Jedinstvo, September 29, 1961

              1'
л
X
I
Ј
I
1
--ffr
70 (1164) PER
SA UN
Generalne je
odrzano vise a glavna paznja je na onome Sto su
rekli amerteki i sovjetski ministar
poslova Gromiko.
Glavna pitanja u njihovim govorima i
opce i potpuno i buducnost UN
odnosno
' U goVOrU jo
bilo puno On
je naro&to nastojao stvoriti
dojam da je za i razoru-zanje,
ali kad je poslije ob-jvlj- en
tekst ameriikog prije-dlog- a
o uspos-tavil- o
se da njemu nema ni-S- ta
novoga. To je samo
starog
u ndsto drukii-je- m
koji nema za cilj
kontrolu nad razoruzanjem,
nego kontrolu nad oruza-nje- m,
a Sovjeti to smatraju
Ovaj prijedlog
ostavio je hladne i predsta
vnlke neutralnih zemalja.
Situacija ipak nije bezna
dana. NajviSe nade daje ne-dav- ni
sovjetsko-amcrid- ki
sporazum o pre
govora o
Sto se tide Berlina, Ken-nedy
je ponovio ranije
tvrdnje da nece odstupiti od
"prava" drzava u
Berlinu, da ce braniti "slo
bodu" njegovih gradjana
itd. (U vrijeme njegov
brat Robert, drzavni odvjet-ni- k
je da su Sje- -
Hit- - Ја-Ад- . Ш. (мчлишЛлшЛ
-- ..л Т",Ј,'" (х.
Trideseta godina izlaienja
hlazi tvakog utorka i pctka Jedmsivo Godisnja pretphta:
za Kanadu 6 dolara,
Adresa:
bstah zemlje 7 dolara
479 Queen Street 1Yest
2-- B, Ontario
Telefon EM 3-16-
42
VOL. XIII. No. TORONTO, FRIDAY, SEPTEMBER 29, 1961 PRICE 8c COPY
ZASJEDANJA GENERALNE SKUP5TINE
BERLIN CENTAR PAZNJE
Na zasjedanju skup§tine UN dosad
govora,
predsjednik Kennedy
vanjskih
jesu: Berlin
NjemaSka, razoruzanje
sekretarijat- -
KehnedyeVU
propagande.
mir
razoruzanju,
po-navlja- nje
ameri6kog
prijedloga
ruhu,
Spijunaiom.
principima
razoruianju.
svoje
zapadnih
isto
USA, rekao
Toronto
dinjene Drzave spremne u-potre- biti
nuklearno oruzje u
Berlinu). Medjutim, ostavio
je utisak da bi bio spreman
priznati IstoSnu Njemaiku.
Tako je rekao da nije protiv
toga da SSSR potpiSe mirov-n- i
ugovor sa IstoSnom Nje-табко- т,
ukoliko time nece
biti povredjena "zapadna
prava". Naglasavanje "zapa
dnih prava" znaSi odbijanje
prijedloga da se zap. Berlin
proglasi slobodni grad, a
bez toga ne bi bilo uklonjen
glavni uzrok napetosti.
Gromiko je ostavio utisak
da SSSR zeli da se Ujedinje-n- e
nacije vise angaziraju u
rjeSenju Bcrlinskog proble-m- a.
Treci vazni problem je
generalni sekretar UN. 0 to-me
su posebno prcgovarali
Gromiko атепШ rirZavni
sekretar Rusk. Oni ce se po-no- vo
sastati. Izgleda da se
trazi privremeno rjesenje. Iz
izjave Gromika razabire se
da bi mogao biti osnovan se-kretar- ijat
od 4 Hca, od kojih
bi jedno bilo predsjednik.
Pouka za Kanadu
( U v o d n k )
Sjed. Drzavc su u posljednje vrijeme stavljale ve-li- ki
pritisak na Kanadu da prihvati nuklearno oruzje.
Sam predsjednik Kennedy je o tome pisao premijeru
Dicfenbakcru. U skladu sa tim Dicfenbakcrova vlada je
,робе1а psiholoSki pripremati narod (koji je protivan)
za taj korak. Ali sada dolazi Kennedy i kaze (govor u
Ujedinjenim nacijama) da je on protiv davanja nukle-arno- g
oruzja dr2avama koje ga sada ne posjeduju, u
koliko bude prihvaccn njegov predlog o razoruzanju.
