Nase Novine, April 26, 1978

              № 6f. h
,-.-
r,;
0RU2JE I POLITIKA
Jedna bomba'koja jo§ nije proizvedeha, i
jedna odluka koja joS nije donesena uzbu-duj- u
ovih dana Evropu I svijet. Radi se o
neutronskoj bombl i eventualnoj odluci da
se to novo nuklearno oruzje ukljudi u obra-mbe- nl
slstem NATO. Generalnl sekretar
KPSS Leonid Breznjev uputio je potkraj
Januara pismo. "ostroga tona" vladama
zemaija-clanlc- a NATO u kojemu sovjetska
strana stavija na znanje da 6e blti i sama
prislljena po6etl prolzvodnju neutronsklh
bombi, ako.SAD odlufie da to oruzje uvrste
medu oruiana sredstva NATO u Evropi.
Breznjev, medutim, u torn pismu Izraia-vaspremno- st
Sovjetskog Saveza da sa
SAD u svako vrljeme робпе pregovore o
zabrani neutronske bombe. Sovjetska po-nu- da
i upozorenje u srijedu su se naSII na
dnevnom redu specijalne sjedhlce Vlje6a
minlstara NATO: zemlje aianice pakta
odgoyorlt бе na Breznjevljevo plsmo poje-dlna6n- o,
гебепо Je u Bruxellesu, all su se
"u tokq, sastanka kristallzlrale neke zaje-dn!6- ke
smjernice". Ipak, prema Izjavama u
sjedlstu Atlantskog pakta, odluka o tome
koje ce se buduce akcije s tlm u vezi podu-ze- ti
ostaje u kompetenciji vlada dlanica
pakta.
Ono §to se, prema "dobro obavlJeStenim
krugovima", sugerlra iz sjedista Atlant-skog
pakta vise je Izraz vojnih nego polltlC-kl- h
razmlfiljanja. Ponovo se dokazuju pred-nost- h; neutronske bombe u usporedbl sa
sadaSnjim."zastarjelim klaslCnlm nuklear-nl- m
sredetvlma, hjen "obrambenl karakter"
i "postojanje opasnih oruzja Г na drugoj
strani". РоЈШбка razmlsljanja trebala bl
visedoSI do izrazaja u pojedlnafinlm odgo-vorlm- a,
od k'ojlh se takoder обекиЈе da ce
odrazlt'l I stanovite razlike medu Clanlcama
NATO.
Dosad je, Cini se, samo Francuska odgo- -
MEKSIKO:
Ciudad Mexico (Od dopisnika
Tahjuga) — Argentinska vojna
hunta svoje agente Salje u Meksiko
da bi se ubacili u redove politickih
izbjeglica kojima je ovdaSnja vlada
pruzila poiitidki azil nakon vojnog
udara. Meksidka Stampa ve6 neko-lik- o
mjeseci upozoraya na to, sad
otkriva i imena uba6enih agenata i
poziva vlasti da toj infiltraciji stane
na put. '
Nikad dosad, medutim, nije
postojabtako opipljjv dokaz o dje-lovan- jii argentinskog vojnog refi-m- a
na meksiCkom tlu, kao nakon
otkrica na konferenciji za Stampu
koju su u meks)6kom glavnom
'gradu sazvali predstavnici argen-tinskog
gerilskog po'kreta Monto-nero- s.
"Vojna hunta me poslala da bih
se infiltrirao medu Izbjegllce i sud-jelov- ao
u ubojstvima njihoyih vo-d- a' rekao je u argentinskom kul-turno- m centru Tulio Valenzuela,
koji se pod laznim' imenpm ubacio
u Meksiko.
Valenzuela je bio dugogodi§nji
6lan peronistidkog pokreta Monto-nero- s.
Sa suprlgom i sinom uhap-бе- п
Je 2. sije6nja (januara) ove
godine. U zafrijenu za puStanje na
bkudnice —
dopunski izvor
prihoda
Peking (Tanjug) — U Ki'ni se po-ti- ce
politlka vra6anja oku6nlca,
kojesu posljednjih godina oduzete
seljacima i pripojene narodnlm
komunama. To se obiaSniava oot- -
rebom da privatna proizvodnja .njima uzgajaju гпабајап dio povrtia
uisuuinuctnict риашпв uopunsKi iz- - za isnranu.
vorlla Breznjevu, u plsmu Glscarda d'Es-taing- a,
ali sadrzaj nije poznat javnostl.
