000277 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
J f, t' (l, '"'У ' . s ' '"( Л ' V I 1 r i L 2-- NASE NOVINE, May 25,1983 NASA ZEMLJA IMA SNAGE DA OSTVARI EKONOMSKU STABILIZACIJU je Sovjetski Savez velika sila power), kao i Sjed. Driave, i tako REZERVE U OSLANJANJU NA SOPSTVENE SNAGE Potpredsednlk PredsednlStva SFRJ Mika Spiljak izrazio je Cvrsto uverenje da naSa zemlja ima dovoljno snage da ostvari ekonomsku stabilizaciju. "Mi Imamo eko-noms- ke potencijale, imamo izgradene kapa-citet- e, imamo kadrove, Imamo iskustvo. Sad smo shvatili gde nas je dovelo troSenje onoga Sto nismo stvorili svojim radom" — izjavio ja Spiljak u emlsijama beogradske teievizije "Teme I dileme". Potpredsednlk PredsednlStva SFRJ je objasnio da postoje vellke rezerve u oslanja-nj- u na sopstvene snage. "Za mene to zna6i, prije svega, vi5e radlti, bolje radlti, bolje se organizlratl, bolje koristlti sopstvene kapaci-tet- e. Mi smo se posljednjih godlna suviSe oslanjali na dodatna sredstva, na uvoz kapitala iz Inostranstva, pretezno za investi-cij- e a i za drugu potroSnju. Nismo se dovoljno orijentirall da iskoristimo sve svoje potencijale. Uzmite poljoprlvredu. Nismo Je makslmalno koristill, nismo izvukli iz nje sve ono Sto Je trebalo". Spiljak Je, u nastavku Intorvjua, rekao da prolzvodnju treba prestrukturlratl, podesltl prema triiStu. Medutim, dodao je on previSe se prlda, a premalo radi na stimulaciji ljudi da vISe proizvode. "Pogotovo sad kad su nastale ove ekonomske teSko6e, nekako sve gura ka uravnilovcl". Spiljak je kvallfikovao kao primitivno shvatanje da 6e se radnici, u jednom stimulativnom sistemu nagradivanja prema rezultatima rada — obotjatiti. Svako mora da odgovara za ono sto radi U odgovoru na pitanje o odgovornosti, Spiljak je naglasio da "svak mora snoslti odgovornost za ono Sto radi i Sto doprinosi ili pogreSi. U situaciji kad nam je pocelo teze da ide, kad su nastale nestaSice, kad nema na trziStu robe, kad nema repromaterijala za proizvodnju, u takvoj se situaciji uvijek potencira pitanje odgovornosti i, ja mislim, ispravno je da se potencira. Ja ne bih rekao da te odgovornosti nema, da ljudi i ne odgovaraju. Pogledajte novine, svakodnevno vidite da je negdje netko smenjen, negdje je netko pozvan na odgovornost". Spiljak je naveo primer Gline, gde Je smenjen ceo opStinski komitet SK I, putem Siroke rasprave, izabran novi. Svaka sredlna mora da za sebe analizira stanje a, ako treba, i da postavi pitanje odgovornosti. "To je po naSem sistemu normalno i ispravno". Govoreci o dogovaranju u Federaciji, potpredsednlk PredsednlStva SFRJ je rekao da se moramo brie dogovarati da bismo izaSli iz sadaSnje situacije. "Mislim da je posljednjih mjeseci postignuto dosta dogo-vor- a od kojih se na neke cekalo godinama, kao u oblasti energetike, na primjer. U posljednje vrijeme Je donijeto neklh 17 dogovora na nivou Federacije. Na zalost, o tome se malo govori". Sltuacija u kojoj smo se naSli, nastavio je Spiljak, sve nas 6lni mnogo odgovornijim. Mislim da na polju dogovaranja ide mnogo bolje. Naravno, ne mozemo joS biti zadovoljni i ne smemo biti zadovoljni. Sto se konsensusa ti6e, njega mora biti. Ali, mislim da tu treba neke stvari precizirati. Ne bl trebalo biti preglasavanja, nametanja vecine manjini. Nitko se ne smije osjecati nadglasanim, u neravnopravnom polozaju. Ali, mi smo posljednjih godina na nivou Federacije cesto prlmjenjivali konsen-su- s tamo gdje su savezni organ! imall vlastite nadleznosti. Slguran sam da je to bila slabost. Mislim da 6e se sada unijeti nekakorekclje u ovoj oblasti koje bi morale znaciti ubrzavanje