000310 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Л t "Wpsiv,fi''4l'-- ' i 'life-if,",--
'f ," .t;. -- 4 ii: i'_. v'--' r '
IV. 'WWl'' '"" .'!1'ЧЈМ' '''МЛ;'.'..'"'"'.'"'!'.'..''1'1.'''! '....-- ! ..'"!,., t'imiiilitiig.
VOL 52, NO 24(557)
;-ga'i-iw—
mm-'i'i"; ..црнч.1ИЈЈстгд-г,зд- т: 'ii1'1- - --- "-
Ј£Ш£ЗЗЦ 0ШШ ШеГћ
BIVSl AMERlCKI am asado w. averel harriman razgovarao
ANDROPOVIM, USKORO СЕ TO UClNITI SENATOR PERCY
Multimilijuner W. Averell Harri-ma- n,
Rooseveltov ratni ambasador u
Moskvi i kasnije guverner drzave
New York, sada starac od 91 godine,
smatrao je vaznim da joS jednom
posjeti Sovjetski Savet i razgovara s
novim vodom te zemlje Jurijem An-dropov- om
o pogorsanom stanju
odnosa izmedu Washingtona i Mos-kv- e.
Postavlja se pitanje: Sto je ponu-kal- o
toga starog financijera i politi-баг- а
da baS sada zatrazi sastanak s
vodom Sovjetskog Saveza? Svi znaci
pokazuju da on nije iSao na svoju
ruku da se malko proveze i pocaska
s Jurijem Andropovom. Vjerojatnije
je da je on poduzeo taj daleki put u
dogovoru s nekim svojim kolegama
u financijskim, industrijskim i poli-ti6ki- m
krugovima. To pak daje slutiti
da bar u jednom dijelu vladajucih
krugova Sjedinjenih Diiava ima
zabrinutost o toku dogadaja i sve
napetijim odnosima sadanje ekipe
ove zemlje sa Sovjetski Savezom.
Pritisak Andropova na ovu Harri-mano- vu
misiju i njihov 80-minu- tni
razgovor u prisustvu jednog speci-jalno- g
predstavnika State Depart-ment- a,
vjerojatno nece pro6i neza-paze- n
u vladajudim krugovima Sje-dinjenih
Drzava. Ta misija vjerojatno
nije bila tajna za Rockefellere i
druge financijere kojima se izgledno
ne dopada Reaganova provokator-sk-a
vanjska politika. Ma koliko se
njima ne svidao socijalisti6ki pore-da- k,
oni su reaiisti kojima se 6ini da
bi Reaganova politika mogla dovesti
do katastrofe u kojoj bi "nestale i
njihove banke, tvomice i druga
poduzeca.
I Andropov izgleda da je realist.
Njegove primjedbe u razgovoru s
Harrimanom bile su objavljene po
sovjetskoj novinskoj.agenciji Tass i
диииатаи ;маи)В1анш1М'ц-д'Ј- ш
Pismo iz Pariza
OvogodiSnje prole6e u 6itavoj
Francuskoj, pa u Parizu, bilo je
obelezeno tmurnim, hladnim i kiS-ni- m
vremenom. Na pragu leta,
krajem maja, u planinskom masivu
Jura (sever-istok- ), cak je bio pao i
obilan sneg, Sto je uslovilo joS ve6i
pad temeprature u Citavoj zemlji, a
Parizu ziva u termometru pokazivala
je 5 i stepeni! Zaista neuobida-jen- o.
OvdaSnji satirifiari "predlagali" su
da se i ova, za maj neodekivana,
niska temperature, takode pripiSe u
i. !!,
":„ x
IV'LV- I- ..'1 ..:.;,, дд,..'
llu,iii..A,MuL.Vi;;.№iiHg;CTMUj.s?rW Ш.ИЈМтаЈЈЛДи. WHflM™'!
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, JUNE 15,1983.
5?