Navodno, to je naplsano~prlje nego
5to su 6lanlce Atlantskog pakta окопба!е
anallzu Breznjevljeve poruke.
, Agencija AP javlja Iz Bonna da 6e SR
Njema6ka odbaciti sovjetsko upozorenje o
opasnosti gomilanja neutronskog oruzja u
Evropi. Agencija se pri torn na "kru-gov- e
zapadnonjemafike vlade" koji su naja-vi- li
da ce o tome" obayijestiti Breinjeva
takoder pismom.
I Britanija priprema sluzbeni odgovor
Breznjevu. Tanjug javlja da sluzbeni Lon-don
— kako se pouzdano najavljuje —
namjerava odgbvpriti Breznjevu kako "ne
moze davati bilo kakve instrukclje Zapa-du- ".
1пабе, odluka o ukljudlvanju neutron-ske
bombe bllo u britanskl III u obrambeni
slstem NATO u Londonu joS nije donese-na.
Ali su britanskl pacifist! na upravo zavr-Seno- m
skupu u Londonu, filji Je moto bio
svjetskl mlr i razoruzanje, uputlll poruku
amerifikom predsjednlku Carteru u kojoj
apeliraju da odustane od proizvodnje neu-tronske
bombe I planova da se to oruzje
ukljucl u evropski obrambeni slstem.
U meduvremenu se generalni sekretar
NATO Joseph Luns ponovo zaloilo za uvo-den- je
neutronskog oruzja u evropski
obrambeni slstem, IstakavSI da je ta
bomba "apsolutno bitna za obranu kontl-nenta- ".
Bomba i strategija
Neutronska bomba namijenjena je —
Evropi. To6nije — kako kazu zapadni vojni
struinjacl — zahvaljujudi svome svojstvu
da ubija ljude radljacijom, ali ne razara,
neutronska bi bomba bltl "idealno
obrambeno sredstvo protlv eventualne ten-kovs- ke
Invazije u srcu Evrope". Ta bi bom-ba
omoguclla stvaranje relatlvno malih Teror
в в
a
slobodu vojna hunta mu je ponudi-l- a
sudjelovanje u akciji protiv vlas-titi- h
drugova u Meksiku. Valenzue-la
je prihvatio ponudu, ali je supru-g- u
i sina morao ostaviti u domovi-n- i
kab taoce.
Valenzuela se odmah po dolasku
u Meksiko ubacio medu pripadnike
pokreta Montoneros i otkrio im
zadatak s kojlm je poslan. Medu
ljudima je trebao "eliminirati"
bill su Rodolfo Puiggross, bivSi
rektor Sveudili&ta u Buenos Airesu,
sada profesor i novinar u Meksiku,
dr Ricardo Obregon, bivSi guver-ne- r,
Mario Eduardo Firmenlch,
voda pokreta Montoneros I mnogi
drugi.
vojnih ju2noameri6kih dik-tator- a,
osobito argentinske i 6ile-ansk- e,
seze i preko gran lea tlh
drzava. Na to se javno upozoravalo
I dosad. Cilj takvih akcija agenata
Pinochetovog j Videlinog rezima
prije svega je Meksiko, gdje zlvi
пајбе politidklh izbjeglica iz Bra-zll- a,
Nikaragve, Gvatemale, Salva-dor- a
I drugih zemalja, u ,kojlma
zeljeznom rukom vladaju krajnje
desni6arski vojni rezimi.
Tone Hocevar
va komuhe, ЈјЛ# ;f%;' Шр'' ' #
'- -, Vnrlol H посИ' Wnaunlk' '! M In M '
. „wviwwp nmuuni unwrilll :- -0ll mill
Zl Bao'V koji ovom pitanju posve-6uj- e
zna6ajnu pa2nju, piSe da nije
гјјеб o "kapitalisti6klm tendencija-m- a
na selu" — kako su rad , na
okudnicama etlketlrall prlstalice
"6etvorke" — ve6 o politic! koja je
potpunb u skladu sa socijalisttf-ki- m
razvojem
0ku6nice u Kini zauzimaju rela-tivn- o malu povrSlnu. ali seliaci —
6lanovi komuna uspjevaju da na
na
svoju
plsmo
pozlva
mogla
koje
Ruka
Kine.