cijelog procesa dogovara-nja I sporazumjevanja". U osvrtu na povecane pojave nacionallz-ma- , Spiljak je rekao da "nacionalizam koji danas nastaje nije samo onaj klasicnl burzoaski nacionalizam. On se rada iz birokratskih odnosa, iz toga da se birokratija nametnula i ima vlast nad dohotkom u osnovnoj organizaciji udruzenog rada, pa preko slozenih, sve do nivoa komune i republike. I tu sad dolazi do sprege tehnokratskih snaga u osnovnim organizaci-jam- a i birokratskih snaga u druStvenlm strukturama. I oni se bore oko vlasti. Da bi ројабаИ svoje argumente oni se bore u ime i za navodni interes svoje nacije, svoga kraja. I tu su izvorl nacionalizma." Borba za samoupravljanje, po refcima Mike Spiljaka, za vece ukljucivanje radnika u odlu6ivanje ne samo u osnovnoj organizaciji udruzenog rada nego i u komunl i republicl — to je najboljl lek protlv nacionalizma kojl je postao veoma agreslvan, 6esto sa osloncem i podrSkom van zemlje. Zalaganje za jedinstveno trzlsfe ne znaci unitarizam Potpredsednlk PredsednlStva SFRJ je zatim govorlo o jedlnstvenom trziStu u naSoj zemlji. "Za mene zalaganje za jedinstveno trziSte ne zna6i unitarizam, vec zna6l sprovodenje Ustava, sprovodenje Zakona o udruzenom radu. Bez jedlnstvenog tr2ISta nema razvoja Jugoslavije, nema razvoja nijedne organlzacije. Jugoslavia i kao celovito trziSte mala je za velike serije u proizvodnji I visoku produktivnost. Bez izlaska na svjetsko trziSte, bez stvaranja velikih serija za plasman kod nas i u svijetu, nema rjeSenja za naSe probleme. Zato je zatvaranje u JoS uze, nekakve lokalne, republlcke granice, vrlo pogubno za proiz-vodnju, za narod, za naSu radnifcku klasu". Govoreci o opadanju druStvenog standar-d- a i rastu cena, Spiljak Je rekao da "osnovnu bitku treba voditi ne samo parolom protiv visokih cijena, nego se treba toga drzati u svakoj organizaciji. A pogledajte, radne organlzacije i radnici kritikuju visoki rast cijena, a mnogi radni kolektivi neprekidno vode bltku za povecanje cijena vlastitih proizvoda". Prema tome, nema Izlaza bez racionalnije i organizovanlje proizvodnje i smanjivanja potroSnje na svim sektorima gde Je previso-k- a. Upitan kako gleda na nezaposlenost, Spiljak je rekao da postoji nekollko Izlaza. "Prvo i osnovno, treba pokretati proizvod-nju. Sve ono Sto se sada sprema, uz pomoc i inostranih kredlta u drugom polugodlStu ce pokrenuti ve6u proizvodnju nego Sto Je sada. Bide manje zastoja, bide vISe rada, bice potrebe za novim mjestlma. Drugo, Skolski sistem je problem. Mi moramo smanjlti upis na one Skole i fakultete koji nikom ne trebaju, koji Skoluju kadrove za zavode za zapoSljavanje. Vjerovatno ce biti potrebno da se prekvallflcira jedan dio mladih koji su zavrSili te Skole, a godinama na odgovaraju-6i- m radnim mjestima пебе dobiti posao. Dalje, teSko 6e se zaposliti oni koji su zavrSili Skole za neka 6inovnl6ka, kancelarij-sk- a zanimanja I koji na posao бекаји iskljufiivo u vellkim gradovlma". Spiljak se zalozio da se otvorl veca perspektiva za proizvodna zanimanja, jer tu mnoga radna mesta nlsu popunjena. "Mora-mo se orijentlratl i na sva druga rjeSenja problema nezaposlenost), na penzlonlsanje, dosljednu primjenu zakona o pripravnicima, zapoSljavanje mladih ljudi gdje god je moguce, da se bar bitno smanji taj, najslozeniji problem nezaposlenost! u naSoj zemlji". Na kraju Intervjua, Spiljak je rekao da je optl mista u pogledu izlaska Iz sadaSnjIh teSkoda. "Kad ne bih bio optlmista i vjerovao u ovo Sto radim, ne bih to ni radio". (Tanjug) EC аавндкаканаа Sta hoce premier Trudeau? (Nastavak sa st.1) (super-POTPREDSEDNIKPREDSEDNlSTVASFRJSMATRADAPOSTOJEV- ELIKE