Novosti, March 11, 1948

              wbmt£tmam3iJiMamim KJt'HtH'1 " 'l'LWW iL uito !
£ SjfjSG -- T gp RBrtfsfl
' ' S" 1 w&y- -
L
STRAHA 2 NOVOSTI
Pafifcahcd evarv Tusdoy Thursday and Saturđcrv b the
Narasti Publishing Company
In tho Croatian Language
ABthsrized i Seeocd CUss Mail Tost Office Dspartmrat OtUwa
Registered m th Registrv Office for the Qty cf Toronto
on the 24th daj of October 1941 a
Ko 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telophone- - ADelcddo 1642
Tzlazi svaki utora! čotvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Dopisi bez potpisa sa no uvrfćuju — Rukopisi ss ne Traćcju
Zajedničari čuvajte i jačajte
Zajednicu
Prošlog tjedna Izvrini odbor Hrvatsk Bratske Zajednice
objavio je proglas članstvu i ukaaao na nekoja vaina pitanja
koja trebaju najozbiljnije uieti u obsir tvi ikreni zajednidan
U proglasu se govori kako dano u Zajednici — nakon su
sa uprave odstranjeni njezini neprijatelji — postoje široke mo-gućnosti
za razvijanje konstruktivnog rada i promicanje brat-stva
i sloge te kako je članstvo dužno svom izvršnom odboru
pruiiti svu potrebnu materijalnu i moralnu pomoć da bi se
Zajednicu očuvalo od ustaško-mačekovski- h neprijatelja koji
protiv nje neprestano rovare i nanose štetu
Da je u Zajednici doista moguće uspostaviti slogu brat-stvo
1 jedinstvo da Zajednica može u cijelosti vršiti svoju duž-nost
prema Članstvu i da postoje sve prilike za jačanje i šire-nje
ove naše velike ustanove u iseljeništvu to je na prvom
mjostu pokazao sam novi glavni i izvršni odbor kojeg je iza-brala
Sedma konvencija Umjesto pocjepanog glavnog odbo-ra
na 6 i 6 po svim osnovnim pitanjima Zajednice kako je bilo
prije konvencije danas vidimo kako je novi glavni i izvršni
cdbor jedinstven i složan u svakom pogledu gdje se radi o
unapredjenju interesa Zajednice
Novi glavni odbor je svojim djelima i riječima dokazao da
mu je stalo do harmonije i bratskih odnosa u Zajednici pa sto-ga
apelira da ovakav duh medju sobom uzgaja i članstvo
"Odbor znado da Jo to želja i težnja sveg naScg čestitog član- -
stva i svijostan jo da jo to Jedini ispravan pravac i'put put
kojim mora ići svaki onaj koji želi dobro svojoj organizaciji i
korist našem članstvu" — kaže so u proglasu
Medjutim neprijatelji Zajednice mrze slogu medju član-stvom
i glavnim i izvršnim odborom njima je teško gledati ako
Zajednica negdje napreduje i bez smetnje vrši svoje poslova-nje
Njihove aktivnosti nisu niti najmanje usmjerone na izgrad
nju zajednice nego na to da prouzroče što veći razdor i ne-slogu
da Zajednicu prikažu u što ružnijem svjetlu i da joj na-nee- u bilo kakvu moralnu i mqteri jalnu štetu
Kad ustaše i mačekovci nisu mogli preko svojih agenata
Butkovića Petraka i drugih uzeti Zajednicu pod svoju koman-du
i iskoristiti ju za svoje reakcionarne svrhe pokušali su ju
torpedirati u toku prošle konvencije i tako uništiti sve što je
rSirutvA rJtint i srfl:- - _—™w avuniu yiumu1:n1u nniiv~u1u: su oai veseltja jcaaa im
jo uspjelo privremeno zavarati vlasti i zamrznuti fondove Ka-ko
bi postigli svoje političke ciljeve oni su Zajednicu čak i na sudove tjerali izmišljali su laži i blatili ju kroz američku štampu
Oni namjeravaju i dalje to činiti
Ako za primjer ne uzmemo ništa više nego samo one bi-jesne
napade reakcije protiv Zajednice 1 njezinog poštenog