borbenlh grupa koje bl imale Izvanredno
vellku тоб vatrenog djelovanja, a time I.
vatrene kontrole prostora, Cime bi se s
malim brojem ljudi I sredstava moglo osi-gura- tl
velike Slrlne branjene zone. Kao
usporedbu, struenjaci Isticu da su u dru-go- m
svjetskom ratu dlvizlje branile frontu
dugu deset do dvadeset kllometara, a
danaSnJe divlzlje s neutronskim oruzjem
mogle bi braniti zonu 5lroku I do stotinu
kllometara, i to mnogo eflkasnlje.
Zbog беда je Zapad, razmatraju6l odno-s- e
snaga u Evrppi, posegao za neutron-sko- m
bombom? I, zbog беда se u krugovi-ma
NATO tako rado isti£e da bl ta bomba
mogla bltl "izvanredno mocno oruzje" za
zaustavljanje ten.kovskih invazlja?" Odgo-vo- ri
na to mogu se na6i u vojnlm analiza-m- a
odnosa snaga koje objavljuje zapad na
stampa, pri бети se Iznose ovi podaci:
"Na centralnom evropskom pravcu, koji
se smatra glavnim stratesklm pravcem
'kopnenih snaga u buduieni mogudem
udaru, VarSavski ugovor ima 31 oklopnu
dlvlziju prema 11 takvih divizlja Atlantskog
pakta, te 36 pjesadijsklh divizlja prema 18
zapadnlh. Sto se tl(e tenkova, na Zapadu
se istiie da ih snage Vardavskog ugovora
Imaju oko 19.000, a NAJO samo 7000". Sve
te anallze trebale bi dokazatl inferlornost
snaga NATO u odnosu prema snagama
Varsavskog ugovora, a zakljufiak bf trebao
glasiti da je neutronska bomba "apsolutno
bitna", kako to kaze Luns.
All, dok za uvodenje neutronske bombe
NATO trail opravdanje u "sovjetskoj prljet-nji- "
Evropi i SSSR govori o "amerl6kom
vra6anju Evropi". Sovjetska je stampa ne-dav- no
prenijela izvjestaje agencije TASS iz
Washlngtona o "tajnim dlrektivama Pen-tagon- a"
koje ирибији na zaklju6ak da
Carterova adminlstraclja sve vise naglaSa-v- a
гпабепје "atlantske pozornlce" u odno-su
prema "tlhooceanskoj", to jest da se u
ocjenl strateskih prednosti vrada Evropi.
Time se u Moskyi objasnjavaju najnovlja
amerlfika nastojanja da se ојабаји vojno--polltl6- kl
polozaj Atlantskog pakta, pove-бај- и
amerifike snage u Evropi I u naoruza-nj- u
NATO uvrste "manevrirajude projekti-le- "
I neutronsko oruzje. S najvl§ih mjesta
Moskva je odgovorlla da joj to ne odgova-ra- .
Zapadna stampa iznosi podatke koji bl
treball svjedo6ltl o Inferiornosti NATO u
usporedbl s varsavskim ugovorom, ali
ponekad se б!п! da zapadni analltlfiari izno-se
samo ono Sto odgovara njihovoj tvrdnji i
zahtjevu za pove6anje naoruzanja. izgleda
da zapadni analltl6ari namjemo Izostavlja-j- u
podatke o tome da su n) I hove divlzlje,
oklopne i pjesadijske, gotovo dvaput broj-nij- e
u ljudstvu I naoruzanju, te da su u raz-vo- ju
i upotrebi nekih protuoklopnlh, elek-tronsk- ih
i kemijskih oruzja daleko nadma-sll- i
onu drugu stranu.