treba biti tretiran. Kazao je da "nije realno" raditi na nj'egovom uniSte-nj- u. Trudeau je takoder rekao da je miSljenje ljudi u Reaganovoj admini-straci- ji da mogu dobiti nuklearni rat "pretty absurd" (vrlo glupo). Naglasio je da je glavno izbjedi nuklearni rat. Na tome mu treba destitati. Tako treba govoriti, I raditi. To je suprotno "otvorenom pismu". Treba se udaljiti od Reagana i njegove politike. Jer otud dolazi opasnost. Te Trudeauove izjave mogu da znade da je on podeo. da se koleba, jer kanadski narod je protiv srljanja za Reaganom, jer uvida da to mole da odvede u nuklearni rat, a to je opasno za svakoga, pa i za sam ameridki narod. Taj pokret — pokret za osiguranje mira — treba jadati. Premijer Trudeau je u svom "otvorenom pismu" priznao da je primio brojna pisma i peticije protiv proba "krstaredih" (Cruise) raketa u Kanadi. A bilo je i demonstracija. Samo u Vancouveru sudjelovalo je 80 hiljada ljudi. Narod пебе da se njegova zemlja uvla6i u Reaganove ratne planove. On node da se radi na smanjivanju orulja i uklanjanju opasnosti nuklearnog rata. On bote da se radi za mir. lako je premijer Trudeau svojom izjavom torontskom "Staru" udinio pozitivan korak, on joS nije rekao da Reagan ovci ma nede dozvoliti da isprobavaju "krstarede" rakete u Kanadi i dok to ne udini, kanadski narod nede prestati da protestira, da trail obustavljanje tih proba i mjere koje 6e ublaiiti medunarodnu nape-to-st i stvoriti povoljnije uvjete za zaustavljanje trke u naoruianju. Treba da se prikljudimo akcijama koje se vode u torn pravcu. S. Mio§l6 Vancouver, B.C. TOKIO. — Sjedinjene AmeriSke Drzave su obavijestile Japan da te u svoju pacifi6ku flotu ukljuCiti i rakete kratkog dometa. Kako javlja AFP, te rakete 6e biti smjeStene na ameri6kim bombarderima "B-5- 2" koji ce1986. godine biti stacionirani na pacifi6kom otoku Guam, gdje se nalazi velika атепбка vojna baza. икххјујмдпгаг, Published overy Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKI SAVET: Mllos Grubic, Vofln Grbii, Joslp Kovaili, Stanko Muldeka, Mllena Boiid, Ivlca ЈигШб, Ana Dutovi6, Lepa Rajnovii, Bortelav NoSkovl6,, RozalliaPlvjakovic, Duro Malkovl6, Ivan Prlbanii, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavaot tRadmanl6, Boia Pavkovid, Ostoja Kovaievld, Viktor Arar, DuSan Stanar, MUijan' Petrovlc, John Soverlnskl, Lu!s Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanldj Paid Kuilnid, Ivan Boban, Peko Dmltrovii, Mlllca MluqMn, A.Gerlach, Leo Baclch. REDAKCUSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid Stjepan MloSii (dru&tveno-polltKk- a pltanja), Datr.ol Pixlades (druStvena pitanja i knjliovnost), Katarina Ko$ti6 (poezlja 1 aktuelne tejme), Jelena Gavrllovid (literature !l umetnost za decu), BoSko Mladonovlt, Anka Nozlnld. STALNI DOPISNICI: Du§an Putnik (Chicago), Margaret Star6evi6 (Los Angeles), rSoio Spa6ek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stanid — Stanlos (Rim, ItalIJa), DaWo TapSanjI (Pariz, Francuska), Lepa Taofanovld (Rerascheid, Zap.Nema£ka). SPECIJALNI SARADNICI: Prol. Vladislav Tomovii (nauka I drufctvo), Prof. Ivan . Ootenc (Slovenska Когибка I kullurna publlclstlka u Amerlcl), Anton Kostelac '. (reportage I prl£e Iz lsel)eni6kog ztvota). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Markovli, Petar Kurtic, Milou Kordld, Aleksandar Cirlc, Strahln}a Maletii, Novica Mllic. FOTOREPORTEfll: Srdan Bodi6, Aron Koen, Jordan Vasiljevii. IZ JUGOSLAVI-JE: M. Vasllievli — LILO. Subscription; $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising uites on request. Second class Mail Registration NO. 0378. "NaSo novine" Izlaze srijedom. Pretplata Iznosl $25.00 godl&nje; pojedlnl prlrnjerak 50 centl. Cjene oglasa na zahtjov. "NaSe novine" su nasljednlk "Jedlnstva", Rome su prothodlll listovl: "Novostl", "Srpskl Glaanlk", "Edlnost", "Slobodna Mlsao", "Pravda" I Eorfoa", liao I "Nhiodn! Glasnlk" I drug! napreunl listovl kojl su mu prethodill u Sjodlnenin Driavama. Rodakclja odgoara za nepotplsane materljale. Potplsani clancl Izraiavaju mliljonje autora. Dopisi se na vracaju. Antl- - 111 Koliko je anti-semitiza- m proSiren u Alberti? I da li ga ima samo u toj provinciji? Oanti-semitizm- u se mnogo deba-tir- a, u Alberti i drugdje. Робе1о je kad su gradani mjesta Eckville odlufiili da se suprostave Siritelju anti-jevrejs- ke mrznje Jimu Keegstra. On je punih 14 godina рпбао anti-semitiza- m dacima sredn-nj- e §kole u Eckville. U6io ih je da postoji nekakva svjetska "jevrejska zavjera". Tvrdio je da nije istina da su nacisti ubili 6 milijuna Jevreja — to su za njega "izmiSljotine". Keegstra je joS uvijek nafielnik mjesta Eckville. Zauzimao je i polozaj u vodstvu Socijal-krediter-s- ke stranke, ali je suspendiran, zajedno s dvojicom istomiSljenika. Anti-semitiza- m nije novost za tu stranku. Njezin utemeljitelj major C.H.Douglas je bio anti-semit- a. Bili su i mnogi drugi clanovi te stranke, a najpoznatiji su bili Earl Ansley i Norman Jaques. Raniji socijal-kreditors- ki premijer Alberte Ernest Manning je bio prisiljen da neke smjeni s polozaja. Anti-semi- ta ima i u sada§njoj konzervativnoj vladi Alberte. Alberta je nekad bila poznata zbog diskriminacijecrnaca, Kineza i Ukra-jinac- a. SadaSnji anti-semitiza- m je nas-Ijedn- ik svega toga zla. Pod pritiskom jevrejskih organiza-cij- a i Federacije rada Alberte konzer-vativ- ni premijer Alberte Peter Loug-hee- d je bio prisiljen da ne§to kaze povodom ovog sludaja. Ali on ipak nije osudio anti-semitiza- m. Samo je apelirao na "toleranciju i poStivanje drugih". Kazu da je Lougheed naredio i nekim ministrima da poduzmu mjere protiv rasizma. Ministar prosvjete Les Young treba da provjeri da li Skolski udzbenici doprinose netrpe-Ijivost- i, i da ih poboljSa. Neki ipak smatraju da je Loug-heed trebao biti odredeniji. Skolski odbor grada Calgary je usvojio rezoluciju kojom izrazava "oStru opoziciju anti-semitiz- ma u svim oblicima". Poduzete su mjere da se Keegstra smjeni s polozaja nadelnika Eck-ville. Zamjenik premijera Britanske Kolumbije Grace McCarthy je izjavi-l- a da se socijal-kreditors- ka vlada te provincije "ograduje od akcija i izjava" J ima Keegstre. On kaze da socijal-krediters- ka vlada B.C. nije povezana sa Socijal-kreditersko- m partijom Kanade, ali "aplaudira" mjerama koje su podu-zete protiv Keegstre. Javio se i federalni ministar multikulture Jim Fleming. On je oStro osudio one koji tvrde da nacisti nisu ubili 6 milijuna Jevreja. On je rekao da je za anti-semits- ke "strahote" krivo to Sto se niSta nije poduzimalo, "naro6ito od strane onih na polozajima i s mogucnosti-m- a da poduzmu protivmjere". Te su izjave vazne i sigurno ce doprinjeti suzbijanju mrznje protiv Jevreja i svih ostalih vrsta zapostav-Ijanj- a i diskriminacije. To treba da se zna. Ali na tome ne treba stati. Takvih kao §to je Keegstra ima joS, na, polozajima i ina6e. Treba napomenuti da tome dosta doprinosi i anti-araps- ka politika izraelske vlade. Ta politika zasluzuje osudu, protiv nje se treba boriti, ali zbog toga ne treba mrziti Jevreje kao narod, zapadati u rasizam. S.M.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, July 13, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-05-25 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000204 |