članstva u toku konvencij i poslije dovoljan Je dokaz kako je
OVCI Vlilrn numnn rwvrinAt KiLs InVu _u __ __i
mačekovski cilj
Većina članstva Zajednice je toga svijeena Svjestan je
toga i glavni i izvršni odbor koji ulaže sve napore da ovoj na-šoj
potpornoj organtoaciji povrati njesin ugled i u redovima
ckmstva pojača brertstvo i slogu Zato Je ona ogromna većina
čkmstva koja je na prošloj konvenciji dala povjerenje novom vodstvu dužna strogo patiti što neprijatelji rade protiv Za
jednice a vana i iz nutra i na vrijeme spriječiti sve njihove
pianove
varitiBiplorobtiiv nZaaivjendonimceisliitimdedajuusčtalašnestivommačseikjaotvicsivnojećoetrvoivšezartoo
što su njihovi agenti teško poraženi na prošloj konvenciji Isti- na oni nemaju argumenta protiv Zajednice i njezinog vodstva
ali izmišljuju klevete i loli koje svjesno članstvo mora na sva- kom koraku raskrinkavati Najrodje se služe crvenim strašilom
kao i reakcija općenito Crvenim strašilom se ooet nedavno
poslužio i Petar Stanković urednik "Hrvatskoa Glasa" u Win- - njpegu i ovim otrcanim oružjem napao urednike hrvatskog i
i
engleskog dijela 'Zajedničara" To je onaj isti Stanković koji I --
je nagovarao kanadsko članstvo da se odcijepi od Zajednce
i priključi Hrvatskoj stegi da bi zatim ostalo bez svega '
Svaki pošteni đon Hrvatske Bratske Zajednice dužan 1 razgolićavati paklene planove ustaško mačekovske klike i tr I
cijatore tih planova prikazati u onom svjetlu kakvi doista -- -a I
gr-a-deu nergoiwrauzarajununonsianelosšnirme splorigjuateiljjaedZinasjtevdonicneegoOnoitronvo
i neslogu oni neće da Zajednica služi na čast i ponos hrvat-skog
naroda u iseljeništvu i domovini nego ju nastoje odvuć
činaca i izdajnji~ka -naroda' uoit-iiicexovsa- n izujegaca zlo-
Upozorujući članstvo na razdorne sile koje i dalje potko- pavaju temelje Zajednice izvršni cdbor apelira na iskreno
Članstvo da priskoči u P3moć finandjalno koliko Je najviše mo- rgauzćneim"ptaakrnoicdaamaso kmojoeiosu utispnjeepšrnijoateblrjai npiotidiignltieiremsislZeajpeoddniiczoati"u
Mi vjerujemo da će svjesno članstvo to učiniti i dužnes
mu je učiniti sve što je potrebno za obranu stvari Hrvat kc sBarautspkreavZoajZeadjneidcneicEa aikzčoistgoodreJaekcčiloannasrtvnoi auglaegnatilonanappraoršelojda se kan-vend- ji glavnogisitoiztvarkšonosgo soaddbaorčalainsptrvuožimomrau oskvuupimti oorkaolnsuvoigmnaotevrio-g jalnu pomcć za čuvanje časti i interesa ove našo patporne cr--
g oružanje
Vrag — Konferencija minista-ra
spoljnih poslova Poljske Ćeho-slovač- ke
i Jugoslavije u Pragu
održava se u atmosferi punog po- -
verenja i istovetnosti pogleda na
sva pitanja u pogledu Njemačke
Predstavnici triju prijateljskih ze
malja zemalja koje su medju pr-vima
iskusile strahote hitlerovske
agresije i koje danas opet medju
prvima osjećaju potrebu da sprije-če
radjanje novog napada iz Nje-mačke
— pristupili su radu bez
ikakvih nagadjanja oko zelenog
stola i jednodušno izgradjuju za-jedničke
zaključke od velikog zna
čaja za svoje zemlje i za održanje
mira u Europi
Takvo jedinstvo pogleda i miš
ljenja izmedju Poljske ćehoslova-ćk-e
i Jugoslavije izraz je njihove
odlučnosti i neposredne zaintere- -
sovanostl da se njemački problem
rjeei u' interesu mira i demokraci-je
odnosno dosljednom primenom
i potpunim ispunjenjem obaveza