P84
u SSSS ЧаиДЗааУ' £шј rifa uiiJ
b r
S A
m
6
preneSene po nekojim ameriCkim
listovima. Kako je saopcio New York
Times, Andropov je rekao:
"S obzirom na sveop6u strateSku
situaciju i rastuci broj eksplozivnih
problema u svijetu, Sovjetski Savez i
Sjedinjene Drzave ne mogu si dozvo-li- ti
da budu uvu6ene u vojno
natjecanje. Interesi svih naroda
iziskuju konstruktivno medusobno
djelovanje izmedu njih. 06ito je da
svaka godina izgubljena u postiza-nj- u
dogovora o ograniCenju oboru-zanj- a
rada nove probleme i zamrSava
rjeSenje zadatka za obuzdavanje
oruzane trke".
ршмш1шшшшмшишмт1ти1п''1111иши1.им
fepMoravuleteincM? SRtSrblJacpoginuloi12 $idarakaiy!s%if$
feod505ozleaeno
ад f#;MeJ.u'fpogiriuHrriaj0iJedna jienallnzenlerlSteiMA
ifSedamdesetiiicet rudara МарабепаМШМшШШ
AMERlCKI LIJECNIK
UPOZORAVA
"Svi smo osudeni na propast.
Narod mora da ројаба pritisak na
svoje vlade da stave trku u
naoruzavanju", izjaviojeDr. Bernard
Lown, profesor kardiologije na Har-war-d
School of Public Health (USA).
je to kazao na konvenciji Rotary
International u Torontu, kojoj je
prisustvovalo 5.000 delegate.
Dr. Lown je osnivad organ izacije
Lijednici za spredavanje nuklearnog
;лмпизми™и11инн
greh vladi udruzene levice, kojoj
naoStrenadesnica inace sve i svaSta
pripisuje — kao krivicu. U klimi
svetske ekonomske krize i besposli-ce- ,
a uz zveket nuklearnog naoruza-nj- a, francuska opozicija trudi se
svim silama da ovde stvori atmosfe-r-u
nesigumosti i nepoverenja u
vladaju6u vecinu. Stoga se sprovo-denj- e
druStvenih reform i i promena
odbija uz puno teSkoca i sa velikim
naporom. I pak, pokazuje se da je
velika ve6ina ljudi ozbiljno zaokup-Ijen- a
idejom mira u svetu —
LW1J H.UHIIJ. Ul lUtlUJ HUH Jl I J IILM ШЧ1")ЦИЈ.11111 IIIJIIIIIII IJMJUIIIPIIJI ЦЦ1.1И
' ''" -- " '- - 'М.1Ш.ГГЋ' .-- 1---П- --p—'- - -- 1 "I - -- - -
Prema izvjeStaju New York Time-s- a,
sovjetska novinska agencija je
izjaviia da je Andropov nagiasio
opasnosti rata koje su prirodene u
pogorSavanju odnosa i podsjetio da
je gosp. Harriman bio ambasador u
Moskvi kad su dvije zemlje bile
ratnodobni saveznici protiv nacistiC-k- e
Njema6ke, te je pripomenuo:
"Narodi Sovjetskog Saveza i Ame-rikan- ci
imaju sada jednog zajednifi-ko- g
neprijatelja, opasnost rata koji
je svojim razornim posljedicama
neusporedivs potonjim. Cinilo bi se
(Nastavak na st.10)
л;--
ri
Г1Г.ПГВттг.,,тггг
zau ovu
On
rata (Physicians for the Prevention
of Nuclear War).
On je rekao: "Vrijeme je da Sovjete
suodavamo onakve kakvi su, a ne
onakve kakve nam prikazuju".
On je napomenuo da je u Sjed.
Drzavama u posljednjih 18 mjeseci
bilo 3. 703 krivih uzbuna u takozva-no- m "ranom sistemu" obrane. 147
njih su biii ozbiljni.
