Nase Novine, April 12, 1978

              $; v ;HHHfr ; 'i' -- ;P% $4 iebruary is, 197м .шјјждд .
U SR Hrvatskoj 6e biti usvojen
novi zakon o pravnom polozaju
vjerskihzajednica. Povodom objav-Ijivan- ja Nacrta ovog zakona, u
"Vjesniku" (25. decembra 1977.)
objavljen Je б1апак Ivana Lall6a,
predsjednika Komisije IzvrSnog vi-је- ба Sabora za odnose sa vjersklm
zajednlcama. Lalid navodi da se
ovim zakonom pokuSava "zahvatiti
sve bltnije elemente, poCevSi od
slobode savjesti i vjeroispovjesti,
pa preko principa osnivanja vjer-ski- h
zajeclnica, sprefiavanja izlaze-nj-a
vjerskih zajednica iz vjerskih
okvira (a пагобКо politizacije),
osnivanja Skola za spremanje sve-6enik- a,
Izdavafcke djelatnostf ltd".
Lall6 vjeruje da 6e novi zakon "uni-je- ti
mnogo vise jasnode i reda u
ovo podru6je i posiuziti kao гпаба-ja- n
instrument u borbi protiv svih
devijacija", ali naglaSava da "Za-kon
nije i ne moze biti darobni
Stapi6 koji bi rjeSavao sve proble-m- e
i davao odgovore na sva pita-nja- ".
Lalilzatim kaie: "Mi smo u pos-Ijedn- je
vrijeme uspjeli unaprijediti i
razviti odnose s gotovo svim vjer-ski- m
zajednicama. Uspjeli smo
unaprijediti odnose i s Katoli6kom
crkvom s kojom smo svojedobno
imali najloSlje odnose. Do unapre-dlvan- ja
tih odnosa dolazl naroSito
poslije potpisivanja Protokoia sa
Svetom stolicom. Na osnovi Pro-tokoia
razvili smo dobre odnose sa
Svetom stolicom. Postigao se
odredeni nap'redak I u odnosima s
Katolidkom crkvom u zemlji, ali oni
ipak'zaostaju za onima sa Svetom
stolicom i uza sav napredak koji je
postignut, ne mozemo biti zado-voljni- ".
On naglaSava da se neki proble-m- l
u odnosima sa vjerskim zajedni-cama
"ne mogu rjeSiti zakonom, . ve6 praksom druStvenog razvoja".
Jedan pd takvih problema je politi-zaci- ja
vjerskih zajednica, koji se
javlja u raznim vidovima i oblicima,
a jedan od njih "jest poistbvje6lva-nj- e
vjerskog i nacionalnog, zbog
6ega pojedine vjerske zajednice,
naroCito Katoli6ka i Pravoslavna
crkva, ponekad postaju stjeciSte i
uporiSte pojedinih snaga koje ih
zele iskoristiti za svoje nacionalis-ti6ke- "
ciljeve". hledutim, problem
nacionalizma u vjerskim zajedni-cama
ne 6e biti uklonjen "bez ukla-njan- ja
op6ih uzroka koji radaju na-cionaliz- am
u nas".
Drugi problem politizacije je
"pisanje vjerske Stampe", tako da
"pojedini politi6ki listovi vise Пбе
na politi6ka nego vjerska glasila".
Lali6 kaze da se "sprovodi I drugi
vjerski obredi 6esto se iskoriste da
bi se drzali govori koji imaju poli-ti6- ki
prizvuk i obojenost". Kao naj-nov- iji
primjer politizacije navodi
"рокибај odredenih snaga unutar
ISPRAVAK
Ve6 je dvaput, greSkom ili nepa-znjo- m,
ne znamo, родгебпо ob-javlje- no
ime jednog naSeg citaoca.
Naime, umjesto George Sarich
pisalo je George Savich. Izvlnjava-m- o
se drugu Sarichu i zahvaljuje-m- o
na upozorenju.
— Redakcija —
Katoli6ke crkve koje su htjele isko-ristiti
proljetno zasjedanje Biskup-sk- e
konferencije Jugoslavije I s
njega Beogradskoj konferenclji
uputili apel o nedostatku i кгбепји
vjerskih sloboda i vjerskih prava u
nasoj zemlji. Kada u tome nisu
uspjeli, iskoristili su neke politicke
skupove izvan granica naSe zemlje.
Oni koji su se bavili torn rabotom
najmanje su imali u vidu stvarnu
ugrozenost vjerskih sloboda u nas.
U pozadini toga bilo je neSto
drugo".