koje su saveznici iz posljednjeg ra
ta preuzeli na sebe
Problem Njemačke predstavlja
darlas jedno od gorućih pitanja
u red jenja posljeratne Europe i
obezbedjenja mira europskih naro-da
Demokratsko zemlje i uopće
sve susjede Njemačke zabrinjava
sve ono što se dešava u zapadnim
okupacionim zonama Zapadna
NJemačka zem- -
skom okupacijom postaje sve vite
izvor nespokojstva Američki eto- -
panzionisti snose punu odgovor
nost za neizvršenje Potsdamskih
odluka kao i za sve posljedice ko-je
iz toga prolstiču Oni oživlja-vaju
njemački militarizam koji
predstavlja direktnu opasnost za
bezbednost europskih zemalja
4 siječnja Burma Je svečano
proglašena "nezavisnom" republi-kom
Prije tih svečanosti u Kangunu
kao sto je poznato dogodili su se
krvavi dogadjaji: od ruku "nepoz-natih"
ubojica 19 srpnja 1947 go
dine poginuo Je leader Antifaiisti- -
čke lige i podpredsjednik Izvrsnog
savjeta Burme general Aung San
i ministri — istaknuti politički
radnici zemlje Vlada koju su na
brzu ruku poslije tih ubistava for-mirale
britanske vlasti u Hangu-n- u
bila je sastavljena od poznatih
engleskih slugu i agenata Ona ni
je oklijevala da ide na ruku bri-tanskom
imperijalizmu koji je
strahovao zbog daljnjeg razvitka
borbe na-roda
Burme
Sada na obalama Temze odjeku-ju
raskošne zdravice i vrše se
komplimenti na adresu "veliko
dušnog" laburiste -- —-- — Bulla
toliko opjevana ocjena politike
Kuiv
nizatora "licem oslobodilačkog
pokreta naroda Jugoistočne
koji stalno raste Britanski Impe-rijalizam
mogućim
da sačuva to svoje ko-lonijalno
gospodstvo Je to toč-no
neki uslovi ugovora
od 17 1947 godine
Javnosti a koji su na-metnuti
Burmi od strane Engleske
Prema tome Burmi os- -
MBUNSSISJSH
NOVOSTI
Jednodušan stav triju savezničkih
slavenskih zemalja
Slavenske zemlje ćehoslovačka
Poljska i Jugoslavija bile su žrtve
hitlerovske agresije i one žele da
ulože snage da se u Njemačkoj
zauvjek spriječi revizio-nističk- ih
i militarističkih aspiraci-ja
To su osnovne pobude koje
narode i vlade triju sla-venskih
zemalja da ulože
je snage za uspostavljanje pune
sigurnosti svojih granica i bez- -
Lednosti svih zemalja
Razumije se da se istim pobudama
rukovode i narodi — susjedi Nje-mačke
na njenim zapadnim grani-cama
Francuski narod osjetio je
strahote njemačke agresije i
on ne želi da se ponovi Tako-dj- er
je interesu nacionalne bez-bedno- sti država takozvanog Bene
(Belgija Luksem-burg)
da se Njemačka izgradi na
demokratskim osnovama Medju
tim avanturistički planovi ameri
čkih imperijalista i politika
satelitskih režima na
zapadu Europe otvoreno podstre-kavaj- u
agresivne elemente u Nje-mačkoj
taj način
odluka konferencije u Jalti i
u Potsdamu se
temelji mira u Europi
Svakim danom postaje jas-nije
da američki imperijalisti na-stoje
da pretvore Zapadnu
u bazu svoje ekspanzije U
izraza u
u
zapadnu njemačku državu Sjedi
njene Američke Države
pod američko-britan-HavaJ- u P°ruku reparacija
ljama žrtvama
resije Američki imperijalisti spre-ći- li
su u Njemačkoj
sprovodjenje odluka o denacifika-čij- i
i demokratizaciji U
okupacionim zonama se pro-gon
demokratskih progresivnih
snaga na odgovorna mjesta po-stavljaju
se nacistički funkcioneri
Prevarena Burma
nacionalno-oslobodllačk- e
taje engleska vojna misija vojni
savjeti i instruktori Burmanska
armija prima engleski ratni ma-terijal
a engleska armija ima
