Nase Novine, November 04, 1981

              ш ffM iW КлЋ ftf ш ш ш Лчгш
POTRESU BOSANSKOJ
KRAJINI
BOSANSKA DUBICA
(Tanjug) — Potres sto je
nedavno pogodio Bosansku
krajinu prouzrokovao je
velike materijalne stete i u
bosanskodubickoj opcini, u
kojoj je osteceno vise od
1070 stambenih zgrada i
drustvenih stanova, od cega
oko 220 teze. Potres je
prouzrokovao velike materi-jalne
stete i u 1 1 organizacija
udruzenog rada. Najteze su
ostecene najvece radne
organizacije ovoga kraja —
tekstilna industrija "Kneze-poljka- "
i drvna industrija
"Kozara", u kojima je i dalje
dio postrojenja izvan
upotrebe.
Bosanskoj Dubici su
ostecene tri podru6ne i dvije
centralne osnovne Skole.
Osnovne skole u selima
Aginci, Bjelajci i Krekovicu
teze su ostecene i u njima
nece moci poceti nastava na
vrijeme. I dio nove osnovne
skole "Bratstvo-jedinstvo- " u
Bosanskoj Dubici ne moze
se koristiti. Osteceni su i
vodoopskrbni objekti u
gradu i njihov je kapacitet
smanjen sa osam na jednu
litru vode u sekundi. U
prijedorskoj opcini ie
osteceno vise od 600 obi-teljsk- ih kuca i druStvenih
stanova, sedam osnovnih
skola i jedini most na Sani u
Prijedoru. Znatne Stete
pretrpjele su i tvornice celu-loz- e
i papira, elektro-kramic- ki
kombinat, tvomica
obuce "Kosarka" i organi-zacija
udruzenog rada "zito-promet- ",
zatim Dom zdravlja
u Kozarcu i sportska dvorana
Mladost u Prijedoru.
MEOUNARODNI SEMINAR
U KUMROVCU
Oko stotinu studentskih i
omladinskih organizacija iz cijelog
svijeta sudjelovat бе na medu-narodno- m
seminaru "Kumrovec
81", Sto ce se odrzati u rodnom
mjestu Josipa Broza Tita od 3. do
8. septembra ove godine.
Tema ovog skupa jest "Uloga
omladine i studenata i njihovih
organizacija u javnom i druStveno--politidko- m
zivotu i njihov doprinos
nacionalnom razvoju i medu-narodni- m
odnosima".
Ovo je drugi medunarodni skup
omladine i studenata u Kumrovcu,
a osnovna zamisao ovakvoq
sem'inara bila je da se pruzi prilika
omladini razlifiitih politidkih i
idejnih opredjeljenja iz zemalja u
razvoju, nesvrstanih i razvijenih
zemalja da slobodno, u demo-kratsk- oj
atmosferi iznesu svoja
miSljenja o polozaju mladih u
danaSnjem svijetu.
U punom su toku pripreme za
odrzavanje najvede privredne
smotre u zemlji i jednog od
najvedih sajmova — Jesenskog
medunarodnog zagreba6kog
velesajma. Ovaj tradicionalni, 52.
po redu jesenski susret izlaga6a iz
zemlje i svijeta odrzat бе se u
Zagrebu od 11. do 20. septembra
ove godine, a na njemu sudjeluju
privrednici iz oko 60 zemalja svi-jeta.
ОбекиЈе se viSe od 1.500
domadih i priblizno isto toliko
inozemnih izlagaCa.
Jugoslavenski proizvoda6i
strojogradnje, crne i obojene meta- -
SR ima
4 1 .9 i3.5i
Spored prvite rezultati od
popisot na naselenieto,
domakinstvata i stanovite,
SR Makedonija na 31 mart
godinava imala 1.913.571
zitel, 435.534 domakinstva i
456.013 stanovi (od koi
18.070 za odmor, rekreacija i
sezonski raboti). Na pret-hodni- ot
popis vo 1971
godina SPM ima§e 1 .647.308
zitel i i 352.034 domakinstva.