Nuklearnim oruljem u Sjed. Dria-vam- a sada rukuje 115 hiljada ljudi.
Is! fjal §5 m
i
u
u
preduslovom stvamog napretka.
Kao i svuda u svetu, i ovde su mladi
u prvim linijama borbe za mir. lako
se jedan manji deo pariskih omladi-nac- a, desno orijentisanih, tokom
maja meseca bufino suprotstavljao
projektu obrazovne reforme, na pri-mer,
— organizujud demonstracije i
izazivajuci иПбпе tu6e, — na 2.
Omladinskoj Nacionalnoj Konferen-ci- ji
(4,5 i 6. februara83), teku6a1983
godina proglaSena je GODINOM
NOVE ETAPE RAZORU2ANJA. I,
jedna za drugom u malim i velikim
vs',"'"'- - ""''"'Ч '',,'' 'M' 'M'-- c w f i" it v .. i ;('
Nligoslav Afeekly
A Community
Newspaper
Established 1931
xbr:№asBssnissmmsssm
.w,u!,u.,,,:.,BHMjji.jMMi:iujgffia
50 CENTS PER COPY
BEOGRAD — Predsjednik Pred-sjedniSt- va
CK SKJ Mitja Ribi6i6
otputovao je na Kubu.
Pred odlazak na Kubu Ribi6i6 je
dao intervju kubanskom partijskom
listu "Granma" u kojem, medu
ostalim, isti6e da se odnosi i
suradnja SKJ i KP Kube i Jugoslavi-j- e
i Republike Kube uspjeSno razvi-jaj- u.
Oni su prijateljski, uspjeSni,
otvoreni, jer se zasnivaju na pozna-ti-m
principima ravnopravnosti i uza-jamn-og
poStovanja, koje i Kuba I
Jugoslavia kao socijalisti6ke, nes-vrsta- ne
zemlje zastupaju u odnosi-ma
medu drzavama i partijama, a
pogotovu u odnosima medu socija-Iisti6ki- m
zemljama, medu KP i
radni6kim partijama. UspjeSnom
razvoju tih odnosa poseban dopri-no- s
dali su Tito i Kastro.
Ribi6i6 je izrazio uvjerenje da ce
se prijateljski odnosi SKJ i KP Kube
i Jugoslavije i Kube i dalje uspjeSno
razvijati u svim oblastima. Mi
polazimo od toga da, bez obzira na
geografsku udaljenost naSih zema-Ij- a,
za to postoje Siroke mogudnosti
i uzajamni interes, koji do sada nisu
dovoljno iskoriSteni. Razvoj jugosla-vensko-kubansk- ih
odnosa i suradnje
je u trajnom interesu naSih naroda,
partija i zemalja, a takoder i u
interesu politike i pokreta nesvrsta-nost- i,
mira, ravnopravne meduna-rodn- e
suradnje, progresa i socijaliz-m- a
u svijetu. Zato treba da se naSi
prijateljski odnosi dalje obogaduju i
produbljuju. Posebno znadenje u
razvoju odnosa ima praksa razmjene
miSljenja izmedu predstavnika SKJ i
KP Kube i dviju zemalja, Sto
pridonosi uzajamnom upoznavanju i
razumijevanju i zajedni6kim akcija-m- a
u svijetu pokreta nesvrstanih
zemalja.
ONI ODOBRAVAJU
Toronto Star piSe da su se svi
kandidati za vodstvo Konzervativne
stranke izjasnili za to da Amerikanci
probaju svoje "krstarece" rakete u
Kanadi.
ЗШ шЦ ii
gradovima Sirom Francuske, nizu se
masovne manifestacije mladih za
mir. Spremne da podrie unutraSnju
politiku promene, francuske omla-dinc- e
u njihovoj teznji za zivotom i
radom u miru podriava i vlada.