da se koristi sa burmanskim
aerodromima Naročito Je predvi-djen- o
da je armija
obavezna da koordinira svoju obav-ještajnu
službu sa radom obavje-štajne
službe organa Britanske
Imperije
Te vojne točke anglo-burman-sk- og
ugovora označavaju u stvari
uspostavljanje britanske voJe
kontrole u Burmi
smisao financijsko-ekonom-ski- h
članova ugovora takodjer
istom Burma se obavetala
da će nadoknaditi britanskoj vladi
rashode u pogledu civilne admini-stracije
Britanska vlada Je namet-nula
na šiju burmanskog naroda
dug od pola milijarde rupi Pre-ma
pisanju indijVke novine "Peo-pl- es ta "stvarno pred-stavlja
rashode Engleske za finsn- -
Daily Herald karakterizira gestarfnJe Pravnog aparata
britanske vlade kao "jedinstveni ' u 1urmi ' M Jkeritvane zetn-sluč- aj
pošto se nezavisna dr- - j li"-- VoTed toa' Burm °m
žava stvara bez Dretnii i nasllla" i aa wptl ©growiw
Ta
vlade ima svrhu sa--
isk koJa' toboi
Vrit luirl mano- - nn1V:k — j # vwa viitskiu
pred
Azi
svim
Da
koji
su
ugovoru
sve
se tvo
sve
ona
luksa
Na
sve
ag
pra-vo
cilja
kompenzaciju za engleska poduze- -
londonske da preiase u njene]
l- -! VISSMitVO
nastoji
sredstvima
dokazuju
listopada
poznati
u
~-Mlr+ivnie-smtivjz+±
razvijanje
ru-kovode
europskih
u
Holandija
vol-strits- kih
gaženjem
spo-razuma
podrivaju
Njema-čku
pristupaju američkoj
Zapadnoj
hitlerovske
Zapadnoj
zapadnim
a
"Burma — rezimira "Peoples
Age" — bila prisiljena da pri-stane
na tako uredjenje ekonom-skih
odnosa koji isisavaju svu
njezinu krv zato da bi nabila dže-pove
britanskih monopolista"
Takova je cijena "nezavisnosti"
koja je ta Burmi
("Novoje Vremja")
Osim toga u zapadnim zonama
Njemačke i dalje se održavaju
emigrantske vojno-fašistič- ke orga-nisaci- je
sto takodjer predstavlja
elemenat ugrožavanja mira i bez-bedno- sti
europskih naroda Takva
politika Sjedinjenih Američkih
Država potpuno je suprotna ne sa-mo
preuzetim obavezama nego i
interesima njemačkog naroda Ona
predstavlja potstrekivanje revizio-nistićk- ih
i militarističkih težnji
njemačkih nacista
Jugoslavija Poljska i ćehoslo-vačka
smatraju da gaženje odluka
Potsdamskog sporazuma odnosno
stvaranje zapadne njemačke vlade
i sprovodjenje cijelog niza drugih
anti-demokrats- kih mjera predstav-lja
opasnost za njihovu bezbed-no- st
a takodjer i za bezbednost
ostalih europskih naroda One
smatraju da je mogućno osigurati
trajan mir i nesmetani razvitak
zemalja Europe samo pod uslovom
da saveznici iz rata zajednički i
dosljedno sprovode sve odluke o
Njemačkoj koje su donel( saglas-n-o
To znači da je potrebno obez-bedi- ti
uslove za demokratizaciju
i denarifikaciju Njemačke {to
predstavlja jedino pravilno rješe- -
nje njemačkog problema
Demokratske zemlje istočne
Europe ne mogu ostati ravnoduš-ne
prema podozrivim namjerama
imperijalista koje su otvoreno do- -
tom cilju oni cjepanju ' do protiv- -
Njemačke na dva djela i stvaraju demokratskoj politici
onemogu- -
—
vrsi
burmanska
I
vo-di
Age" suma
nova
eiUJ
je
Joj
da
Njemačkoj Bal zbog toga sto su
s jedne strane zainteresovane na
demokratskom rješenju njemačkog
pitanja a s druge strane sto vide
da se dogadjaji u zapadnoj Njema-čkoj
razvijaju u suprotnosti s in-teresima
svih susjeda Njemačke a
i samog njemačkog naroda one će
učiniti sve sto je u njihovoj moći
i snazi da se spriječi mogućnost
