Nase Novine, November 04, 1981

              5rt '--" -- rf n)l: ;i '
'fr d
L 8- - NASE NOVINE, September 23, 1981
,
DruStvo knjizevnika Hrvatske, t
najslarije knjizevniCko druStvo na
slavenskom jugu, osnovano je 22.
travnja (aprila) 1900. godine.
Njegov glavni pokretaC bio je
Milivoj Dezman, a prvi predsjednik
Ivan Trnski. IspoCetka su u DruStvu
hrvatskih knjizevnika uz knjizevnike
bili i novinari, likovni i muziCki
umjetnici, a radilo se u Cetiri
sekcije: beletristiCkoj, novinarskoj,
likovno-muziCk- oj i sekciji knjizev-ni- h
struCnjaka.
U povodu obljetnice razgovarali
smo sa sadaSnjim predsjednikom
DruStva knjiievnika Simom Vude-tide- m.
U kakvim je druStvenim, kulturnim
i politidkim okolnostima osnovano
DKH (DHK)?
— NaSe DruStvo nije baS takp
lako bilo osnovano, jer su konzer-vativn- e
snage "starih" u Matici
hrvatskoj koCile polet mladih i
starijih knjizevnika koji su bili uz
"mlade" (Dalski, Kranjcevic,
VojnoviC, KovaCiC i drugi). Os-novano
u vrijeme antikuenovskog
otpora, u porastu slobodarskih
snaga i ideja o juznoslavenskom
zajedniStvu, DruStvo je bilo pro-gresiv- an
cin u naSoj kulturi i takvo
je ostalo uglavnom do naSih dana.
Ono je bilo antiklerikalno, libe-raln- o,
modernisticnoa osjecao se i
prvi daSak socijalistiCkih simpatija.
DKH j osnovano da unapreduje
knjizevni zivot, da pomaze knjiZev-nost- i,
da poboljSava poloiaj knji-ievni- ka
i njegov druStveni status.
Kako su te zadade ostvarivane u
toku njegova dugogodiSnjeg
postojanja?
— ProlazeCi kroz razne peripetije
naSe sredine, DruStvo je, prirodno,
bilo pozornicom na kojoj su se
sudarale progresivne i konzer-vativn- e
knjizevniCko-politiCk- e
snage, pri 6emu valja naglasiti da
su ipak progresivne snage odo-lijeva- le
i DruStvo obnavljale. Istina
je da je kiCma hrvatske knjizevnosti
dvadesetog stoljeCa slobodarska
(Kranjcevic, MatoS, Nazor, simiC,
Ujevic, Cesarec, Krleza...) i da je
takvo bilo i naSe DruStvo. Na
cijelom jugoslavenskom prostoru
sve institucije, u ovo ili ono
vrijeme, pretrpjele su stanovite
potrese, pa i pogrome, i bilo bi
Cudo da se to nekome nije dogo-dil- o.
Voden utopijskom svijeSCu,
postenjem i radom, covjek izdrzava
usprkos svim zaprekama i bloko-vim- a
mraka.
Kakvu je druStveno-politidk- u ulogu
imalo naSe knjizevnidko druStvo u
vrijeme kad je osnovano, i kasnije?
— Ponajprije u doba Austro--Ugarsk- e
monarhije do 1918, rad
DruStva javlja se kao otpor crno--zut- oj
carevini ali i kao afirmacija
juznoslavenskih ideja. Shvatilo se
da je politicko pitanje Juznih
Slavena a kasnije i ideje soci-jalizm- a
od prvorazrednog znacenja
i da se hrvatska konponenta moze
ostvariti jedino u sretnom zaje-dniStvu,
zbog Cega se i doSlo u
sukob s politickim partikulariz-mom- .
Samo zalaganje za slobodu
umjetniCkog stvaranja bilo je anti-habzburSk- o.
Osnutak Casopisa
"2ivot", a zatim "Savremenika" i
opiranje "starima" u Matici, bilo je
progresivne Isto je tako i osnutak
redovitih edicija DruStva, u kojima
kao prva knjiga izlazi Simunovicev
"Mrkodol" a 1918. "Maska" MiloSa
Crnjanskog, takoder bio progre-siva- n
Cin. Cak bi se moglo. s
lakocom red da je utjecaj naseg
DruStva bio avangardno naglaSen.