Na privremena rabota vo
stranstvo se naogat 103.093
lica, vklufiuvajki gi i cleno-vit-e
na potesnite semejstva.
Ova go iznese direktorot
na Republi6kiot zavod za
statistika, Boro Pekevski, na
vfierasnata konferencija za
pefiatot, radioto i televizi-jat- a,
na koja oceni deka
popisot e uspesno spro-vede- n
tri dena pred rokot.
Godisniot prirast na
naselenieto e 26.626, a na
stanovite 13.424. Gradskoto
naselenie vo Republikata
(spored mestoto na ziveenje)
iznesuva 55, i otsto ili
1.054.809 ziteli.
Glavnitft grad Republikata
ima 405.874 ziteli na po-tesno- to
gradsko podrafije ili
SOVJETSKI UMJETNICI U
CRNOJ GORI
TITOGRAD — Krajem ovog i
podetkom induceg mjeseca
u Crnoj Gori ce se odrzati
znacajna kultuma mani-festaci- ja "Dani kulture
RSFSR" cime u stvari oko
200 umjetnika i kulturnih
stvaraoca iz ove najvece
sovjetske republike vraca
posjetu svojim kolegama iz
Crne Gore koji su u vise
grad ova Sovjetskog Saveza
gostovali pocetkom ovog
Ijeta.
Predvideno je da kulturni
stvaraoci iz Sovjetskog
Saveza gostuju u vise
gradova Crne Gore (Tito-grad- u,
Cetinju, Kotoru,
Budvi, Baru, Ulcinju, Tivtu,
Herceg-Novo- m, Bijelom
Polju i Pljevljima). Pored
izlozbi ("Likovni umjetnici
RSFSR", "Restaurirana
remek " djela iz muzeja
RSFSR", "Izlozba knjiga
RSFSR" i drugih) publici ce
se predstaviti Drzavni
akademski zbor, ansambl
pjesama i igara donskih
Kozaka, Ansambl "Rosija"
Ljudmile Zokine, a bice
prikazano i nekoliko fiimskih
i baletskih predstava.
lurgije i brodogradevne industrije,
elektroindustrije, mehanike i
optike i drugih industrijskih grana,
dobro su se pripremili za ovu
medunarodnu smotru. Paznja jugo-slavensk- ih
izlaga6a i ove 6e godine
biti usmjerena izvozu, te proSirenju
privredne i kooperativne suradnje.
. U vrijeme trajanja Velesajma
odrzat бе se stru6ni i znanstveni
skupovi, na pr. savjetovanje o
tehnoloSkim iskustvima iz po-dru6- ja
proizvodnje, energetike, o
saobradaju, turizmu i zaStiti 6ov-jeko- ve
okoline, te drugim podru-бј'т- а.
USUSRETJESENSKOM
MEDUNARODNOM
ZAGREBACKOM
VELESAJMU
Makedoosja
za okolu
.
100.000 ziteli
poveke odosto pred 10
godini, dodeka vo poSiro-kot- o
podracje ziveat 503.449
ziteli. Vtor grad po golemina
e Bitola so 80.832 ziteli, tret
e Prilep (zaedno so Varos)
63.649, potoa Kumanovo (so
Bedenje) 63.175. ziteli,
(Prilep bez VaroS ima 60.466,
a Kumanovo bez Bedinje
60.929 ziteli), Tetovo ima
46.552, Titov Veles (so
Babuna i Prevalec) 43.187,
Ohrid 39.195 ziteli (ovoj grad
godostigna rastezot Sto bese
planiran za 2000-t- a godina!),
stip 35.938, Gostivar (so
Cajle i Dolna Banjica),
35.567, Strumica 29.122,
Kavadarci so GliSik i VataSa)
28.315, Ki6evo 23.477,
Kodani 23.391, Struga
14.743, Debar 12.454, Gev-geli- ja
12.359, RadoviS
12.199, Sveti Nikole 10.841,
Negotivo 10.295, Kriva
Palanka 8.793, Vinica 8.494,
Rasen 8.287, Del6evo 8.041,
Probistip 7.116 (od koe indu-striska- ta
naselba 5.345),
Berovo 6.058, Kratovo 5.420,
Krusevo 5.202, Valandovo
3.801 i Peh6evo 2.433 posto-ja- ni
ziteli.