da njemački militarizam za svoj
ili tudji račun ponovo dovede u
opasnost mir u Europi Poljska
Ćehoslovačka i Jugoslavija poka-zale
su JoS jednom na praškoj kon-ferenciji
svoju čvrstu volju da
obeabjede svoj slobodni i nesmeta-ni
razvitak Njihova zajednička
akcija služi isključivo interesima
mira i besbjednosti europskih ze-malja
Pralka konferencija dokaz
je odlučnosti naroda Poljske Će-hosleva- čke
i Jugoslavije u njiho-vim
zahtjevima da se izgradi de-mokratski
Njemačka i onemogući
jednostrano kršenje Potsdamskih
odluka
Mile Joka
Pariz — Generalni sekretar Ko-munističke
partije Francuske Mau-rič- e
Thorez održao je u Avru pred
masom gradjana mornara i lučkih
radnika govor u kome je dao osvrt
na Februarsku revoluciju 1848 go
dine i na februarske dogadjaje
1M4 godine s oksirom na današ
nju situaciju Francuske kada zem-lji
prijeti Ma opasnost od izdaje
reakcije
Thoret je potsjetio da je do po
raza radničke klase 1848 godine
— koji je kasnije doveo do Drugog
carstva i nacionalne kod
Sedana — desio zbog izoliranja
radničke klase i istakao da se da-nas
radki i seljaci moraju ujedi-niti
protiv zajedničkih neprijatelja
"Poslije brutalnih represalija pro-tiv
radnika — rekao Je on — sa-dašnji
upravljači Francuske prešli
su primjenom Mejerovog plana u
napad i na seljaštvo i srednje slo-jeve"
Tborez Je dalje podvukao
da francuski narod neće zaboraviti
iskustva iz februara 1934 godine
kada su demokratske narodne sna-ge
prepriječile put fašizmu
R W % T A 1i4JP WIA Je IM ITaSV 1 Bl i Sf SSL B SISA SSA mh JhfeSH_ nBBBvBBBBBBsVsVCzSDHBBvHIBB
Demonstracija francuskih radnika u Parizu protiv politike g!ada fasiziranja zemlje i prodiranja upli-va
američkog kapitala Radnici po cijeloj Francuskoj osnivaju odbore za otpor reakciji
-
Hitlerovi posljednji dani
PREMA PRIČANJU NJEMAČKOG OFICIRA GERHARDA BOLTA
(10)
Zatim telefonira Burgdorf Hit-le- r
je već naredio kaie on da se
čim padne mrak povuku prema
Berlinu sve trupe koje se JoS bore
s obje strane Labe izmedju Drez-den- a i Desau-Hoslau- a Na taj na-čin
otvoren je put za susret Ame
rikanaca s Rusima Joi samo ne-koliko
časova posljednji njemački
kuriri prolaziti će u Južnu Njema-čku
kroz koridor koji je joi preo-stao
slobodan u širini od svega 15
kilometara A već od sutra Nje-mačka
će biti presječena na dva
dijela Ali u ovom ratu Kusi su se
često zaustavljali sasvim neočeki-vano
za nas Tako i sad Imamo
sreće: čak i bez stvarnog otpora s
naše strane prednji odredi ruskog
klina zaustavljaju se u Barutu de-set
kilometara od našeg štaba i ne
kreću naprijed Najzad u 13 sati
stiže Hitlerova naredba o premje-štanju
štaba u kasarne vojnozra--
koplovnih snaga kod Potsdama u
Ajhu Istovremeno nam javljaju
da će so savjetovanje u rajhskan-celari- ji
održati već u 1430 Štab
se u najvećoj žurbi priprema za po
lazak Skidaju so žice Oko 14 sati
zajedno 8 mojom kolonom prolazim
kroz glavnu kaplju u pravcu Ber-lina
Načelnik sa svojim adjutan- -
tom već je otputovao prije četvrt
sata
Širokim drumom kreću se stoti-ne
hiljade ljudi neko u kolima
neko na biciklu neko s ručnim ko-licima
s dječjim kolicima većina
ide pješke nekud prema zapadu
samo da se ode što dalje od Busa
Tenkovske pregrade na prilazima
naseljenih mjesta ostavljaju slobo-dan
samo jedan sasvim uzak pro-laz
Po barikadama od balvana i
kamenja pentraju so djeca koja so