Description
Title | 000277 |
OCR text | J f, t' (l, '"'У ' . s ' '"( Л ' V I 1 r i L 2-- NASE NOVINE, May 25,1983 NASA ZEMLJA IMA SNAGE DA OSTVARI EKONOMSKU STABILIZACIJU je Sovjetski Savez velika sila power), kao i Sjed. Driave, i tako REZERVE U OSLANJANJU NA SOPSTVENE SNAGE Potpredsednlk PredsednlStva SFRJ Mika Spiljak izrazio je Cvrsto uverenje da naSa zemlja ima dovoljno snage da ostvari ekonomsku stabilizaciju. "Mi Imamo eko-noms- ke potencijale, imamo izgradene kapa-citet- e, imamo kadrove, Imamo iskustvo. Sad smo shvatili gde nas je dovelo troSenje onoga Sto nismo stvorili svojim radom" — izjavio ja Spiljak u emlsijama beogradske teievizije "Teme I dileme". Potpredsednlk PredsednlStva SFRJ je objasnio da postoje vellke rezerve u oslanja-nj- u na sopstvene snage. "Za mene to zna6i, prije svega, vi5e radlti, bolje radlti, bolje se organizlratl, bolje koristlti sopstvene kapaci-tet- e. Mi smo se posljednjih godlna suviSe oslanjali na dodatna sredstva, na uvoz kapitala iz Inostranstva, pretezno za investi-cij- e a i za drugu potroSnju. Nismo se dovoljno orijentirall da iskoristimo sve svoje potencijale. Uzmite poljoprlvredu. Nismo Je makslmalno koristill, nismo izvukli iz nje sve ono Sto Je trebalo". Spiljak Je, u nastavku Intorvjua, rekao da prolzvodnju treba prestrukturlratl, podesltl prema triiStu. Medutim, dodao je on previSe se prlda, a premalo radi na stimulaciji ljudi da vISe proizvode. "Pogotovo sad kad su nastale ove ekonomske teSko6e, nekako sve gura ka uravnilovcl". Spiljak je kvallfikovao kao primitivno shvatanje da 6e se radnici, u jednom stimulativnom sistemu nagradivanja prema rezultatima rada — obotjatiti. Svako mora da odgovara za ono sto radi U odgovoru na pitanje o odgovornosti, Spiljak je naglasio da "svak mora snoslti odgovornost za ono Sto radi i Sto doprinosi ili pogreSi. U situaciji kad nam je pocelo teze da ide, kad su nastale nestaSice, kad nema na trziStu robe, kad nema repromaterijala za proizvodnju, u takvoj se situaciji uvijek potencira pitanje odgovornosti i, ja mislim, ispravno je da se potencira. Ja ne bih rekao da te odgovornosti nema, da ljudi i ne odgovaraju. Pogledajte novine, svakodnevno vidite da je negdje netko smenjen, negdje je netko pozvan na odgovornost". Spiljak je naveo primer Gline, gde Je smenjen ceo opStinski komitet SK I, putem Siroke rasprave, izabran novi. Svaka sredlna mora da za sebe analizira stanje a, ako treba, i da postavi pitanje odgovornosti. "To je po naSem sistemu normalno i ispravno". Govoreci o dogovaranju u Federaciji, potpredsednlk PredsednlStva SFRJ je rekao da se moramo brie dogovarati da bismo izaSli iz sadaSnje situacije. "Mislim da je posljednjih mjeseci postignuto dosta dogo-vor- a od kojih se na neke cekalo godinama, kao u oblasti energetike, na primjer. U posljednje vrijeme Je donijeto neklh 17 dogovora na nivou Federacije. Na zalost, o tome se malo govori". Sltuacija u kojoj smo se naSli, nastavio je Spiljak, sve nas 6lni mnogo odgovornijim. Mislim da na polju dogovaranja ide mnogo bolje. Naravno, ne mozemo joS biti zadovoljni i ne smemo biti zadovoljni. Sto se konsensusa ti6e, njega mora biti. Ali, mislim da tu treba neke stvari precizirati. Ne bl trebalo biti preglasavanja, nametanja vecine manjini. Nitko se ne smije osjecati nadglasanim, u neravnopravnom polozaju. Ali, mi smo posljednjih godina na nivou Federacije cesto prlmjenjivali konsen-su- s tamo gdje su savezni organ! imall vlastite nadleznosti. Slguran sam da je to bila slabost. Mislim da 6e se sada unijeti nekakorekclje