Nase Novine, January 09, 1986

              м
: "
vШ?!.''Ш?Л";"' "~ј fear n
Ш
ц4
PRIVREDNA SURADNJA
S INOZEMSTVOM MADE IN "TESLA
Na svefianosti u Kijevu, u povodu puS-tan- ja
u rad stote telefonske "crossbar"
centrale u SSSR-u- , radnici i rukovodioci
zagrebacke tvornice "Nikola Tesla" bili
su najzadovoljnji visokim priznanjem za
kvalitetu telekomunikacijskih uredaja i
montazni rad, koje je zamjenik ministra
veza Ukrajinske SSR, J.S. Solovjov pre-ni- o
Marijanu Cuculicu, predsjedniku Ko-mite- ta
za odnose s inozemstvo SR Hrvat- -'
ske. Ministar Solovjov rekao je da su
djela "Teslinih" radnika "najbolja
osnova za unapredenje privrednih od-no- sa
dviju republika".
Sve je pocelo prije 25 godine kada je
sa SSSR-o- m ugovorena isporuka dviju
telefonskih centrala za Lenjingrad i Elek-trosta- lj
(grad blizu Moskve). Bili su to
prvi izvozni poslovi zagrebacke tvornice,
koja je osnovana 1949. kao prva tvornica
telekomunikacijskih uredaja u nasoj
zemlji. Danas "Tesla" zaposljava pet ti-su- ca
radnika, a po izvozu opreme u SSSR
na drugom je mjestu u Hrvatskoj, odmah
iza brodogradnje. U ovom trenutku u
SSSR-- u radi pedesetak strucnjaka te za-grebacke
tvornice na montazi novih tele-fonskih
i telegrafskih centrala vlastite
prozivodnje.
Danas u 42 sovjetska grada sirom te
velike zemlje rade telegrafske i telefon-ske
centrale "Nikole Tesle". Telekomu-nikacijsk- e
veze u svakoj zemlji cine
"zivce" druStvenog i privrednog siste-m- a,
pa je razumljivo da kupac tako osjet-ljivi- h
uredaja mora voditi brigu o kvali-te- ti
njihove proizvodnje i montaze. SSSR
ima vlastitu proizvodnju tih centrala, a
dio kupuje od nekih zemalja istocnog i
zapadnog bloka. Upravo zbog te konku-rencij- e
"teslasV su vrlo zadovoljni sto
im je pripala cast da lenjingradskom
"Smoljnom", zatim u srcu sovjetskog
privrednog i drugog planiranja — Gos-plan- u,
pa u glavnoj telegrafskoj centrali
Moskve.... i nizu drugih znacajnih pun-kto- va
sovjetske zemlje.
Zapravo "Tesla" centrale rade u Do-njeck- u,
Kijevu, Moskvi, Zaporozju, Tbi-lisij- u,
Bakuu, Jerevanu, Taskentu, Alma
Ati, Dnjepropetrovsku, Talinu, Lenjin-grad- u,
Harkovu, Rostovu, Irkutsku, Vi-ljinus- au,
Kisinjevu, Volgogradu, Novo-sibirsku- ...
i drugim brojnim mjestima i
gradovima. Svi ti izvozni poslovi ugovo-re- ni
su prvih godina preko "Masinoim-pexa- "
iz Zagreba, a kasnije danas te je
poslove preuzela "Astra".
Od svih obavljenih poslova u SSSR-u-,
dipl.inz. Marijan Crnjak, predsjednik
Poslovodnog odbora "N. Tesle", po-seb- no
istice slozenost i velicinu posla na
proizvodnji i montazi glavne telegrafske
centrale u Moskvi, najvece u svijetu. Ka-pacit- et
te centrale veci je od svih jugosla-venski- h
telegrafskih centrala zajedno, a
o njezinoj velifcini svjedoci podatak da
je oprema za nju prevezena iz Zagreba
u Moskvu u stotinu zeljeznickih vagona.