U doba stare Jugoslavije rad
DruStva se nastavlja, ali se javljaju,
kao nastavak slobodarsko--socijalistiCk- e
tradicije iz pred-ratno- g
vremena. Cesarec, Krleza i
drugi, novi pisci. Glas tin pisaca
робео se osjecati i u DruStvu,
osobito Krlezin. DruStvo je, istina,
u doba rata 1917. godine tiskalo
Krlezinu knjigu "Tri simfonije",
Clanovi DruStva BeneSiC, Ogrizo-vI- C,
Nehajev, Begovic... piSu
O povijesti, suvremenosti i buducim
planovima Drustva knjizevnika Hrvat-ske,
koje je utemeljeno prije 81. godinu,
govori predsjednik Predsjednistva DKH
Sime Vucetic...
pozitivno o Krlezi, ali je Krlezi stalo
do revolucionarnih sadrzaja, i on se
kriticki odnosi prema nekim
oportunistickim potezima DruStva.
Glas Miroslava Krleze bio je
utjecajan. Uz starije generacije
javljaju se mladi pisci koji posebno
vode raduna o Krlezi i Cesarcu.
DruStvo knjizevnika Stampa
Krlezinu dramu "Gospoda Glemba-jevi- ".
Pod pritiskom monarho-faSistiCk- e
diktature DruStvo je bilo
blokirano i jedva je zivotarilo.
Za vrijeme okupacije od 1941 . do
1945. slobodarske su snage bile
rastjerane ili uniStene, a toliki pisci
i javni radnici pobijeni: Cesarec,
MiSkina, Prica, Adzija, KerSovani,
Sonjara, S. Galogaza i toliki drugi.
Valjalo bi monografski, prilikom
cetrdesetgodiSnjice ustanka,"
prikazati otpor ustaSkom geno-cidno- m
rezimu, jer su svjedocan-stv- a
dostupna i obradena. Knji-zevnici- ma doista nije bilo lako.
§to se u statusu hrvatskog pisca
promijenilo nakon osnivanja DKH?
Da li je knjizevnidka organizacija
bila u stanju da zaStiti profesio-naln- e,
staleSke, sindikalne interese
svog 6lana?
— U pogledu statusa knjizevnika
stvari su krenule na bolje baS u
naSe vrijeme. Prvo valja spomenuti
da je 1946. obnovljeno (osnovano)
DruStvo knjizevnika Hrvatske. Tad
je, kao revolucionarna rezultanta,
opet stvoreno zajedniStvo naSih
pisaca ne samo u Hrvatskoj nego i
u cijeloj zemlji. Svaki knjizevnik
koji nije u radnom odnosu ima
pravo na zdravstveno osiguranje i
na starosnu mirovinu koja mu je
zakonski zagarantirana. Ono Sto su
ranije generacije imale pred o6ima i
za Sto su se borile od 1900. do
1945, sada je stefieno zahvaljujuci
pobjedi narodne revolucije. valjalo
bi se, medutim, zabrinuti Sto se
neracionalno pooStrio kriterij
prema kojemu danas pisac izvan
radnog odnosa ima pravo na
zdravstveno osiguranje. Mislim da
je previsoka stopa zarade prema
kojoj se, po novom zakonskom
prijedlogu, pisac socijalno
osigurava. Valjalo bi podnijeti
amandman na taj novi zakonski akt
i traziti fleksibilnije rjeSenje,
U kontekstu ovog razgovora o
proSlosti DruStva, Sto bi se ukratko
moglo redi o njegovoj bududnosti? ,
— Mislim da DruStvo knjizevnika
mora postojati, ne samo zato Sto
ima dugu tradiciju, nego i zato Sto
je DruStvo joS jedan otpor raznim
negativnim pojavama u kulturi. U
duhu svojega Statuta, koji je
utemeljen na Statutu Socijalistifi-ko- g
saveza, DruStvo moze i dalje,
samoupravno se vladajuci u dele-gatsko- m
sistemu, sudjelovati u
akcijama kulture, a mnoge stvari
moze i inicirati, u nepredvidivim
situacijama naci pogodnu rijec i
priiedlog za rjeSenje. Osim Sto
zastupa materijalne i druStvene
interese knjizevnika, иорбе,
DruStvo i u uzem smislu doprinosi
stanovitom poboljSanju zivota
knjizevnika i unapredenju knjizev-no- g
zivota. Nastavit cemo s likov-ni- m
izlozbama, pa smo u tu svrhu
razgovarali s Vladimirom Male-kovide- m,