Lalic nastavlja: "Jugoslavenski
komunistl davno su nafiisto s tlm
da socijalizma bez istinske slobo-de
nema, a tako ni slobode bez
slobode vjerolspovijesti. Nama je
jasno da ni mi marksisti ne
mozemo biti slobodnl ako vjernici
nisu slobodnl. Prema tome, za nas
tu nema problema. Medutim, crkva
u ovoj zemlji u ovom druStvenom
sistemu moze biti uistinu slobod-n- a
uz dvije pretpostavke. Prva je da
se ona sama oslobodi politike i
pojedinaca koji bi htjeli da se
njome koriste I zloupotrebljavaju je
za svoje politicke ciljeve i druga, da
se u porno u praksi i zivotu provodi
i primjenjuje duh naseg Ustava.
Bez toga crkva ne moze biti slobo-dn- a
ni unutar same sebe ni unutar
druStvene zajednice. Ukoliko se
crkva polltizira, s njom se manipu-llr- a,
prema tome manipulira se i sa
samim vjernicima. U torn slucaju
o6ito je da ne mozemo govoriti ni o
autonomiji ni o s'lobodi crkve.
Medutim, pojedincima koji mnogo
gaiame o slobodi vjere i crkve u
naSem druStvu, nije baS mnogo
stalo ni do vjere ni do crkve ve6 do
toga da se oni, upravo vjerom i
crkvom, koriste za sumnjive politi-бк- е
ciljeve. Npr. kad pozivano
crkvu da se korektno postavi prema
ovom druStvu, onda se to obi6no
proglaSava za politizaciju. Kad je
jedan nas" poznati rukovodilac SK u
torn kontekstu, otprilike, rekao da
je crkva u proSlosti sluzila svim
vladajucim klasama i da se postav-Ij- a
pitanje ho6e Ii se najzad staviti
u sluzbu radni6ke klase, onda su
ga pojedine snage unutar crkve
gotovo optuzile da zeli crkvu pret-vori- ti
u sluSkinjuna5e politike. Ni
nama ni naSoj politic! nikakva
sluSkinja nije potrebna, jer smo
nafiisto s time da je politika, koja
nije u stanju da za sobom povufie
Slroke narodne mase i da se sama
pretvori u pokret tih masa, osude-n- a
na propast. Ne trazi se od crkve
da nam sluzi, ali zato imamo pravo
traziti da ne bude u sluZbi protiv-nik- a
naSeg druStvenog sistema".
Lalic napominje da "katoli6ki
tisak u Hrvatskoj nije nijednom
rlje6i obiljezlo 30-godiSnj- icu oslo-bodenj- a",
Ignorisani su i Titovi
jubileji, jer to je, "politika". Kato-Ii6- ki
rekli su, svecenici, "koji djelu-j- u
medu na§im radnicima u inoze-mstv- u, ne odazivaju se na pozive
HaSih dlplomatsko-konzularnl- h
predstavniStavadasudjeluju u pro-- . slavi Dana Republike, kazu — i to
je politika. A kad se pojedini sve-cenici
sastaju s politifikim emigra-ntim- a
ili im pruzaju uto£is4e u crkvi
i u svojoj mislji, onda je to vjera.
Onda oni za njih nisu emlgranti,
oni su za njih vjernici".
Lali6 misli da ni razne "sportske,
kultume, socljalne, karltativne i
slicne aktivnosti, koje se organizi-raj- u
unutar crkve", nisu uvijek
Нбепе elemenata politike, pa se
namece "pitanje §to je vjersko a
Stg nije vjersko". Zatim kaze da
"nije bitno bavi Ii se crkva nekim
problemom koji nema vjerski kara-kt- er
vec je bitan motiv zbog беда se
to 6ini. Nije svejedno da Ii se neki
vjerniki bavi socijalno-karitativno- m
djelatnoScu zato Sto misli da mu
takvo ponaSanje nalaze njegova
vjera, ili to cini da bi napakostio
ovom druStvenom sistemu". Lali6
smatra da se "sve te stvari mogu
prebroditi odgovarajucom aktivno-S6- u,
orijentacijom na 6ovjeka i nje-go- ve
probleme, ali ne zato da bis-m- o
na taj na6in parirali crkvi vecto
treba da bude upravo izraz naSe
orijentacije na iovjeka, пабе orije-ntaci- je
na druStveni razvoj i ve6i
druStveni standard. Nama je bitno
da mi razvijemo dru5tvenu aktiv-no- st
kojom demo zadovoljiti druS-tvene
potrebe i da na taj na5in
ne ostavljamo mogudnosti nikome
da se u sve to Interpol ira".