Zavrsena je u rekordnom roku — mon-taz- a
je pocela potkraj 1969, a centrala je
usla u pogon pocetkom 1971. Svi su ra-do- vi
obavljeni tako da ni u jednom trenut-ku
Moskva i SSSR nisu bili telegrafski
odvojeni od svijeta i unutrasnjosti SSSR-a- .
StruSnjacima "N. Tesle", inzenje-rim-a
Juri Salopeku,Zvonku Vukovicu,
Miroslavu Jozicu, Sandoru Losoncu i
drugima grad Zagreb je u znak priznanja
za taj izvozni posao dodijelio "Privrednu
nagradu Zagreba".
Direktor "Teslina" predstavnistva u
SSSR-u- , dipl.inz. Sandor LoSonc, prica
o teSkocama zbog "telekomunikacijske
vremenske razlike" s kojom su se njihovi
strucnjaci susreli u SSSR-u- . Naime, kada
je u Minsku, na zapadu SSSR-- a, podne,
u Vladivostoku je na istoku, ponoc. To
je nametnulo projektantima "Tesle" za-dat- ak
da proizvedu prijemne uredaje koji
ce u svako doba dana i noci, bez obzira
na rad sluzbenika, automatski zabiljezeti
niz podataka o vremenu prispjeca gentks
i drugih poruka, a zatim poSiljaocu potv-rdi- ti
prijem i spremiti poruku za sluzbe--
Sippl
" :.1' WW
1?
nike.
I s telefonijom bilo je specificnih za-htje- va.
Nije rijec samo o slozenim zahtje-vim- a
u radu tzv. prioritetnih veza, kojih
u SSSR-- u ima razlicitih kategorija, nego
i o jednoj dobroj praksi sovjetske poste
koja vlasniku telefona ispostavlja racun
s tocnom vremenskom naznakom i traja-nje- m
svih medugradskih i medunarod-ni- h
razgovora. Mnogi od tih zahtjeva bili
su novi za strucnjake "Tesle", od kojih
su neki s tim poslovima stekli i dragoci-jen- a
strucna iskustva. Ukupna vrijednost
dosada izvedenih "Teslinih" poslova u
SSSR-- u bez danasnjih novih radova sto
su u toku iznosi oko 800 milijuna klirin-ski- h
dolara. Najveci dio tog novca utro-se- n
je za kupovinu nafte iz SSSR-- a (oko
cetiri milijuna tona). Za te dolare moze
se inace kupiti oko 25 milijuna pari cipe-l- a,
ili oko 1,400.000 komada televizora
u boji... i tako dalje.
Salih ZVIZDIC
"Vjesmc"
AUSTRDA N e ©
radiscanskim
rvatima
BEC - U prostorijama kluba gra-di§cansk- ih Hrvata u Becu i njihovog
studentskog drustva u cetvrtak nave-ce- r
predstavljena je nova knjiga
Gradiscanski Hrvati 1533-19- 83.
Knjigu je objavilo DruStvo za surad-nj- u
s gradiScanskim Hrvatima u Za-greb- u, a u njoj su sabrani rezultati
istrazivanja znanstvenih radnika iz-loze-ni u referatima na simpoziju u
Zagrebu 1983. godine, u povodu 450.
godisnjice doseljavanja Hrvata u
Gradisce na podrucju danasnje Au-strij- e.
' 'Gardijan ' '; Britanija moze da
bude i prvi i poslednji potpis-ni- k
ugovora sa Amerikancima
Sa "memorandumom" o razumeva-nj- u
u dzepu, Britanija je od pocetka
decembra u istrazivackom timu koji bi
SAD trebalo da osposobi za "rat zve-zda- ".
Cinjenica da je taj ugovor ko-nac- no
potpisan, pa da na neki nacin
nije propao ni visemesecni trud premi-jer- a
Margaret' Thacher — da ubedi
predsednika Reagana kako najverniji
saveznik SAD takav izuzetak zasluzuje
nije odusevila Britance. Vest je, ra-zu- me
se, registrovana, cin potpisivanja
je potanko opisan, ali nema ni traga od
"zvezdane prasine" i radosti zbog us-peh- a.