koji je naS Clan, da stvar
pokrene s mrtve toike. Htjeli
bismo nastaviti izdavati knjige
naSih pisaca, ako nam dobra i 6itka
djela budu ponudena. U suradnji sa
"Znanjem" izdali smo ovih dana
reprint izdanje "Hrvatske mlade
lirike". Ne zapuStamp medu-narodn- u
ediciju "Most", pa ni
"Zagrebafike knjizevne razgovore",
a ni "Tribinu druStva knjizevnika
Hrvatske". Htjeli bismo osnovati
"Ljetopis DruStva knjizevnika
Hrvatske", koji bi izlazio kao
skromni godiSnjak. U prvim
brojevima bismo tiskali historijat
DruStva, popis svih Clanova od
osnutka do danas. Zatim bismo
objavljivali priloge iz proSlosti
DruStva, a donosili bismo i
biografije novih clanova i nekro-log- e
mrtvim Clanovima, itd. Morat
ce se promisliti kako zaStiti neke
grobove knjizevnika na Mirogoju,
kojima su obitelji odumrle. To 6e
se, vjerujemo, uiiniti u sporazumu
s Jugoslavenskom akademijom
znanosti i umjetnosti i Repu-blifiki- m
komitetom za kulturu. NaSi
clanovi u savjetu Republike i
Federacije morali bi biti joS aktiv- -
"Matica", Zagreb, donosi:
Uz Veselc tambura.se iz Austrulije, po-sto- je
i Vi"4'li Hrvuti iz Kanado. I
ovai ansan.b' poput onoK iz Australijc
prvi put ie nastupio ovn.-- д l.jeta na Fe-stiv- alu
Omladinske kultuino federacije
HBZ u ZaKrebu. Voditelii Vesclih Hr-va- ta
iz Wcllanda Ont. muzicki dirigent
Jop Loncaric, Susan Grdenic. uciteljica
folklora i njen brat John, тепадег,
posjetili su nas nakon Ftstivala u nasoj
Redakciji i u kratkim crtama opisali
doimove s ovog Festivala.
— Kao sto ie vec poznato — rekla nam
je Suzan Grdenic — ansambl Veseli
Hrvati zanoceo ]e svojim radom tek
prije godinu dana. Na torn organizira-nj- u
najvise smo se angazirali moj brat
i ja, a pomogao nam je svojim radom
dirigent Loncaric. Nasa grupa broji 75
clanova. a na Festival je doputovalo 23
clana. To su djevojeice i djecaci od 7
do 14 godina rodeni u Kanadi. Cim smo
stigli u Zasreb i kad su nasa djeca vid-ie- la
i cula toliki broj ansambala iz SAD,
ponavljalli fiu nam: I mi zclimo sve te
pjesme nauciti. sva kola plesati . . . Tek
su poceli, a ovaj prvi susret s Festi-valo- m
i sa Starim krajem u njima je
rod!io zelju da m.nogo vise toga nauce.
lako su nasa djeca mala, sve ih je za-nim- alo
i mnogo toga su ovdje lijepog
dozivj eli.
U rsdu ovog ansambla uz njihove vo-dite- lje
mnogo im pomaze i Hrvatski
narodni dom gdje redovito besplatno
vjezbaju. Napominiu, da im je mnogo
Hit 1ГО#1ШшУШ
Sime Vucetic predsjednik ProdsjodniStva
niji u vezi s DruStvom, a ne bi bilo
loSe kad bi delegat bio i iz naSih
redova, pa zastupao interese ne
samo naSeg DruStva nego i ostalih
umjetnickih druStava. Mislim da
DruStvo ima svoju buducnost i da
se naS kulturni ne moze
zamisliti bez jednog DruStva
knjizevnika.
Sto je po vaSem miSljenju glavna
prepreka u DruStva?
— Najteza stvar u naSem DruStvu
jest, prvo, prodor robnonovdanog,
potroSnog mentaliteta i, drugo,
nehaj knjizevnika, stanovita dezin-teresirano- st
posoljena lijenoS6u, u
jednom dijelu dlanstva i neclan-stv- a.
No, DruStvo ima buducnost
usprkos nehaju iznutra i ignoranciji
izvana. Rad DruStva je dio kulture i
socijalizma. Mislim da je pozitivan
momenat Sto velika vecina naSeg
filanstva vjeruje u DruStvo. Na
temelju onoga Sto znam ili Sto sam
iskusio, mogu reci da je naSe
DruStvo postiglo niz rezultata u
raznim kriznim momentima, i tako
koristilo piscima i njihovim porodi-cam- a.