PRIPREMASEZAKON
O NACIONALNIM
PARKOVIMA
ZAGREB — U mjerodavnim je
republiCkim organima pripremljen
nacrt zakona o nacionalnim parko-vim- a,
strogim rezervatima i parko-vim- a
prirode u SR Hrvatskoj, a
IzvrSno vije.ce Sabora je vec utvrdilo
prijedlog za donoSenje toga
zakona. To je, zapravo, pokuSaj da
se sjedi'ne svi dosadaSnji zakoni
koji su se donosili za svaki pojedini
nacionalni park, rezervat ili park
prirode, Sto bi olakSalo pracenje
aktivnosti na podruciu zaSticivanja
prirodnih znamenitosti.
Zakonom bi se potvrdilo posto-janj- e
nacionalnih parkova PlitviCka
jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet i
Kornati, strogog prirodnog rezer-vat- a
Hajdufiki i Rozanski kukovi, te
parkova prirode Kopadki rit,
zapadni dio Medvednice i planina
Velebit i Biokovo. Granice tih
zaSticenih prirodnih cjelina ostaju
kao i po dosadaSnjim zakonima.
Odredbe koje se odnose na uprav-Ijanj- e
nacionalnim parkovima
sadrzane su u Zakonu o zaStiti
prirode, zajedni6ke su za sve
nacionalne parkove,
Plitvicka jezera su prvi naS
nacionalni park, proglaSen vec
1949. godine, a poslije nekoliko
godina nacionalnim su parkovima
proglaSene Sume Risnjak i Pa-klenica.
Poznata zagreba6ka izdava6ka
киба "August Cesarec" objavtt бе
ove godine u tri svoje biblioteke niz
novih djela, od kojih 6e ve6ina biti
predstavljena u listopadu na Beo-gradsko- m
sajmu knjiga.
"August Cesarec" рокгебе i
biblioteku "Suvremene teme" u
kojoj objavljuje knjigu Lazara Moj-sov- a
"Pogledi na historiju i
suvremenost". To je izbor iz djela
L. Mojsova o temi iz povijesti
pokreta
makedonskog naroda i iz suvre-meni- h
medunarodnih odnosa, 5to
je pripremio Ognjen Bojadzinski. U
toj biblioteci izaci ce neposredno
nakon zavrSetka zasjedanja Evrop-sk- e
konferencije o sigurnosti i
suradnji u Madridu knjiga prof, dra
t
,.J September 23, 1981,NA§E NOVlNE — 9
26. AUGUSTA 1939.
SPORAZUM CVETKOVIC-MACE-K
Predratna Jugoslavia bila je,
medu ostalim, poznata i po tome
Sto nikada nije uspjela rijeSiti
socijalne i nacionalne probleme.
Sto viSe, oni su se stalno gomilali i
иобј drugog svjetskog rata
poprimili su zabrinjavajuce
razmjere. Takve prilike pogodovale
su silama osovine da u Jugoslaviji
lakSe ostvare svoje ciljeve.