Izraz srece zbog onoga sto se zbilo
pronalazi jedino "Gardijanov" karika-turst- a
— naravno, na lieu Margaret
Thacher koja je, navodno, vec dobila
prizeljkivani poklon od Bozic bate.
Sam potpisnik "Memoranduma",
britanski sekretar za odbranu Michel
Hazaltim, je delovao pred kamerama
vise nego uzdrzano. On je u prvi plan
cak izvukao fakat da ameri6ki blanko
cekovi nece sada pokuljati prema Bri-tani- ji.
Sporazum je, drugim recima,
forma, sadrzaj saradnji moze dati samo
industrija.
Prizeljkivalo se da Britanija u prvoj
finansijskoj tran§i "rata zvezda" osi-gu- ra
svojim firmama bar milijardu do-lara
poslova. Umesto toga, veliki ame-ric- ki
preduzetnik je "Memorandu-mom"
obecao samo pristup na kon-kur- s.
Uslovi tog konkursa su: rok, kva-lit- et
i cena — a ti su uslovi isti za sve.
Sporazumom je utvrdeno i razmena
tehnolo§kog informacija. Opoeicija la--
SVEdANOST V JAZU
MONOGRAFIJA O
STROSSMAYEROVOJ
GALERIJI
HbSIbbBWvIBBBBBBBPIIkBbbHBBBBBBBbIBBBBBIBbbw
vsiT' ввнвнвнвнввшОВнннВИЈМвинннн
r НВВвВВВВВВВВВншк1мч£ггтВВВВВВВВВ1вВп!вђ!!к&1ш
S predstavljanja monografije o Strossmayerovoj galeriji Snimio: R. MarJcovic
Predstavljena knjiga Vinka Zlamalika o znameni-to- j
galeriji starih majstora u Zagrebu
ZAGREB (M. R) - Proslava jubilarne,
stote godisnjice Strossmayerove galerije
popracena brojnim izlozbama, preurede-nje- m
stalnog postava Galerije te brojnim
manjim manifestacijama u srijedu je sve-can- o
obiljezena i predstavljanjem mono-grafije
Vinka Zlamalika Strossmayero-va
galerija starih majstora JAZU.
Monografija obuhvaca 127 visokokvali-tetni- h
reprodukcija u boji te tekstove Vin-ka
Zlamalika, s povijesnim, katalo§kim i
bibliografskim dijelom. Izdavaci su Jugo-slavens- ka
akademija znanosti i umjetno-s- ti
i izdavacka kuca Spektar a Zagrebu.
Monografija tiskana na hrvatskom, engle-sko- m
i njemackom jeziku znacajna je in-forma-cija
o Strossmayerovoj galeriji za
na§u i stranu javnost, ona je povijesni pri-kaz
razvoja i rasta Galerije, ona nas "upo-zna- je
sa svim donatorima, a predstavlja i
kritiiku interpretaciju reproduciranog
umjetni6kog blaga, rekao je na predstav-ljanju
Jakov Slrotkovlt, predsjednik JA-ZU.
POTPIS BEZ DOBITI
burista tek to posebno uzima na nisan.
Neil Kinok, na primer, umesto da u
slicnoj klauzuli pronade prednost, uo-ca- va
nedostatak ugovora, jer kaze da
je Britanija time pristala na "ispiranje
mozga". Predace, tvrdi Kinok, Ameri-kancima
sva vrhunska tehnoloska sa-zna- nja
svojih naucnika.
Sto se politike tice, stampa je od ju-ries
prenela i reagovanje Moskve. Otud
je uz ostalo zapazeno kako je Britanija
potpisivanjem ugovora sa Amerikom
konacno odlucila da posluzi kao izlog
kroz koji ce SAD nuditi svoj paket
"rata zvezda" ostalim evropskim save-znici- ma
Amerike. Ako bi se poslo od
toga slikovitog izraza, onda bi se od
skoro iz Londona moglo- - reci da pred
"izlogom" uopste nema guzve.
"Britanija je ne samo prvi americki
saveznik koji ima potpis na ugovoru o
"ratu zvezda", nego mozda i "posled-nji"
primecuje "Gardijanov" komen-tat- or
Hela Pic.