0 politici primanja novih 6lanova
desto se govori. Mnoge dosadaSnje
uprave DKH najavljivale su i tzv.
reviziju dlanstva, kako bi se
DruStvo oslobodilo "balasta".
NiSta, medutim, nije u6injeno. Sto
mislite o tome? Tko po vaSem
miSljenju moze biti primljen u
DKH?
— Reci 6e neSto s osobnog
stanoviSta. Ponajprije bih istaknuo
da je politika primanja novih
filanova put promaSila ali ne
baS tako katastrofalno. Ali za to je
krivh i Statut DKH. Ne krivim
З
еТ?кЛ)Л
ШкЈП
Ka-na- da
Veseli
pomogla Mira Bel an. jer. da bi ostva-ri- li
ovo putovanje mnogo je toga tre-ba- lo
prodavati kolace, prirediti
Diknike, p..-avit-i
strudle
Pomogla nam ie ka'iadska vlada
tambura kaze John Grdenic
koji mncgo zara nomaze Veselim
Hrvatima Kanadi. ovdje Sta-ro- m
kraju.
Na IVIaticinoi turneji Veseli Hrvati
su upoznali vise na.sih gradova gdje su
nrirpdili svoie koncerte.
Posvuda smo bili lijepo primljeni kaze dirigent Loncaric.
Mnogo smo toga vidjeli, djeci se posvxida svidjelo. Bili smo Sarajevu.
DKH
zivot
radu
koji
dosadaSnje komisije uprave.
Mislim da na postojeci Statut DKH
valja podnijeti jedan amandman
prema kojemu bi se uveo status
clana suradnika DKH. Taj status
podrazumijevao bi "reizbornost", u
stanovitom znacenju. Svaki Clan
suradnik bi vremenom bio izabran
za redovnog Clana, ako bi njegov
rad pokazivao razvoj rezultate.
Ako pak takav Clan suradnik ne bi
pokazivao znakove razvoja, bstao
bi Cekati joS jedan rok do ponovnog
izbra. TreCa bi bila solucija, da
takav Clan suradnik moze biti
brisan ako mu je rad stagnirao ili
presuSio. Tako bismo moglo
uClaniti joS barem pedesetak novih
Clanova. Mnogim mladim ljudima
omoguCio bi se ulaz u knjizevno
druStvo knjizevni zivot. Ja bih
primioi sve knjizevne struCnjake.
ZaSto ovaj ili onaj moze biti Clanom
DKH neki drugi to ne moze? Clan
suradnik imao bi sva prava kao
redovni Clan, osim da bude biran u
PredsjedniStvo DKH, sliCno.
Kako bi se, na kraju, s nekoliko
rijedi mogla ocijeniti uloga DKH
naSoj kulturi?
Od 1900. do ove 1980. godine
DriStvo knjizevnika Hrvatske bilo
je sastavnim dijelom hrvatskog
knjizevnog zivota s veCim dijelom
svoga Clanstva sudjelovalo je kao
progresivna, slobodarska dionica u
naSem stoljeCu. Ne samo to, ono je
zajedno drugim naSim knjizvenim
udruzenjima, osobito u posljednjih
Cetrdesetak godina socijalistiCke
Jugoslavije, korisno slobo-doumn- o
djelovalo u naSoj zajed-niCk- oj
borbi za naSu kulturu.
JOSIP PA VlClC
w
Svoj festivalski prvijenac dozivjeli su i Clanovi Tamburice iz Wellanda, Ont,
— artsambl Hrvati
i
uciniti.
. . .
— i
u kupnji —
s
i u i u
— —
— i
u
-
i
i
i
i
a
i
i
u
—
i
s
i
Splitu, Dubrovniku, Piitvicama. No,
upitate li koga cdje ie bilo nailjepr.e.
svako dijete. a i ja odgovorit cu vam:
najljepse ie bilo u Mostaru. a Plitvice
su ljepse i od Nijagare . . . Upitali smo malisane, Vosele Hrvale
iz Kanade. sto im se naivise svidjelo na
njihovom putovanju kroz Stari krai?
— Priroda i ljudi koji su nas tako lije-po
svuda docekivali — glasio je oc'go-v- or
ovih veselih djevoicica i djecaka
koji su nam priredili nekoliko zaiista
lijepih trenutaka fia svojim pjesmama
i plesovima iz Prigorja. obecavsi da
ce jo§ mnogo toga nauciti do nekog
drugog susreta u Starom kraju . . .