"Vrlo odgovorna odluka"
Jos I prije Breznjevljeva upozorenja. o
neutronskoj bombl Iz Sovjetskog Saveza
mogle su se 6ut! razne primjedbe o odnosu
SAD prema Evropi. Tako je za-Cartero- vu
izjavu o povedanju broja amerl6kih vojnlka
u Zapadnoj Evropi гебепо da je ргогабипа-to- ,
medu oetallm, ha "torpedlranje prego-vor- a
и.Веби", 6IJI Je cilj smanjlvanje snaga
I naoruzanja dvaju vojnih blokova u central-n- oj
Evropi. Moskva je, takoder, upozorila
da takva orljentaclja moze torpedjratl i pre--govo- re
o ogranl6avanju strateskog naoru-zanja
(SALT 2), posto I takti6ko nuklearno
oruzje, kada Je smjefiteno blizu sovjetsklh
granlca "prerasa u strateSko".
Zbog toga je posebnu paznju privukla
konstataclja moskovske "Pravde" da "vla-daju- 6i
krugovl u driavama Zapad ne Evrope
stoje pred vrlo odgovomom odlukom".
r rawwa lyviiwKjprwfliimiw
- .-
- ', ti№' '
"KOCKARI"
. y",lrW;,;r
Moskva (TASS) — Pod dirigentskom pa-llco- m
GenadIJa RoZdestvenskog, u Sovjet-sko- m Savezu 6e u idudoj kazallSnoJ sezoni
prvi put bitl Izvedena nedovrSena opera.
Dmltrlja Sostakovба "Kockari".
. . Llberto e паб1пјвп pq Istolmenoj prlpo-vljet- ki Nikolaa Qogolfa I Sostakovid e
naplsao prvlh 40 mlnuta opere JoS 1942.
godine. Kasnlje Je shvatio da bi potpuno
fznoSenfe ideje prlpovljetke zahtljevalo
operu od nekollko satl, tako da ju e osta-vi- o
nedovrSenom.
Najvede zanimanje, pri torn, vlada za stav
SR Njemadke, posto bi njeno opredjeljlva-nj- e
za ili protiv neutronske bombe moglo
biti presudno u donosenju копабпе odlu-k- e.
- Атег!бк1 predsjednik Carter razmiSIJa
dotle o mogudnosti da naredi prolzvodnju
neutronskog oruzja, 6lanice NATO razmi§-Ijaj- u
o mogudnosti da to oruzje uvrste u
svoje obrambene sisteme, ali sada su i
jedni I drugi suodenl I sa sovjetskim upo-zorenje- m
i ponudom o zabrani toga oruzja.
Odluka o neutronskoj bombl ve6 je obilno
ргетабИа гпабепје "obi6ne" odluke o mo-dernlza- clji
arsenala: ugrozen je i detant, a
sve bi se to moglo odraziti i na cjelokupne
odnose Istok-Zapa- d.
Ingrid Badurina
("Vjesnik")
CIA
Rim (UPI) ~ Talijanska CIA je
promijenila ime. Ta vijest se odno-s- i
na naziv Industrijske kompanije
za svemir 6ija je skradenica isto-vjet- na sa skradenicom amerifike
Central ne obavjeStajne agencije.
Da ne bi bilo zabune, novo ime
talijanske kompanije, koja je izgra-dil- a
prvi talijanski umjetni satelit,
odsad je Nacionalna kompanija za
svemir, skra6eno: CNA.
Mira ;Шш
TravelP
199 Wellesley St. E. Toronto
Tel: 924-556- 0 924-659- 0 961-20- 74
Nudi vam sve vrste putnickih
usluga.
Cene koje donosimo odnose se na
povratne karte.
Ekskurzije u Kanadi 3-- 46 dana
Winnipeg $134.—
Thunder Bay - 95.—
SaulfSte. Marie 68.—
Dryden 124.—
Yellowknife 302.—
Whitehorse 342.—
Charter! u Kanadi
Vancouver 232.—
Calgary 198.—
Edmonton 198.—
Halifax 127.—
Regina 164.—
Charter! za Evropu
Zagreb od 419.—
Dubrovnik od 439.—
Ljubljana od 419.—
Maribor od 499.—
Beograd od 449.—
Skoplje od _ 499.—
Веб od 509.—
Pariz od 339.—
Frankfurt pd 339.—
BudimpeSta od 509.—
Za sva ostala obavjestenja izvolite
nam se obratiti telefonom. Ukoliko
niste dobili nase brosure javite da
Vam posaljemo. Kod nas mozete
dobiti kore za pitu i sve nase novi-n- e.
Ne zaboravite da pitate za spe-cijal- ni bonus.