Stoga i nije bilo sludajno Sto se
medu prvim posetiocima Nacional-no- g
Omladinskog Festivala za mir i
razoruzanje, odrzanom u Parizu
2829 maja, pojavio ministar rada J.
Ralite, izjavljujudl: "Janisam ovamo
(Nastavak na st.3)
' I
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, July 27, 1983 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1983-06-15 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000207 |
Description
| Title | 000310 |
| OCR text | Л t "Wpsiv,fi''4l'-- ' i 'life-if,",-- 'f ," .t;. -- 4 ii: i'_. v'--' r ' IV. 'WWl'' '"" .'!1'ЧЈМ' '''МЛ;'.'..'"'"'.'"'!'.'..''1'1.'''! '....-- ! ..'"!,., t'imiiilitiig. VOL 52, NO 24(557) ;-ga'i-iw— mm-'i'i"; ..црнч.1ИЈЈстгд-г,зд- т: 'ii1'1- - --- "- Ј£Ш£ЗЗЦ 0ШШ ШеГћ BIVSl AMERlCKI am asado w. averel harriman razgovarao ANDROPOVIM, USKORO СЕ TO UClNITI SENATOR PERCY Multimilijuner W. Averell Harri-ma- n, Rooseveltov ratni ambasador u Moskvi i kasnije guverner drzave New York, sada starac od 91 godine, smatrao je vaznim da joS jednom posjeti Sovjetski Savet i razgovara s novim vodom te zemlje Jurijem An-dropov- om o pogorsanom stanju odnosa izmedu Washingtona i Mos-kv- e. Postavlja se pitanje: Sto je ponu-kal- o toga starog financijera i politi-баг- а da baS sada zatrazi sastanak s vodom Sovjetskog Saveza? Svi znaci pokazuju da on nije iSao na svoju ruku da se malko proveze i pocaska s Jurijem Andropovom. Vjerojatnije je da je on poduzeo taj daleki put u dogovoru s nekim svojim kolegama u financijskim, industrijskim i poli-ti6ki- m krugovima. To pak daje slutiti da bar u jednom dijelu vladajucih krugova Sjedinjenih Diiava ima zabrinutost o toku dogadaja i sve napetijim odnosima sadanje ekipe ove zemlje sa Sovjetski Savezom. Pritisak Andropova na ovu Harri-mano- vu misiju i njihov 80-minu- tni razgovor u prisustvu jednog speci-jalno- g predstavnika State Depart-ment- a, vjerojatno nece pro6i neza-paze- n u vladajudim krugovima Sje-dinjenih Drzava. Ta misija vjerojatno nije bila tajna za Rockefellere i druge financijere kojima se izgledno ne dopada Reaganova provokator-sk-a vanjska politika. Ma koliko se njima ne svidao socijalisti6ki pore-da- k, oni su reaiisti kojima se 6ini da bi Reaganova politika mogla dovesti do katastrofe u kojoj bi "nestale i njihove banke, tvomice i druga poduzeca. I Andropov izgleda da je realist. Njegove primjedbe u razgovoru s Harrimanom bile su objavljene po sovjetskoj novinskoj.agenciji Tass i диииатаи ;маи)В1анш1М'ц-д'Ј- ш Pismo iz Pariza OvogodiSnje prole6e u 6itavoj Francuskoj, pa u Parizu, bilo je obelezeno tmurnim, hladnim i kiS-ni- m vremenom. Na pragu leta, krajem maja, u planinskom masivu Jura (sever-istok- ), cak je bio pao i obilan sneg, Sto je uslovilo joS ve6i pad temeprature u Citavoj zemlji, a Parizu ziva u termometru pokazivala je 5 i stepeni! Zaista neuobida-jen- o. OvdaSnji satirifiari "predlagali" su da se i ova, za maj neodekivana, niska temperature, takode pripiSe u i. !!, ":„ x IV'LV- I- ..'1 ..:.;,, дд,..' llu,iii..A,MuL.Vi;;.