To znafci da je on i protiv davanja nuklcarnog oruzja
Kanadi.
Kako da ovo razumijemo ? TumaSenja su razliflta.
Jedno je jasno: Svojim govorom u Ujedinjenim nacija-ma
Kennedy je jo§ jedanput pokazao da on na Kanadu
gleda kao na sredstvo svoje politike. On smatra da ce
ona u svakom slucaju postupiti onako kako on zcli.
Ukrace, on mnogo no drzi do Kanade. On je njezih up-ravlja- ce
nazvao budalama. A oni padaju na koljena
kliJu: Zivio, 2ivio, 2ivio Kennedy!
Otavski dopisnik lista 'Globe and Mail" piSe da
je "prvo reagiranjo vladinih krugova na Kenncdyev go-vor
u Ujedinjenim nacijama bilo da ce Kanada prihva-ti- t
атепбко nuklearno oruzje ako Sovjetski Savez
ne pristane na Kenncdyev predlog o razoruzanju, uklju-£i- v
zabranu prenoienja kontrole nad nuklearnim oru-zj'e- m
na zemlje koje ga sada ne posjeduju." To mora
da je izazvalo veliki strah u Moskvi. Ako niJta drugo
to ce prisilit Hru§6ova da padne na koljena prod Ken-nedye- m
i kaze amen na ono sto on traSi. Kako se usu-dju- ju
izaci pred javnost s takvim glupostima?
O c"emu nam govori атепбка igra sa nuklearnim
oruzjem? Govori nam o tome da je skrajnje vrijeme da
Kanada stanc na vlastite noge u vanjskoj politici i da
gleda Sto ce biti bolje za nju a ne za amcriJki imperi-jaliza- m.
Kome nije jasno da атепбка vlada nije pritiskala
na Kanadu da primi nuklearno oruije radi pojadarija
njezine obrane, nego radi podupiranja svojih (ameri-ikih- )
ratnih pothvata u Berlinu i NjemaCkoj? Tko ne
vidi da je sadaSnji Kenncdyev prijedlog o razoruzanju,
uklju&v zabranu na davanje nuklearnog oruzja zem-Ijam- a
koje ga sada ne posjeduju srafcunat na obmanu
svjetske javnosti opravdavanje trke u naoruzavanju i
nasilja u medjunarodnim poslovima? (Ako SSSR ne pri-hvati
Kennedyeve predloge, koji su sraSuati na osigura-nj- e
nadmoci Sjed. Driava, reci 6e se, da Sjed.. Drzava-m- a
i Zapadu drugo ne prcostaje nego pojacati ratne
pripreme. To je stari trik.)
Kanada se treba otkaiSit od takve politike. Njoj ni-je
potrebno nuklearno oruzje. Njoj nije potrebna trka
u naoruzanju. To nede pojadati nego potkopati njezi-n- u
sigurnost. To ce pogor§ati medjunarodnu situaciju,
pribliziti rat.
Kanada treba da vodi politiku prijateljstva i sarad-nj- e
sa svim zemljama — to je u njezinu interesu i u
interesu svjetskog mira i napredka 6ovje2anstva.
RASTE PROTURATNI POKRET
Deset hiljada pisama protiv nuklearnog oruzja
Miroljubivi Kanadjani a to je ogromna vecina poceli su uvidjati da nije do-volj- no biti za mir,ncgo da se za njega treba boriti.
Tome je pridonio samo razvoj dogadjaja u Berlinu, negoi uvidjanje da politika
Diefenbakcrove konzervativnc vladc ne vodi poboljsavanju nego pogorsavanju situa-cij- e.
Njih je naroito zabrinula vladina sp rcmnost da primi americko nuklearno oru-zje.
0 tome narocito svjedoci to sto je vlada u posljednje vrijeme primila preko 10.000
pisama protiv nuklearnog naoruzanja. Kazu da je to glavni razlog za vladino koleba-nj- e
u ovom pitanju.
Ostali dogadjaji u torn pravcu su bili:
nSUPER"
Dr. Hugh Keenleyaide objasnjava snagu nukleame
bombe od 100 milijima tona eksplozlva TNT:
"Sto bi takva bomb napravila?