bezbrižno igraju Šljemovi su im
od papira a u rukama drže drvene
mačeve i radosno nas pozdravlja
ju Mi se probijamo kroz gomilu
izbjeglica u pravcu Potsdama Mo-tocikli- stt
kojega smo sreli usput
kaže nam da ruska artiljerija već
gadja centralni dio Berlina i da na
Doroteenštraso ima već mrtvih
U rajskancelariji se sada održa-va
posljednje veliko vojno savjeto-vanje
s firerom Nažalost nisam
tamo bio meni je kasnije o tome
pričao baron fon Loringovcn Po
sljednji put Hitler Je pozvao k se-bi
predstavnike stranke države i
oružanih snaga Tog nezaboravnog
NAPREDNE SNAGE FRANCUSKE POZVANE
NA JEDINSTVO
katastrofe
"Danas — nastavio Je Thorez —
upravljači Frnnruske napuštaju
pozicije koje su jasno bile utvrdje-n- e
dok su komunisti učestvovali u
vladi i žrtvuju nacionalne intere-se
zemlje Rad! se na uništenju
francuske nacionalne industrije
automobila i avijona Francuska
je protiv svojo volje uvučena u
strategijski i vojni blok pod vod-stvom
Amerikanaca"
Osudjujući anti-sovjets- ke kleve-te
i provokacije Thorez Je istakao
miroljubivu politiku Sovjetskog
Saveza i ukazao da ratom prijeti
samo imperijalistički tabor "Ali
demokratske snage u svijetu danas
su Jače od imperijalističkih snaga"
— podvukao je Thorez Thorez Je
naglasio da Francuzi neće dozvoli-ti
da ih sadašnji upravljači nahuš-kaju
protiv Sovjetskog Saveza Jer
ne zaboravljaju doprinos sovjet
skog naroda u ovom ratu i sada
sve jasnije shvataju zašto se odu-govlačilo
s otvaranjem drugog
fronta i zašto su europski gradovi
toliko uništavani bombardiranjem
kao na primjer Avr — trebalo Je
ukloniti poslijeratnu konkurenc-iju"
Thorez je osudio izdajničku poli
tiku vodstva Socijalističke stranke
kojo je odbilo saradnju s komuni-stima
a prišlo katoličkom Narod-no-republikansko- m
pokretu i de
Gaullovom pokretu "Okupljanja
francuskog naroda" On je nazvao
treću silu "kržljavim nedonošče-to-m
koje priprema put neofašiz-mu- "
Na kraju je Thorez pozvao sve
napredne snage na jedinstvo i na
sastavljanje komiteta za obranu
Republike
VLADA AUSTRALIJE BRANI
STRAJEOLOMCE
Srdnev Australija 9 Marča —
Australljska vlada je protiv orga-niziranih
radnika uspostavila dra-stičniji
zakon nego ga je ikada
imala ova zemlja Po novom zako-nu
policija dobiva pravo da poslo-davcima
doprema štrajkolomce I
cdtrani svakog policiji nepočud
i ii& si ajiva jauiu&a uriaviiuj
željeznici
Četvrtak 11 mario 1948
dana 21 aprila 1945 godine kada
su ruske granate već eskplodirale
po ulicama Berlina on je prvi put
priznao da Je pobijedjen On se ob-ratio
svojim pomoćnicima ovim ri-ječima:
" Rat je izgubljen
ja sam odlučio da svršim sa so-bom"
On je rekao i to da će ostati
u Berlinu i neće pomicati svoj
glavni stan prema zapadu Genc-ral-feldmarš- alu
Kecelringu predao
je vrhovnu vojnu last i pravo da
"rukovodi poslovima vlade" u juž-nom
dijelu Njemačke a veliki ad-miral
Denic dobio je ista prava u
njezinom sjevernom dijelu Gebels
Borman i Krebs morali su ostati
s Hitlerom u rajhskancelariji
Pred ulazak u Potsdam ponovo
sam naredio da se stane kako bih
prikupio svoju rastegnutu kolonu
Naša dva lovca prelijeću iznad nas
u pravcu istoka u susret bitkama
Do nas samo slabo dopire tutnjava
fronta nalik na udaljene udarce
groma Kod stanice prolazimo po
red 20 do 30 neesksplodiranih bom-bi
koje su tu ostale od posljednjeg