Nakon smrti kralja Aleksandra,
koji je ubijen u listopadu 1934. u
Marseilleu, uspostavljeno je Nam-jesniStv- o
na celu s princom Pavlom
Karadordevicem, koji je upravljao u
ime maloljetnog kralja Petra. Poli-tik- a
koju je poveo kralj Aleksandar
— sve ve6e priklanjanje Hitleru i
Mussoliniju, a time i sve otvoreniji
prodor njemackog kapitiala i potis-kivan- je
britanskog i francuskog —
nastavile su vlade Bogoljuba Jef-ti6- a
i Milana Stojadinovida. Zemlja
je tonula u sve vecu faSizaciju a
nadiranje nacizma u Evropi mirno
se promatralo. U unutraSnjoj poli-tic!
rezim je nastavio pritisak na
radni6ku klasu. Zabranjuje se rad
klasnih sindikata i uspostavljaju
fa§isti6ki sindikati. Srpska i hrvat-sk- a
burzoazija u takvim uvjetima
formuliraju nagodbu o podjeli
vlasti i objavljuju je 26. kolovoza
1939. Taj akt poznat je kao spora-zu- m
Cvetkovid — Мабек.
Odmah je uz suglasnost Nam-jesniSt- va
sastavljena vlada u koju
ulaze clanovi Jugoslavenske
radikalne zajednice (JRZ) i Hrvat-sk- e
selja6ke stranke (HSS) s
predsjednikom DragiSom Cvetko-vide- m
i potpredsjednikom Vlatkom
Macekom. Sporazumom je utvr-den-a
i nova teritorijalna podjela pa
je ne£to proSireno podrucje Savske
banovine postalo Banovina Hrvat-sk- a
Za bana je imenovan Ivan
SubaSic, a na vaznije politi6ke i
upravne polozaje postavljeni su
faSistiiki i usta§ko-frankova6- ki
elementi.
Naprednim snagama bilo je
jasno kamo vodi takva politika.
Svojom jasnom politi6kom linijim,
linijom borbe za obranu nezavis-nos- ti
i integriteta Jugoslavije, a
unutar zemlje za ravnopravnost
naroda, za osnovne demokratske
slobode, za bolji zivot radnih
slojeva, Komunisticka partija
Jugoslavije, kojoj je od 1937. na
6elu bio Tito, brzo je stekla
ogroman ugled i utjecaj u narodu.
Time je bio olak§an i njezin ilegalni
rad. Partija je proglasima i putem
svojih glasila, vrlo brzo reagirala na
GOSTIVAR — Industrijska klaoni-c- a
sa hladnjafiom "Gornji Polog" u
Gostivaru u Sest mjeseci ove
godine na inozemnom trziStu
plasirala je 244.000 jagnjadi, ili za
40.000 komada vi§e. Do kraja
godine kupcima u Italiji, GrCkoj,
Alziru, Jordanu i Libiji prodat ce se
150.000 jagnjadi u vrijednosti oko
pet i po milijuna dolara.
Radovana Vukadinovi6a "Evropska
sigurnost od Beograda do Madri-da- ".
Medu bogato opremljenim edi-cijam- a,
posebno se izdvaja mono-grafij- a
"Umjetni6ko blago Krem-Ija- ",
koju "August Cesarec" u
suradnji s poznatom moskovskom
izdava6kom кибот "Planeta"
priprema za iduiu godinu. Jugo-slavens- ka
javnost 6e se preko te
monografije upoznati s fundusom
blaga sme5tenog u Sest muzeja
moskovskog Kremlja. Osim na
пабет jeziku, monografija 6e biti
objavljena i na engleskom,
пјетабкот, francuskom, брапјо!-sko- m
i ruskom u nakladi ve6oj od
90.000 primjeraka, s vi6e od 250
ilustracija u boji, Sto je prvi pothvat
te vrste u svijetu.
NOVE KNJIGE "AUGUSTA
nacionalnooslobodila6kog
sve vaznije dogadaje pa tako i na
sporazum Cvetkovic-Мабе- к.
U proglasuCk KPJ u rujnu 1939,
po§to su ocijenjeiie tadaSnje
medunarodne prilike, kale se:
"U takvom medunarodnom polo-zaju
velikosrpski hegemonisti bili
su primorani narodnom borbom da
popuste zahtjevima hrvatskog i
drugih naroda Jugoslavije,
ostvarivSi sporazum Cvetkovic-Мабе- к.