"Ispuni zeljeznicku prugu od Ottawe do Windsor a
(preko 500 milja) teretnim vagonima a 10 tona TNT
u svakom vagonu. Onda postavi jos 16S takvih linija
teretnih vagoria uz prvu. Eksplodiraj ih odjednom. To
bi bio ekvavalent (jednako) jednoj od bomb! o kojima
je rijec. Koliko bi ostalo Ontaria od Ottawe do Windso-ra?- "
jos ima ljudi koji nam govore da se od takvog oru-moze- mo skloniti u podrumima kuca!
Vrlo stvar za
Ministar vanjskih poslova
Howard Green je optuzio
Sjed. Drfave da guraju Vel.
Britaniju u Evropsko zajed-ni6k- o
trzi§te radi stvaranja
jake evropske protusile Sov-jetsko- m
Savezu.
Medjutim, britansko pri-stupa- nje
Evropskom trii§tu
ce stvoriti "neizmjerno tes-k-e
probleme" za Kanadu.
Green je ovo izjavio u
Schumacheru (Ontario).
On je rekao da Evropsko
Americka infervencija
Saigon. Narodnoslobo-dilak- e
snage su posljednjih
dana zadale nekoliko te§kih
udaraca diktatorskom re2i-m- u
Ngo Din Dijema. Opce
je uvjerenje da so Dijcm
moze odrzati jedino pod u-vjct- om
da mu Sjed. Drzave
pritcknu u pomoc svojim o-ruza- nim
silama.
Nedavno je u Saigonu bo-ravi- la атепбка vladina de-legac- ija
da ispita situaciju.
Dclegacija je izvjestila Лл
je Dijcmov poloZaj обајап
Brazil neco mijenjati
Rio de Janeiro. Nova
brazilska vlada prcmijera
Tankreda Ncvcsa sluzbeno
je potvrdila osnovnu liniju
politike biv§eg predsjednika
Eanija Kvadrosa prema Ku-bi.Posl- ije
sjednice vlade, iz-da- to
je saopcenje u kome se
kaze da je kabinet "jedno-dusn- o
usvojio prijedlog mi-nist- ra
vanjskih poslova da
se u odnosu na Kuba odr2i
isti stav obrane пабе1а ne-interven- cije
samooprede-ljenja- ".
Olovke i
Kanadski kongres zena
je pokrenuo kampanju za
siljanje olovaka pelena u
Kubu.
Mrs. Hilda Murray, pre-dsjedni- ca
ove organizaci-j- e
se upravo povratila sa
Kube i kaze da su olovke
pelene veoma potrebne u
BOMBA
ozbiljna Kanadu
trziSte nije stvoreno eamo
radi trgovine, nego je glavni
cilj stvoriti jednu novu silu
koja ce stajati protiv Sovjet-sko- g
Saveza.
Kanada je istupila protiv
britanskog pristupa u Zaje-dniCk- o
tiiiSte na ekonoms-ko-j
konferenciji Komonvelt
skih zemalja u Akri, Gana.
Jedna od posljedica toga
za Kanadu ce biti vece pa-dan- je
u zavisnost od Sjedi-njeni- h
Drzava.
u juznom Vijetnamu
da bi se "nesto sposilo"
Sjed. Drzavc so moraju vi-§- e
anga2irati u gradjanskom
ratu. Odmah zatim, u ovu
zemlju upuccna je jaka a-meri- cka
vojna dclegacija da
reorganizira Dijemove voj-n- e
snage prcuzme koman-d- u.
Protiv toga je oSti-- o pro-tcstir- ao
Sjeverni Vijetnam.
Атепбка intervencija u
Juznom Vijetnamu se kosi
sa uvjetima primirja mo2e
dovesti do teSkih medjuna-rodni- h
posljedica.
politiku prema Kubi
Uprkos potvrde jedne od
bitnih taCaka Kvadrosove
politike, list"2ornal de Bra-zil"
izrazava zabrinutost da
nova vlada nece odrSati su-§ti- nu
Kvadrosove vanjske
politike. List piie da je u
poc"etku postavljena teza da
ce .nova vlada potvrditi
Kvadrosovu vanjsku politi-ku,
tim Sto ce iz nje elimi-nisa- ti
formalna "pretjera-nja- "
kao, na primjer, Kva-droso- vo
odlikovanje kuban-sko- g
ministra Gevare.
pelene
toj zemlji, jer su Sjed in je-n- e
Drzave obustavile iz-vo- z.