zračnog napada na Potsdam Kod
mostova ispred starog zamka tre-ba
se zaustaviti Ispred tenkovskih
prepreka izmedju oba mosta izmi-ješale
se stotine automobila i kola
Izlazim iz kola i pokušavam da
razmrsim taj krkljanac
Muškarci viču na kolima fioferi
grde žene nemoćno plaču držeći
na rukama djecu uvijenu u ćebad
Kod mostova rade tehničke jedi-nice
polažući ispod njih eksploziv-ni
materijal i neeksplodirane bom-be
Najzad prolazimo kroz grad
Stari zamak prvog kralja Pruske
sasvim Jo razrušen Moramo pro-laziti
sporednim ulicama Put nam
je zakrčen komadima porušenih
zgrada i rupama od granata Us
red šuta i ruševina na putu leži
napuknuto zvono stare garnizon-ske
crkve u Potsdamu u kojoj je
Adolf Hitler izvršio obred krštenja
Trećeg Rajha 1 izgovorio svečanu
zaklet! na grobu Fridriha Veli-kog
Rupe od prozora izgorjele cr-kve
gledaju u nas kao oči koje go-re
od osvete Na kraju grada vide
se vile po parkovima okružena
njemom tišinom "Sansusi" tako-djer
nije stradao od neprijateljskih
bombi Najzad smo u kasarnama
u Ajhu Dočekuju nas konačnrl
Naredjenja pljušte kao kiša Ka-da
se Frajtag oko osam sati u ve-će
sasvim izmučen vratio iz rajh-skancelar- ije
već Je glavni dio po-sla
bio svršen Sve je to i onako
privremeno Jer ni odje nećemo
dugo ostati
Sutradan izjutra već se pronose
glasovi da će štab biti prebačen u
Rajnsberg a otuda vjerojatno još
dalje u raj - Libeka Ne smijem
tome da vjerujem Da li je moguće
da ću za nekoliko dana ponovno
vidjeti svoju ženu i dijete? Istog
dana dobio sam od generala Det-levse- na
naredbu da organiziram
obranu samog štaba vrhovne ko-mande
suhozemnih trupa Prikup-ljam
borbenu grupu ukoliko je to
moguće vršim tenkovsko izvidja-nj- e
i blokiram Jezerske prilaze za
padno i sjeverno od Potsdama kod
Heltoa Verdera i Markvarda Ri-jeka
izbjeglica stalno raste svud
naokolo pravo očajanje 23 aprila
ujutro baron dobije naredjenje da
odmah krene u rajhskanceiariju sa
najpotrebnijim stvarima On zna
šta to znači Svima nam je teško
da se s njime rastanemo
i Vršeći evoju dužnost ponovno
žurno izlazim iz zgrade Na pute-vim- a
postaje sve gore Danas su
se izbjeglicama priključili i pnl
vojnici U početku vidimo samo po-jedince
ili male grupke a zatim ih
nailazi sve više Neki imaju Joi
oružje I odredjenl dlj ali većina
ih je otupjela i ne odupire se pro-padanju
Potpuno su apatičfli Poz-naju
se po hodu po držanju glave
po očima Potok ranjenika previ-jeni- h
na brzinu ne prestaje
Oko 17 sati došao sam generalu
Detlevsenu On mi je sam naredio
da dodjem Visok čovjek nervoz-nog
živahnog liea diže se meni u
susret i pruža ruku Njegove krat-ke
škrte riječi sadrže presudu za
mene: "Prije pola sata telefoni-rao
Je general Krebs Morate od
mah krenuti u sklonište rajhskan-celarij- e
u pomoć Frajtagu Pone-site
sa sobom stvari Mbtim da vi
shvaćate šta to za vas znači" On
netremice gleda u mene stavlja
mi svoju ruku na rame l kaže:
"Ako stvar dodje do tega da Rusi
tamo stignu kao i do tega da pli-novod
počne djelovati onda Izadji-t- e
iz skloništa i bolje je da umrete
na Vilhelmsplacu vojničkom smr
ću" Posljednje riječi on izgovara
nog radnika ili radničkog vodju sa lagano i tiho "Možda imate neku
žtrajkalke straže Zakon je uspo-- ieIju koju wh „ da vam fe I s—tavlj!-en-i"za ra—zbi--ij:'anje „36 dana sta-- nim?" — dodaje on na j-- i
(Nastavit e ©}
li