Taj uspjeh narodne borbe
treba da zbije joS viSe narodne
mase i ugnjetene narode u borbi za
demokratsko ozivotvorenje i pro-dubljen- je
sporazuma. Ali se ne
smije ni casa zaboraviti da 6e oni i
dalje poku5ati da sprijefie razvoj
narodne borbe i zadovoljenje
zahtjeva radnih masa, oslanjajuci
se na najreakcionarnije elemente
burioazije ugnjetenih naroda".
U proglasu se dalje ukazuje i na
sve negativne strane sporazuma:
"Sporazum Cvetkovic-Mace- k ne
obuhvaca demokratsko гјебепје
svih pitanja za koja su se narodi
Jugoslavije borili, pa бак ni
potpuno rjeSenje hrvatskog
pitanja; on je stvaran od pred-stavni- ka
jednog dijela hrvatskog
naroda s velikosrpskim hegemoni-stim- a,
i zato ni hrvatski narod
nema stvarne garancije za ozivotvo-renje
i ovog sporazuma. Veliko-srpski
hegemonisti hoce da ometu
jedinstvo hrvatskog naroda s
ostalim ugnjetenim narodima, s
radni6kom klasom cijele Jugo-slavije
i radnim narodom Srbije —
da bi mogli' slomiti rastucu
narodnu borbu, i da, u za njih
pogodnom trenutku, i ovoj spora-zum
odbace".
Partija je u svome proglasu
ukazala i na pravi put kojim treba
poci hrvatski i svi drugi narodi:
"Da bi se onemogucile sve ove
protunarodne zavjere velikosrpskih
hegemonista i njihovih agenata,
potrebno je da narodi Jugoslavije u
zajednidkoj borbi osiguraju demo-kratsko
ozivotvorenje i proSirenje
sporazuma na ostale ugnjetene
narode, Sto je jedina stvarna
garancija i za punu pobjedu hrvat-sk- e
oslobodila6ke borbe".
I dok je Partija ve6 uveliko
pripremala narod za borbu koja je
bila sve blize, jer su nacistifike
horde ve£ progutale Cehoslovacku,
Poljsku i susjednu Austriju,
hrvatska je burzoazija i dalje vodila
jalove rasprave oko separatnih
prava. U zemlji je sve vi5e јаба!о
petokolonaStvo, ustaStvo i svi
drugi elementi koji su бекаМ svoju
priliku. Vanjskopoliti6ka linija
vlade Cvetkovi6-Ma6e- k, vlade koja
je zbog podlosti, licemjerja i
prevara, nazvana "najpokvarenijom
vladom od postojanja Jugoslavije",
morala je dovesti do otvorene
izdaje zemlje. Vrhunac te izdaje
bilo je potpisivanje ugovora o
pristupanju Jugoslavije u savez sa
silama Osovine 25. ozujka 1941 .
CESARCA jj
Medu poznatim imenima doma-ci- h
i stranih autora, na Beograd-sko- m
sajmu knjiga pojavit ce se i
knjiga Sandra Pertinija "Sest
presuda, dva bijega", Petra Pozara
"Sporazum Hitler-Staljin- ", a irska
spisateljica Edna O'Brian pred-- "
stavit бе se бак s pet romana.'
Ovaj zagreba6ki izdavad objavit
6e u novopokrenutoj ediciji dva
veoma interesantana djela —
knjigu eseja "U Krlezinom saz-vjezd- u"
Vasilija Kalezi6a, u kojoj
autor u jednom poglavlju razmatra
sukob na knjizevnoj Ijevici, i djelo
Vlatka Pavleti6a "Svjedok apokalip-se- "
s raspravom o cjelokupnom
knjizevnom opusu preminulog
pjesnika, slikara i humanista Drage
IvaniSevida.
A 'V