P. POPOVIC
DEMOKRATI NECE
VISE MAGARCA
NEW YORK (UPI) — Demokratska
partija SAD planira da uskoro izmijeni svoj
zaStitni znak — simbol magarca. Kako je
izjavio predstavnik Demokratskog nacio-nalno- g
komiteta John Florescu, namjera je
da se postigne "novo lice partije" , jer sim-bol
magarca nije. bio sluzbeni znak partije.
Florescu je u intervjuu za "New York Ma-gazine"
istakao da je detaljnim pregledom
partijske arhive utvrdeno da simbol ma-garca
nije nikada sluzbeno prihvacen kao
zaStitni znak partije. Zbog toga se uskoro
planira da se usvoji simbol po kojemu ce
ta partija biti lako prepoznatljiva.
U monografiji su uz sve reproducirane
slike dane i biografije pojedinih umjetni-ka- ,
te uz svaku sliku strucni opis umjetni-n- a
s obzirom na ikonografske, stilske i
oblikovne znacajke, nove interpretacije
prija§njih sudova o djelu te autorovi vla-sti-ti
zakljucci i nova atributivna svojstva
Stoga je knjiga Strossmayerova galerija
starih majstora JAZU, kako je to rekla
Ljerka Ga§parovi5, znanstveni savjetnik
Galerije i jedan od recenzenata knjige, bez
sumnje do sada najiscrpniji prikaz i se-rioz- na
znanstvena prezentacija najvredni-je- g
dijela iz galerijskog fundusa Knjiga ce
ne samo najSiroj publici nego i znanstve-nicim- a
pruziti cjelovitu sliku o bogatstvu
kulturne ba§tine Sto se cuva u Stross-mayerovoj
galeriji JAZU.
Predstavljanju monografije prisustvova-l-i
su uz clanove JAZU, predstavnika izda-vack- e
kuce Spektar, direktora Dragu
Zdimifia, brojni kulturni i javni radnici
grada, te Ante Toplt Mimara, donator ciji
je dar Strossmayerovoj galeriji najznacaj-nij- i
nakon Strossmayerova
BEOGRAD: SUDENJE GRUPI OSOBA
ZBOG FALSIFICIRANJA PUTNIH
ISPRAVA
"STRUCNJACI"
ZA AMERICKE VIZE
BEOGRAD — Grupa putnika na
aerodromu Beograd u Surcinu sjedila je
u cekaonici ocekujuci polazak za SAD.
Kada je najavljen polazak aviona putnici
su krenuli prema pasoskoj kontroli.
Medu njima bio je i Stojadin Hranisavlje-vi- c
(49) iz Beograda. Kada je predao
pasos sluzbeniku na saltern zamoljen je
da priceka trenutak, a nakon desetak mi-nu- ta
гебепо mu je da je njegova ulazna
viza za SAD falsificirana. Sat kasnije na-sa- o
se u istraznom zatvoru zajedno s gru-po- m
osoba osumnjicenih za falsificiranje
putne isprave. Na celu osmorke kojoj je
pocelo sudenje pocetkom decembra u
Drugom opcinskom sudu u Beogradu,
nalaze se Bojan Milivojeic (36) iz Kovina
i Stojadin Hranisavljevic.
Milivojevic je falsificirao putne is-prave
tako sto je utiskivao lazne vize za
ulazak u SAD u prave putne isprave, i
to naravno naplacivao od 250 do 700
dolara. Za novae je falsificirao i meduna-rodn- e
vozacke dozvole. S nekih putnih
isprava skidao je fotografije pravih vla-sni- ka
i stavljao fotografije drugih osoba.
Zahvaljujuci falsificiranim putnicama
nekoliko je osoba putovalo u inozem-stvo,
medutim one su uspjele stici samo
do Londona, gdje je falsifikat otkriven.
Zanimljivo je da je osim Hranisavljevica
na aerodromu u Beogradu u Surcinu ot-krive- no
jo§ nekoliko osoba koje su poku-sal- e
falsificiranim putnicama otputovati
u SAD.
M. POPOVIC
"Vjesnik"