Novosti, July 07, 1945

              V
U
STRANA 2
NOVOSTI
PublLshed every Tuesdav Thur8doy cmd Saturdav by Ihe
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Regiiftered in the Registry Ofiice ior the Citr o( Toroato
on tbe 24tb day of October 1941 aa
No 4G052 CP
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Narodne manjine u Jugoslaviji
U Novostima od 26 juna ove godine donijeli smo vijest
jugoslavenske novinske agencije o položaju narodnih manji-na
u Jugoslaviji Tamo se veli- -
"Jugoslavenski narodi postigli su potpunu jednakost po
prvi put u historiji u svojoj borbi za slobodu tokom rata Brat-stvo
i jedinstvo princip nacionalne ravnopravnosti i istinske
demokracije sačinjavaju temelj nove Jugoslavije ali jedna-kost
prava sviju naroda Jugoslavije ne može se zamisliti bez
ravnopravnosti drugih narodnosti koje živu u Jugoslaviju
"U koliko prije nacionalne manjine razviju svoju vlastitu
nacionalnu kulturu u koliko se prije podignu škole i druge
ustanove u njihovom vlastitom jeziku u toliko prije će oni
moći da sudjeluju u progresu života zemlje i u toliko će bolje
razumjeti značaj sadašnjih političkih problema sa više volje
i pouzdanja doprinjeti političkom ekonomskom i kulturnom
razvitku cijele Jugoslavije
"Što se tiče Nijemaca mi ih ne samo isključujemo iz re-dova
manjina nego im oduzimljemo i gradjanska prava Za
Nijemce nema više mjesta na našem jugoslavenskom tlu Pri-padnici
madjarske manjine koji su zajedno sa Hortijevim
bandama sudjelovali u mučenju i ubijanju srpskog naroda i
ostalih Slavena u Vojvodini takodjer će biti kažnjeni Ali po-šteni
Madjari će moći da uživaju sva prava koja ih kao ma-njinu
pripadaju"
Jedan naš dugogodišnji pretplatnik porijeklom Nijemac
iz Jugoslavije piše nam u vezi te vijesti: "Ako je tome tako
onda mene brišite sa vašeg papira jer ja sam od moga po-stanka
bio anti-hitlerov- ac i anti-fašist- a ali njemačkog pori
jekla i vidio pravu braću u Hrvatima Srbima i tako u Slo-vencima
Ali ako se tako postupa sa njemačkim narodom bez
obzira na njegovo političko mišljenje onda znači da je slabo
Krivce treba kazniti to ja odobravam ali piše taj dotični da
ta Nijemce nema mjesta na jugoslavenskom tlu — onda neka
sam stoji tamo I nemojte zaboraviti da nas ima par ovdje u
Kanadi koji smo rodjeni u Jugoslaviji i borili se protiv agre-sora
A sada vam se zahvaljujem i na Novostima i možete
mi ih prekinuti slati"
Teško se našeg prijatelja dojmila ova vijest iz Jugosla-vije
pak kao za odmazdu odmah obustavlja novinu i odriče
se radničkog pokreta u kojeg je do tada "vjerovao"
Sam se slaže da treba krivce kazniti ali se ne slaže da
se tako postupa sa svim Nijemcima u Jugoslaviji vjerujući
da nisu svi Nijemci bili na strani Hitlera Što bi onda rekli
prijatelju kad bi vam se dokazalo a dokazati nije teško da
medju jugoslavenskim Nijemcima stvarno nije bilo nekog
drugog političkog mišljenja doli onog kojeg je propovijedao
Hitler Izuzetci tu i tamo nemogu biti mjerilo da se prema
ostalim blago postupa Čast tim dobrima Možda je po koji
bio i borac i mi smo sigurni da će se njegovo pravo kao
takvog priznati ali to se nažalost ne može reći za njemačku
manjinu kao cjelinu
Što ćete onda reći kad vas se suoči činjenicom da su
Nijemci u Jugoslaviji od dolaska Hitlera na vlast u Njemačkoj
sebe smatrali nekim višim bićem koje je pozvano da vlada
nad ostalim narodima Vi zaboravljate da su njemačko ma
njine u Jugoslaviji (ne i vi ovdje u Kanadi) bile listom za