Cilj je "poslati hiljade
hiljade olovaka kako b!
svako kubansko dijete
svaka majka, pa cak sva-k- a
baka, imali pisace oru-dje- ."
STUDENTSKI POIIOD
NA OTTAWU
Studentsko udruzenje za
nuklearno razoruzanje
(Combined Universities Ca-mpaign
for Nuclear Disar-mament)
organizira veliki
pohod na Ottawu koncem i-d-uceg
tjedna.
U pohodu ce sudjelovati
studenti iz Toronta, Mont-real-a
drugih gradova.
Oni namjeravaju piketo-va- ti
zgrade vlade i parlame-nt- a
73 sata (po dnu nodi).
Demonstracija ce zavriiti
na Dan zahvalnosti (Thanks
giving Day) 9. oktobra. "Ne-St- o
mora biti uradjeno da se
osigura da ovo ne bude pos-ljed- nji
Dan zahvalnosti",
kaze se u saopcenju Stu-dentsk- og
udruzenja.
Udru2enje je apeliralo na
miroljubive Kanadjane da
podupru njegovu akciju.
Kanadski kongres mira
pojacava aktivnost
Kanadski kongres mira je
odlu£io odrzati vi§e mitinga,
na kojima ce govoriti Dr. J,.
Endicott koji se upravo pov-rati- o
iz Njema6ke Japana.
(Vidi objave na strani 2).
Mirovno vijece u Britans-ko- j
Kolumbiji je uputilo pis-m-o
vladi te provincije, u
kome ju potsjeca da je Za-konoda- vna
skupstina (par-lamena- t)
B. C. na proslom
zasjedanju usvojio rezoluci-j- u
protiv nuklearaog oru2ja,
pa bi ona sada trebala da
nesto uradi u torn pravcu.
Mirovno vijece u Winni-peg- u
planira niz akcija, uk-lju5- iv
posjet provincijalnom
premijeru D. Roblinu 16. ok-tobra.
Kampanja Komitcta
za kontrolu radijacije
Komitet za kontrolu radi-jacije
pojacava sakupljanjc
potpisa protiv nuklearnog o-ru- zja.
Komitet je narodito vcliku
aktivnost razvio u Vancou-ver- u,
gdje je dosad sakup-ljen- o
oko 60.00 potpisa. Ne-davno
je u centru Vancouve
ra organizirana demonstra-mij- a,
u kojoj je sudjclovalo
oko 900 osoba.
Broj nczaposlenih
U mjesecu augustu u Ka-nadi
je bilo 323.000 nezapo-sleni- h,
saopcava drfavni bi-ro
statistike. za Kubu
Pelene su vazne da bi
se sprijecilo iirenje zaraz-ni- h
bolesti.
Novae ili predmele tre-ba
slat! na ovu adresu:
Mrs. Hilda Murray
140 Cornell Ave.
Scarborough, Ont.
. 5ssfa "'Ir-'-ir- i s dfltfusAjcfe _д " v .
--'ј;1Ш(Шр§ШшНКМНННИНН№'1Ш?'- .
- ..„ , i.i,
( ! 4, .
"
-- -
i
i
i
i
— —
ne
a
I
—
—
i
i
i
i
i
i
s
i
i
i
i
i
i
STANOVIsTE NOVE DEMOKRATSKE PARTIJE
Izvrsni odbor nedavno os-nova- ne
Nove demokratske
partije je objavio saopcenje
u kome se izjaSnjava protiv
nuklearnog oruzja za Kana-du
i tra2i saziv medjunaro-dn-e
konferencije za zaklju-бепј- е
mirovnog ugovora 6a
Istocnom i Zapadnom Nje-табко- т.
Ugovor bi ukljuiio
stvaranje bezatomske zone
u Evropi i povladenju sovje-tski
sila iz Istone NjemaS-k- e,
a ameriCkih, britanskih i
francuskih iz Zapadne Nje-табк- е.
Vodja ove partije T. C.