Lali6 spominje sektaStvo kao
problem koji "ponekad pricinja vrlo
veiike teSkoce i predstavlja ozbiij-n- u
smetnju realizaciji naSe politike
odnosa i prema religiji i prema vjer-skim
zajednicama". Ponekad se to
ipak preuvelidava. "Odredenim
snagama — kaze Lali6 — sektaSt-v- o
cak i dobro dode da bi na osnovi
njega razvijali svoju teoriju i svoju
tvrdnju, kako Je ovo druStvo nepo-dobn- o
za realizaciju vjerskih slo-boda,
kako su u ovom druStvu vjer-nici
gradani drugoga reda i kako je
crkva obespravljena. Konkretno,
uzmlmo problem gradnje vjerskih
objekata koji se u posljednje vrije-me
vrlo mnogo potencira od poje-dinaca
iz crkve. Nama ti pojedinci
u posljednje vrijeme zele dokazati
da im se onemogucava gradnja
vjerskih objekata, a naroCito u gra-dovim- a.
Problema ponegdje ima.
Medutim, 6injenica je da je u Hr-vatskoj
u posljednjih nekoliko go-di- na
sagradeno viSe od 120 novih
vjerskih objekata, a da ne govorimo
koliko ih je obnovljeno... Problem!
koje dosad nismo uspjeli rijeSiti
mogu se nabrojiti na prste."
Lalic zatim ukazuje na "nakarad-n- a
shvacanja i ekscesna ponaSanja
ЈВДИИИПНДМШЈЦЈ
JORDAN VASIUEVICH
3CM7DUNDASSTW
(at High Park)
. TOROIsnO ONT M6P 1Z5
TEL 767-228- 6
pojedinaca'.', Sto stvara probleme,
aji je u posljednje vrijeme poduzet
"niz vrlo zna6ajnlh akcija i mjera",
koje treba da "onemoguce sektaS-k- e
pojave" i "unesu viSe jasno6e u
naSu politiku odnosa prema religiji
i crkvi".
Lali6 zatim primje6uje:
"Kada mi to poduzimamo i radi-m- o
u stvarno dobroj namjeri da se
Sto dosljednije primjenjuje naSa
politika odnosa prema religiji i
crkvi, onda pojedinci iz crkve tome
prilaze sa skepsom. Cak kazu
(udinio je to i Radio-Vatika- n u
svojoj reakciji na emisiju "Slobod-n- a
srijeda") da je to manevar jugo-siavensk- ih
komunista da bi pred
iicem svjetSke javnosti pokazali
kako u Jugoslaviji ipak postoje
nekakve vjerske slobode, a da to
nije to6no itd. Dok postoji takvo
nepovjerenje, daieko se ne moze
oti6i u razvijanju odnosa".
Na kraju Lalic kaze:
"Ipak, tu ima пебед novog. Nai-me,
da se prvi put Hod nas na istom
mjestu nade, da se tako izrazim,
evandelje i socijalistifiko samoup-ravljanj- e.
Mislim pri torn na Statut
TeoloSkog druStva "KrS6anska sa-daSnjo- st"
u kojem se u 6lanu 8
kaze da "svoju syrhu dfuStvo
postize i zadatke izvrSava u duhu
evandelja, prema smjernicama II
vatikanskog sabora i na principima
naSeg samoupravnog socijalistic-ko- g
druStva". OsnivaCi druStva su
time ostvarili integraciju svoje krS-6ans- ke
i druStvene pripadnosti
Drugim rije6ima, oni su ostali krS-6a-ni
i vjerski sluzbenici, a prihvatili
su socijallsti6ko samoupravno dru-
Stvo kao svoje. Time su zapravo
naSli prostorza ostvarivanje svojih
ciljeva kao'teolozi i kao ljudi crkve
s jedne i kao pripadnici ove druSt-vene
zajednice s druge strane. I
ukoliko to druStvo bude djelovalo
natoj osnovi i razvijalo takvu aktiv-nos- t,
gdje 6e svoje interese na6i
crkva kojoj ti ljudi pripadaju i ova
druStvena zajednica 6iji su oni
6lanovi, mi 6emo biti potpuno
zadovoljni. Medutim, mislim da je
prerano davati bilo kakve ocjene.
Treba ipak pri6ekati i vidjeti Sto 6e
pokazati praksa i kakva бе u praksi
izgledati stvarna aktivnost toga
druStva".
PHOTO SERVICE FOR EVERY OCCASION- -
WEDDING SPECIALIST PORTRAISIRSSPORTS,
CHILDREN PORTRAITS, MOVIES WTTH SOUND
JORDAN BANQUET HALL
Catering, Hall For Rental, For
Wedding. Parties
And Other Occasions
-- njitni — !№