaznija od principa izgradnje socija-lizm- a,
potencijalne davaoce kredita
— internaciona'lni finansijski kapital
jedino interesuje nezamislivo jef-tin-a
kineska radna snaga i mogucnost
basnoslovne eksploatacije. Svakako
da se internacionalni finansijski ka-pital
nece slepo baciti u investiranje
u Kini. I zasto bi to uradili? Pored
garantovane zarade, kapitalisti da-nas
zude za sigurnoscu ulozenog nov-c-a.
I stoga jedino veoma naivna ospba
moze verovati da kapitalisti nece zau-ze- ti
vazne kontrolne pozicije nad in-vesticija- ma.
A onaj koji kontrolise
ulaganjem kontrolise ekonomijom.
Kapitalisti jedino znaju i zele da kon-trolis- u
kroz istorijski poznat nacin:
kroz usavrsavanje eksploatacije i iz-vla6e- nje
najvecih mogucih profita u
najkracem periodu.
Kineska ekonomija 6e polako po-sta- ti
ume§ovita". Anarhija trzista i
"nevidljiva ruka Adam Smitha" ce
preuzeti plansku proizvodnju u soci-jalizm- u.
Kapitalizam ce se kroz po-trazn- ju
i ponudu robe restaurirati.
Podmuklim investiranjem i ucenjiva-nje- m
nezavisna ekonomska podloga
Kine ce biti privezana uz svetski mar-ket
kontrolisanim sa strane interna- -
vl' ,Јгг чг--~~- г 4i
11 ft
'
t
(
—
—
— —
—
—
—
—
—
—
—
TKO FINANCIRA
AFGANISTANKE
BUNTOVNIKE
Ameri6ki Sasopis Business Weeku
broju od 20. maja 1985. je javio slije-dec- e:
"Sjedinjene Drzave podupiru (pa-kistansk- og predsjednika Mohammed
Zia ul Haq) s 3 milijarde i 200 milijuna
dolara ekonomske i vojne pomoci Pa-kista- nu
do 1987. Washington se nada
da ce odrzati otvorene putve kroz Pa-kistan
za vojnu pomoc afganistan-ski- m buntovnicima u iznosu od 500
milijuna dolara. Pomoc ce biti upu-cen- a
preko Central Intelligence
Agency (CIA), a buntovnici ce ju do-bi- ti
i od arapskih drzava u Perzijskom
zalivu i od Kine".
DOBRO RECENO
Rabin Hillel je kazao: "Ako nisam
za sebe, tko ce onda biti? Ali ako sam
samo za sebe, kakvo sam ljudsko bice?
KRITIKUJU VLADU
PARIZ — Francuska komunisticka
partija ponovo je kritizirala vlada-juc- u
Socijalisticku stranku, predba-cuju- ci
joj da suruje s desnicom i da
se priprema na neku vrstu zajednicke
vladavine s opozicijom ako desnica
odnese pobjedu na predstojecim par-lamentarn- im izborima.
U intervjuu "L'Humaniteu" sekre-ta- r
CK KP'Francuske Gaston Plisson-nie-r
rekao je da Socijalisticka
stranka i desnica imaju gotovo isto-vjeta- n
pristup sada§njoj ekonomskoj
i socijalnoj krizi u zemlji.
On je izjavio da je slabljenje Komu-nisti6k- e
partije imalo pogubne po-sljedi- ce
na dru§tveno-ekonomsk- a
kretanja u zemlji i osobito na polozaj
radnicke klase Francuske.
CIJALIZAM NA KREDIT
cionalnog kapitala. Biti vezan za in-ternacion-alno
trziste kroz kredite in-teranciona- lnog
kapitala je isto sto i
izgubiti potpunu ekonomsku nezavi-snos- t.
(Primer su nam ne samo mnoge
zemlje takozvanog "treceg" sveta vec
mnoge zemlje ostalih stupnjeva eko-nomsk- og
razvitka). Iizgubljena eko-nomska
nezavisnost ostavlja kao je-dino
politicko resenje birokratsko-tehnokratsko- m
aparatu, (jedini nacin
kroz koji ova apratura moze prezive-ti)- ,
revizionizam marksizma i restau-racij- u
kapitalizma.
Sve zemlje koje su poku§ale da iz-gra- de
socijalizam kroz kapitalisticke
kredite su jedino uspele da degene-ris- u
socijalistifcku ekonomiju, da po-novo
uvuku nezaposlenost, bedu, trzi-sn- u
anarhiju i ostala zla kapitalis-ti6ko- g
ekonomskog sistema. I ako je
narod uvek u pofcetku zavaravan izve-sni- m
prividnim porastom standarda,
izgradnjom puteva i pruga (potreb-ni- m
da se roba sto brze izvozi iz zem-lje),
izgradnom hotela, parkova, sta-dio- na
(potreba bolje reprezentacije
pred inostranstvom), nemilosrdan
bankar ranije ili kasnije zahteva
svoju "funtu mesa". Tad ceo narod
mora krvavo otplacivati inostrane du-go- ve
stvorene sa strane birokratskp-tehnokratsko- g
aparata i vladajuce
klase.
Kina za sada samo puzi u torn prav-c- u.
Ali ako vlada ne bude sprecena
akcijom kineskog naroda na celu sa
dalekovidnim komunistima, Kina ce
uskoro trcati u zagrljaj kapitalis-ticko- g
uredenja. I milionske zrtve ki-neske
revolucije ce biti uzaludne.
ZLATKO