№iiHg;CTMUj.s?rW Ш.ИЈМтаЈЈЛДи. WHflM™'! TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, JUNE 15,1983. 5? P84 u SSSS ЧаиДЗааУ' £шј rifa uiiJ b r S A m 6 preneSene po nekojim ameriCkim listovima. Kako je saopcio New York Times, Andropov je rekao: "S obzirom na sveop6u strateSku situaciju i rastuci broj eksplozivnih problema u svijetu, Sovjetski Savez i Sjedinjene Drzave ne mogu si dozvo-li- ti da budu uvu6ene u vojno natjecanje. Interesi svih naroda iziskuju konstruktivno medusobno djelovanje izmedu njih. 06ito je da svaka godina izgubljena u postiza-nj- u dogovora o ograniCenju oboru-zanj- a rada nove probleme i zamrSava rjeSenje zadatka za obuzdavanje oruzane trke". ршмш1шшшшмшишмт1ти1п''1111иши1.им fepMoravuleteincM? SRtSrblJacpoginuloi12 $idarakaiy!s%if$ feod505ozleaeno ад f#;MeJ.u'fpogiriuHrriaj0iJedna jienallnzenlerlSteiMA ifSedamdesetiiicet rudara МарабепаМШМшШШ AMERlCKI LIJECNIK UPOZORAVA "Svi smo osudeni na propast. Narod mora da ројаба pritisak na svoje vlade da stave trku u naoruzavanju", izjaviojeDr. Bernard Lown, profesor kardiologije na Har-war-d School of Public Health (USA). je to kazao na konvenciji Rotary International u Torontu, kojoj je prisustvovalo 5.000 delegate. Dr. Lown je osnivad organ izacije Lijednici za spredavanje nuklearnog ;лмпизми™и11инн greh vladi udruzene levice, kojoj naoStrenadesnica inace sve i svaSta pripisuje — kao krivicu. U klimi svetske ekonomske krize i besposli-ce- , a uz zveket nuklearnog naoruza-nj- a, francuska opozicija trudi se svim silama da ovde stvori atmosfe-r-u nesigumosti i nepoverenja u vladaju6u vecinu. Stoga se sprovo-denj- e druStvenih reform i i promena odbija uz puno teSkoca i sa velikim naporom. I pak, pokazuje se da je velika ve6ina ljudi ozbiljno zaokup-Ijen- a idejom mira u svetu — LW1J H.UHIIJ. Ul lUtlUJ HUH Jl I J IILM ШЧ1")ЦИЈ.11111 IIIJIIIIIII IJMJUIIIPIIJI ЦЦ1.1И ' ''" -- " '- - 'М.1Ш.ГГЋ' .-- 1---П- --p—'- - -- 1 "I - -- - - Prema izvjeStaju New York Time-s- a, sovjetska novinska agencija je izjaviia da je Andropov nagiasio opasnosti rata koje su prirodene u pogorSavanju odnosa i podsjetio da je gosp. Harriman bio ambasador u Moskvi kad su dvije zemlje bile ratnodobni saveznici protiv nacistiC-k- e Njema6ke, te je pripomenuo: "Narodi Sovjetskog Saveza i Ame-rikan- ci imaju sada jednog zajednifi-ko- g neprijatelja, opasnost rata koji je svojim razornim posljedicama neusporedivs potonjim. Cinilo bi se (Nastavak na st.10) л;-- ri Г1Г.ПГВттг.,,тггг zau ovu On rata (Physicians for the Prevention of Nuclear War). On je rekao: "Vrijeme je da Sovjete suodavamo onakve kakvi su, a ne onakve kakve nam prikazuju". On je napomenuo da je u Sjed. Drzavama u posljednjih 18 mjeseci bilo 3. 703 krivih uzbuna u takozva-no- m "ranom sistemu" obrane. 