Douglas (premijer provinc-ije
Saskatchewan) je ostro
kritizirao prcmijera Diefen-baker- a
zbog spiemnosti da
ratuje zbog Berlina.
"Ja kazem premijeru da
ce takav korak naici na o-pozi- ciju
mene i stotina hi-ljada
drugih Kanadjana",
rekao je Douglas.
"Mene 6udi kako je pre
GODINA
Zenska organizacija Glas
zena (Voice of Women) pre-dla- ze
da 19G2. godina bude
proglasena "godinom mira".
U vezi toga Ottawu je o-v- ih
dana posjetila dclegac-ija
ove organizacijc da tra2i
potporu vlade. Delegaciju
je primio premijer Diefen-bake-r.
Akcije naprednih URrajinaca
U Torontu jo odriana sje-dni- ca
Glavnog odbora Ud-ruzer- tja
ukrajinskih Kana-djana,
na kojoj je diskusi-ran- o
o ozbiljnoj situaciji u
svijetu.
Na sjednici je prihvacen
proglas svim ukrajinskim
Kanadjanima da ројабаји
napore za osiguranje mira.
Posebno pismo upuceno
je ukrajinskim nacionalisti
5kim organizacijama, crkva-m- a
itd. U pismu so kaze :
"U ovom ozbiljnom casu
kad sudbina covjecanstva
visi o dlaci, ni jedna orga-nizacija,
ni jedan pojedinac
ne mogu sutjeti".
Premijeru Diefenbakeru
upuceno je pismo sa pozi-vo- m
da se zauzme za mirno
rjesenje Berlinskog proble- -
Fcdcralni parlamenat je
odobrio vladin prijedlog za
izgradnju -- 183 milja duga6-k- e
2eljezni£ke_ pruge od
mjesta Grimshan u Alberti
do Great Slave Lake, gdje
se nalaze velike naslage me-ta- la
koje pripadaju Conso-lidte- d
Mining and Smelting
mijer mogao da .kaze da ce
napadaj na Berlin biti na-pad- aj
na Kanadu", rekao je
on dalje. "Kakvog udjela
smo mi imali u ovom 6ud-no- m
aranzmanu u Berlinn".
Douglas je dodao da su
konzervativci nekad imali
lozinku: "Sto god London
ka2e, mi smo spremni". Sa-da
ona glasi: "Sto god Wa-shington
ka2e, mi smo spre-mni".
On je naglasio da Kana-da
mora odlu6nije zalagati
za razoruzanje.
Proglas Ivom. partije
Nacionalni odbor Komu-nistiJ- ke
partije Kanade je
objavio proglas da "nesmi-j-e
biti rata zbog Berlina",
nego mirno rjesenje.
Kom. partija ce poduzeti
niz drugih akcija, a koncem
oktobra poslat ce delegaciju
u Ottawu.
MIRA
Iako je 6ak i Diefenbaker
izjavio da je Glas zona " re-spectable"
organizacija, o-- na je prisiljena da se brani
od optuzaba da slu2i "ko-munistiik- oj
propagandi".
To dolazi od ljudi flji je
mozak toliko pomucen da
na mir gsltevdaarj"u. kao''kom~u-nisti6k- u
ma, za sporazum o zabrani
nuklcarnih pokusa i opcem
i potpunom razoruzanju.
Sli6an apel premijeru jo
upucen sa mitinga 100 oso-b- a
u Ukrajinskom Radni-ko- m
Domu 21. septembra.
Glas 32.000 radnika
Konvencija unije Sumskih
i pilanskih radnika (Interna"
tional Woodworkers), zapa-d- ni
distrikt, 32.000 filanova.
usvojila je rezoluciju, u ko-joj
se. iz jasnjava protiv nuk-lcarnih
pokusa, trazi zabra-nu
nuklcarnog oruzja, na
pn'om mjestu u Kanadi, iz-ra2- a'a
opozicija ratu i pozi-v- a
vladu da "stalno radi na
tome da se postigne mir pu-te- m
pregovora".
Co. Ova kompanija pripada
Canadian Pacifc Railway
Co. (CPR).
Izgrdnja ce kostati $86,-500.00- 0.
Liberal! i CCF u parla-ment- u
su tvrdili da je ovo
"dar" ovoj orijaskoj kom-panij- i.
Drzavno darivanje kompanija