u ovoj oblasti koje bi morale znaciti ubrzavanje cijelog procesa dogovara-nja I sporazumjevanja". U osvrtu na povecane pojave nacionallz-ma- , Spiljak je rekao da "nacionalizam koji danas nastaje nije samo onaj klasicnl burzoaski nacionalizam. On se rada iz birokratskih odnosa, iz toga da se birokratija nametnula i ima vlast nad dohotkom u osnovnoj organizaciji udruzenog rada, pa preko slozenih, sve do nivoa komune i republike. I tu sad dolazi do sprege tehnokratskih snaga u osnovnim organizaci-jam- a i birokratskih snaga u druStvenlm strukturama. I oni se bore oko vlasti. Da bi ројабаИ svoje argumente oni se bore u ime i za navodni interes svoje nacije, svoga kraja. I tu su izvorl nacionalizma." Borba za samoupravljanje, po refcima Mike Spiljaka, za vece ukljucivanje radnika u odlu6ivanje ne samo u osnovnoj organizaciji udruzenog rada nego i u komunl i republicl — to je najboljl lek protlv nacionalizma kojl je postao veoma agreslvan, 6esto sa osloncem i podrSkom van zemlje. Zalaganje za jedinstveno trzlsfe ne znaci unitarizam Potpredsednlk PredsednlStva SFRJ je zatim govorlo o jedlnstvenom trziStu u naSoj zemlji. "Za mene zalaganje za jedinstveno trziSte ne zna6i unitarizam, vec zna6l sprovodenje Ustava, sprovodenje Zakona o udruzenom radu. Bez jedlnstvenog tr2ISta nema razvoja Jugoslavije, nema razvoja nijedne organlzacije. Jugoslavia i kao celovito trziSte mala je za velike serije u proizvodnji I visoku produktivnost. Bez izlaska na svjetsko trziSte, bez stvaranja velikih serija za plasman kod nas i u svijetu, nema rjeSenja za naSe probleme. Zato je zatvaranje u JoS uze, nekakve lokalne, republlcke granice, vrlo pogubno za proiz-vodnju, za narod, za naSu radnifcku klasu". Govoreci o opadanju druStvenog standar-d- a i rastu cena, Spiljak Je rekao da "osnovnu bitku treba voditi ne samo parolom protiv visokih cijena, nego se treba toga drzati u svakoj organizaciji. A pogledajte, radne organlzacije i radnici kritikuju visoki rast cijena, a mnogi radni kolektivi neprekidno vode bltku za povecanje cijena vlastitih proizvoda". Prema tome, nema Izlaza bez racionalnije i organizovanlje proizvodnje i smanjivanja potroSnje na svim sektorima gde Je previso-k- a. Upitan kako gleda na nezaposlenost, Spiljak je rekao da postoji nekollko Izlaza. "Prvo i osnovno, treba pokretati proizvod-nju. Sve ono Sto se sada sprema, uz pomoc i inostranih kredlta u drugom polugodlStu ce pokrenuti ve6u proizvodnju nego Sto Je sada. Bide manje zastoja, bide vISe rada, bice potrebe za novim mjestlma. Drugo, Skolski sistem je problem. Mi moramo smanjlti upis na one Skole i fakultete koji nikom ne trebaju, koji Skoluju kadrove za zavode za zapoSljavanje. Vjerovatno ce biti potrebno da se prekvallflcira jedan dio mladih koji su zavrSili te Skole, a godinama na odgovaraju-6i- m radnim mjestima пебе dobiti posao. Dalje, teSko 6e se zaposliti oni koji su zavrSili Skole za neka 6inovnl6ka, kancelarij-sk- a zanimanja I koji na posao бекаји iskljufiivo u vellkim gradovlma". Spiljak se zalozio da se otvorl veca perspektiva za proizvodna zanimanja, jer tu mnoga radna mesta nlsu popunjena. "Mora-mo se orijentlratl i na sva druga rjeSenja problema nezaposlenost), na penzlonlsanje, dosljednu primjenu zakona o pripravnicima, zapoSljavanje mladih ljudi gdje god je moguce, da se bar bitno smanji taj, najslozeniji problem nezaposlenost! u naSoj zemlji". Na kraju Intervjua, Spiljak je rekao da je optl mista u pogledu izlaska Iz sadaSnjIh teSkoda. "Kad ne bih bio optlmista i vjerovao u ovo Sto radim, ne bih to ni radio". (Tanjug) EC аавндкаканаа Sta hoce premier