147 njih su biii ozbiljni. Nuklearnim oruljem u Sjed. Dria-vam- a sada rukuje 115 hiljada ljudi. Is! fjal §5 m i u u preduslovom stvamog napretka. Kao i svuda u svetu, i ovde su mladi u prvim linijama borbe za mir. lako se jedan manji deo pariskih omladi-nac- a, desno orijentisanih, tokom maja meseca bufino suprotstavljao projektu obrazovne reforme, na pri-mer, — organizujud demonstracije i izazivajuci иПбпе tu6e, — na 2. Omladinskoj Nacionalnoj Konferen-ci- ji (4,5 i 6. februara83), teku6a1983 godina proglaSena je GODINOM NOVE ETAPE RAZORU2ANJA. I, jedna za drugom u malim i velikim vs',"'"'- - ""''"'Ч '',,'' 'M' 'M'-- c w f i" it v .. i ;(' Nligoslav Afeekly A Community Newspaper Established 1931 xbr:№asBssnissmmsssm .w,u!,u.,,,:.,BHMjji.jMMi:iujgffia 50 CENTS PER COPY BEOGRAD — Predsjednik Pred-sjedniSt- va CK SKJ Mitja Ribi6i6 otputovao je na Kubu. Pred odlazak na Kubu Ribi6i6 je dao intervju kubanskom partijskom listu "Granma" u kojem, medu ostalim, isti6e da se odnosi i suradnja SKJ i KP Kube i Jugoslavi-j- e i Republike Kube uspjeSno razvi-jaj- u. Oni su prijateljski, uspjeSni, otvoreni, jer se zasnivaju na pozna-ti-m principima ravnopravnosti i uza-jamn-og poStovanja, koje i Kuba I Jugoslavia kao socijalisti6ke, nes-vrsta- ne zemlje zastupaju u odnosi-ma medu drzavama i partijama, a pogotovu u odnosima medu socija-Iisti6ki- m zemljama, medu KP i radni6kim partijama. UspjeSnom razvoju tih odnosa poseban dopri-no- s dali su Tito i Kastro. Ribi6i6 je izrazio uvjerenje da ce se prijateljski odnosi SKJ i KP Kube i Jugoslavije i Kube i dalje uspjeSno razvijati u svim oblastima. Mi polazimo od toga da, bez obzira na geografsku udaljenost naSih zema-Ij- a, za to postoje Siroke mogudnosti i uzajamni interes, koji do sada nisu dovoljno iskoriSteni. Razvoj jugosla-vensko-kubansk- ih odnosa i suradnje je u trajnom interesu naSih naroda, partija i zemalja, a takoder i u interesu politike i pokreta nesvrsta-nost- i, mira, ravnopravne meduna-rodn- e suradnje, progresa i socijaliz-m- a u svijetu. Zato treba da se naSi prijateljski odnosi dalje obogaduju i produbljuju. Posebno znadenje u razvoju odnosa ima praksa razmjene miSljenja izmedu predstavnika SKJ i KP Kube i dviju zemalja, Sto pridonosi uzajamnom upoznavanju i razumijevanju i zajedni6kim akcija-m- a u svijetu pokreta nesvrstanih zemalja. ONI ODOBRAVAJU Toronto Star piSe da su se svi kandidati za vodstvo Konzervativne stranke izjasnili za to da Amerikanci probaju svoje "krstarece" rakete u Kanadi. ЗШ шЦ ii gradovima Sirom Francuske, nizu se masovne manifestacije mladih za mir. Spremne da podrie unutraSnju politiku promene, francuske omla-dinc- e u njihovoj teznji za zivotom i radom u miru podriava i vlada. Stoga i nije bilo sludajno Sto se medu prvim posetiocima Nacional-no- g Omladinskog Festivala za mir i razoruzanje, odrzanom u Parizu 2829 maja, pojavio ministar rada J. Ralite, izjavljujudl: "Janisam ovamo (Nastavak na st.3) ' I |
Tags
Comments
Post a Comment for 000310