Hitlera i da su prije dolaska hitlerove vojske u Jugoslaviju
vršile ulogu pote kolone Vi zaboravljate da su Nijemci u
Jugoslaviji odigrali najsramniju ulogu protiv naroda i zemlje
koja im ]e ukazala gostoprimstvo U ni jednom slučaju ni
kada za vrijeme okupacije jugoslavenski Nijemci nisu bili na
strani jugoslavenskih naroda već na strani okupatora Za
vrijeme posjete maršala Tita u Srijemu i Banatu maršal je
srbijanskim seljacima koji su došli iz svih krajeva Srbije da
pomognu sjetvu u Srijemu i Banatu rekao
"Eto vi ste došli da orete za vaš narod ono što su do
sad uživali Nijemci Vidite — kaže dalje Tito — kako su tu
imali najbolju zemlju i najbolje stanje pa ipak su vodili ne-milosrdnu
borbu protiv našeg naroda I mi smo u pravu da
im tu zemlju ne damo više" I seljaci su odlučno odgovorili
"Nikada višel"
Na 18 maja ove godine je u Cetinju govorio ministar za
Grnu Goru Milovan Djilas pak je medju ostalim za njema-čke
manjine u Vojvodini rekao slijedeće- - "U Vojvodini smo
na primjer zatekli prilikom oslobodjenja Nijemce Madjare i
naše Srbe i Hrvate Nijemci su se po dolasku nas držali stro-go
neprijateljski pak Je veliki dio morao napustiti zemlju
ostale smo raspodjelili na drugi koristan rad"
Kako izgleda ne samo sa Nijemcima nego sa svim ne-prijateljima
oslobodilačke borbe sa svima onima koji su bili
sa okupatorom a protiv naroda postupat će se prema zasluzi
Cnako kako je tko zaslužio Nijemci će svakako proći najgore
jer su najgori i bili Njih se neće samo isključiti iz redova na-cionalnih
manjina već će im se oduzimati i gradjanska prava
— kako to kažu iz Jugoslavije
To još ne znači da će se postupati prema svakom Nijem-cu
i na sva vremena jednako pogotovo ne onda ako izmedju
hiih ima onih koji su bili u borbi koji su bili proganjani radi
svojih progresivnih aktivnosti ili otpora njemačkim poroblji-vačima
Ovo još ne znači da će se ovako postupati i prema
vama kad se danas sutra povratite u Jugoslaviju pogotovo
ne onda kad se tamo uvjere da ste vi u ovim zemljama bili
na strani narodno oslobodilačkog pokreta i anti-hitlerov- ac
Vi se njihove osvete ne trebate ni najmanje bojati Oni se ne
osvećuju Oni samo kažnjavaju one koji su kaznu zaslužili
pa ako je tu kaznu zaslužila cijela njemačka manjina u Jugo-slaviji
cijela će biti kažnjena i točka Vi ako ste prijatelj
naroda i njegove velike borbe u Jugoslaviji treba de se slo-žite
sa takvom kaznom pa ma se radilo i o vašem vlastitom
bratu ocu ili djetetu
Brisati se radi toga iz radničkog pokreta ili prestati biti
pretplatnikom radničke štampe pokazuje koliko niste razum-jeli
narav opće borbe protiv fašizma
Rezolucija o organiziranju
naše omladine
Druga konvencija Saeza Ka-nadskih
Hrvata izjavljuje da je
pitanje organiziranja naše omla
dine jedno od najvažnijih pred
nama ovog časa članstvo orga-nizacija
S K II poodmiče u
godinama pa se je kod mnogih
počela osjećati zamorenost i is-crpljenost
uslijed ekonomskih
prilika teškog fizičkog rada i
logike da smo svakim danom
stariji Naša je stoga dužnost
posla rat i se da pripremimo čvr-sto
nasljedje našeg pokreta i
njegovih tekovina Takovo na-sled- je
može biti samo naša
omladina
Postavlja se stoga pred nas
pitanje: kako najbolje organi-zirati
našu omladinu? Da li u
redove S K II ili odvojeno od
njega da li posebno omladinu
hrvatskog porjekla ili zajedni-čki
svu omladinu južnoslaven-skog
porjekla da li omladinu
organizirati na čisto nacionalnoj
osnovi ili na svekanadskom op-segu
u smislu organizacije i nje-nih
djelatnosti?