Trudeau? (Nastavak sa st.1) (super-POTPREDSEDNIKPREDSEDNlSTVASFRJSMATRADAPOSTOJEV- ELIKE treba biti tretiran. Kazao je da "nije realno" raditi na nj'egovom uniSte-nj- u. Trudeau je takoder rekao da je miSljenje ljudi u Reaganovoj admini-straci- ji da mogu dobiti nuklearni rat "pretty absurd" (vrlo glupo). Naglasio je da je glavno izbjedi nuklearni rat. Na tome mu treba destitati. Tako treba govoriti, I raditi. To je suprotno "otvorenom pismu". Treba se udaljiti od Reagana i njegove politike. Jer otud dolazi opasnost. Te Trudeauove izjave mogu da znade da je on podeo. da se koleba, jer kanadski narod je protiv srljanja za Reaganom, jer uvida da to mole da odvede u nuklearni rat, a to je opasno za svakoga, pa i za sam ameridki narod. Taj pokret — pokret za osiguranje mira — treba jadati. Premijer Trudeau je u svom "otvorenom pismu" priznao da je primio brojna pisma i peticije protiv proba "krstaredih" (Cruise) raketa u Kanadi. A bilo je i demonstracija. Samo u Vancouveru sudjelovalo je 80 hiljada ljudi. Narod пебе da se njegova zemlja uvla6i u Reaganove ratne planove. On node da se radi na smanjivanju orulja i uklanjanju opasnosti nuklearnog rata. On bote da se radi za mir. lako je premijer Trudeau svojom izjavom torontskom "Staru" udinio pozitivan korak, on joS nije rekao da Reagan ovci ma nede dozvoliti da isprobavaju "krstarede" rakete u Kanadi i dok to ne udini, kanadski narod nede prestati da protestira, da trail obustavljanje tih proba i mjere koje 6e ublaiiti medunarodnu nape-to-st i stvoriti povoljnije uvjete za zaustavljanje trke u naoruianju. Treba da se prikljudimo akcijama koje se vode u torn pravcu. S. Mio§l6 Vancouver, B.C. TOKIO. — Sjedinjene AmeriSke Drzave su obavijestile Japan da te u svoju pacifi6ku flotu ukljuCiti i rakete kratkog dometa. Kako javlja AFP, te rakete 6e biti smjeStene na ameri6kim bombarderima "B-5- 2" koji ce1986. godine biti stacionirani na pacifi6kom otoku Guam, gdje se nalazi velika атепбка vojna baza. икххјујмдпгаг, Published overy Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKI SAVET: Mllos Grubic, Vofln Grbii, Joslp Kovaili, Stanko Muldeka, Mllena Boiid, Ivlca ЈигШб, Ana Dutovi6, Lepa Rajnovii, Bortelav NoSkovl6,, RozalliaPlvjakovic, Duro Malkovl6, Ivan Prlbanii, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavaot tRadmanl6, Boia Pavkovid, Ostoja Kovaievld, Viktor Arar, DuSan Stanar, MUijan' Petrovlc, John Soverlnskl, Lu!s Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanldj Paid Kuilnid, Ivan Boban, Peko Dmltrovii, Mlllca MluqMn, A.Gerlach, Leo Baclch. REDAKCUSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid Stjepan MloSii (dru&tveno-polltKk- a pltanja), Datr.ol Pixlades (druStvena pitanja i knjliovnost), Katarina Ko$ti6 (poezlja 1 aktuelne tejme), Jelena Gavrllovid (literature !l umetnost za decu), BoSko Mladonovlt, Anka Nozlnld. STALNI DOPISNICI: Du§an Putnik (Chicago), Margaret Star6evi6 (Los Angeles), rSoio Spa6ek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stanid — Stanlos (Rim, ItalIJa), DaWo TapSanjI (Pariz, Francuska), Lepa Taofanovld (Rerascheid, Zap.Nema£ka). SPECIJALNI SARADNICI: Prol. Vladislav Tomovii (nauka I drufctvo), Prof. Ivan . Ootenc (Slovenska Когибка I kullurna publlclstlka u Amerlcl), Anton Kostelac '. (reportage I prl£e Iz lsel)eni6kog ztvota). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Markovli, Petar Kurtic, Milou Kordld, Aleksandar Cirlc, Strahln}a Maletii, Novica Mllic. FOTOREPORTEfll: Srdan Bodi6, Aron Koen, Jordan Vasiljevii. IZ JUGOSLAVI-JE: M. Vasllievli — LILO. Subscription; $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising uites on request. Second class Mail Registration NO. 0378. "NaSo novine" Izlaze srijedom. Pretplata Iznosl $25.00 godl&nje; pojedlnl prlrnjerak 50 centl. Cjene oglasa na zahtjov. "NaSe novine" su nasljednlk "Jedlnstva", Rome su prothodlll listovl: "Novostl", "Srpskl Glaanlk", "Edlnost", "Slobodna Mlsao", "Pravda" I Eorfoa", liao I "Nhiodn! Glasnlk" I drug! napreunl listovl kojl su mu prethodill u Sjodlnenin Driavama. Rodakclja odgoara za nepotplsane materljale. Potplsani clancl Izraiavaju mliljonje autora. Dopisi se na vracaju. Antl- - 111 Koliko je anti-semitiza- m proSiren u Alberti? I da li ga ima samo u toj provinciji? Oanti-semitizm- u se mnogo deba-tir- a, u Alberti i drugdje. Робе1о je kad su gradani mjesta Eckville odlufiili da se suprostave Siritelju anti-jevrejs- ke mrznje Jimu Keegstra. On je punih 14 godina рпбао anti-semitiza- m dacima sredn-nj- e §kole u Eckville. U6io ih je da postoji nekakva svjetska "jevrejska zavjera". Tvrdio je da nije istina da su nacisti ubili 6 milijuna Jevreja — to su za njega "izmiSljotine". Keegstra je joS uvijek nafielnik mjesta Eckville. Zauzimao je i polozaj u vodstvu Socijal-krediter-s- ke stranke, ali je suspendiran, zajedno s dvojicom istomiSljenika. Anti-semitiza- m nije novost za tu stranku. Njezin utemeljitelj major C.H.Douglas je bio anti-semit- a. Bili su i mnogi drugi clanovi te stranke, a najpoznatiji su bili Earl Ansley i Norman Jaques. Raniji socijal-kreditors- ki premijer Alberte Ernest Manning je bio prisiljen da neke smjeni s polozaja. Anti-semi- ta ima i u sada§njoj konzervativnoj vladi Alberte. Alberta je nekad bila poznata zbog diskriminacijecrnaca, Kineza i Ukra-jinac- a. SadaSnji anti-semitiza- m je nas-Ijedn- ik svega toga zla. Pod pritiskom jevrejskih organiza-cij- a i Federacije rada Alberte konzer-vativ- ni premijer Alberte Peter Loug-hee- d je bio prisiljen da ne§to kaze povodom ovog sludaja. Ali on ipak nije osudio anti-semitiza- m. Samo je apelirao na "toleranciju i poStivanje drugih". Kazu da je Lougheed naredio i nekim ministrima da poduzmu mjere protiv rasizma. Ministar prosvjete Les Young treba da provjeri da li Skolski udzbenici doprinose netrpe-Ijivost- i, i da ih poboljSa. Neki ipak smatraju da je Loug-heed trebao biti odredeniji. Skolski odbor grada Calgary je usvojio rezoluciju kojom izrazava "oStru opoziciju anti-semitiz- ma u svim oblicima". Poduzete su mjere da se Keegstra smjeni s polozaja nadelnika Eck-ville. Zamjenik premijera Britanske Kolumbije Grace McCarthy je izjavi-l- a da se socijal-kreditors- ka vlada te provincije "ograduje od akcija i izjava" J ima Keegstre. On kaze da socijal-krediters- ka vlada B.C. nije povezana sa Socijal-kreditersko- m partijom Kanade, ali "aplaudira" mjerama koje su podu-zete protiv Keegstre. Javio se i federalni ministar multikulture Jim Fleming. On je oStro osudio one koji tvrde da nacisti nisu ubili 6 milijuna Jevreja. On je rekao da je za anti-semits- ke "strahote" krivo to Sto se niSta nije poduzimalo, "naro6ito od strane onih na polozajima i s mogucnosti-m- a da poduzmu protivmjere". Te su izjave vazne i sigurno ce doprinjeti suzbijanju mrznje protiv Jevreja i svih ostalih vrsta zapostav-Ijanj- a i diskriminacije. To treba da se zna. Ali na tome ne treba stati. Takvih kao §to je Keegstra ima joS, na, polozajima i ina6e. Treba napomenuti da tome dosta doprinosi i anti-araps- ka politika izraelske vlade. Ta politika zasluzuje osudu, protiv nje se treba boriti, ali zbog toga ne treba mrziti Jevreje kao narod, zapadati u rasizam. S.M. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000277