Na sva ta pitanja možemo te-meljito
odgovoriti samo ako
pravilno pristupimo k riješava-nj- u
istih sa točke gledišta po-treba
naše omladine u duhu
vremena u kome naša omladi-na
živi i razvija se
Naša omladina živi i razvija
se pod sasvim drukčijim histo-rijskim
društvenim i ekonom-skim
okolnostima nego je to bio
slučaj sa nama Ono što je za
nas bilo dobro za omladinu je
nedovoljno Mi smo se iz rana
djetinjstva naučili niskom život-nom
standartu još nižem stan-dart- u
naobrazbe da i ne govo-rimo
o uskom društvenom i kul-turnom
vidiku pod kojim smo
uzrasti silom prilika u kojima
smo bili primorani živjeti Mi
smo iz koljevke sobom ponijeli
pokrajinske nacionalne I vjer-ske
predrasude koje su često
po narodnim neprijateljima ra-spire- ne
u prikriveni ili otvoreni
šovinizam Kod naše omladine
toga nema Ona je odrasla u
zemlji gdje se govori drugim je-zikom
gdje prevladavaju druk-či- ji
pogledi na životni i prosv-jetni
nivo i konačno gdje narod
uživa daleko više mogućnosti za
kulturni i društveni razvoj To
su u kratko osnovni razlozi za-što
je naša omladina po menta-litetu
na prvom mjestu kanad-ska
pa onda sve drugo
Uzevši te činjenice u obzir
mi moramo doći do zaključka
da razvoj našeg omladinskog
pokreta u velike ovisi o tome
da li će biti organiziran u duhu
kanadske savremenostl potreba
i mogućnosti Sto u drugim ri-ječima
znači da bi naš omla-dinski
pokret trebao biti odvo-jen
od Tih postojećih organi-zacija
i ustanova našeg naroda
pa i odvojen od Saveza On bi
trebao biti samostalan i baviti
se na prvom mjestu neposred-nim
pitanjima i zahtjevima om-ladine
koja pred nju postav-lja
sadašnjost u Kanadi i na
medjunarodnom polju Pokret
Slobodarski duh hrvatskog
naroda
Mi se danaj sjećamo kako je
prije 372 godine (1573 god) Ma-tij- a
Gubec seljak iz Hrvatskog
Zagorja podigao ustanak protiv
ugnjetavanja tudjinske i hrvatske
vlastele Taj dogadjaj poznat je u
povijesti kao "Seljačka Buna" i on
nije osamljen niti samonikao na
hrvatskom tlu čitavih dvijesta
godina prije toga podigli su bili
ustanak seljaci u Francuskoj
(1358 g) i u Engleskoj (1381 g)
a nekih pedesetak godina prije to-ga
u Njemačkoj (1525 g ) i sus-jednoj
Madjarskoj dok je u Dal-maciji
na otocima dignut seljački
ustanak već 1510 godine Svi su
ovi seljački ustanci bili pojave jed-nog
vala nezadovoljstva i revolta
ugnjetenih seljaka ondašnje Eu-rope
kao ito su danas oslobodila-čki
ratovi podjarmljenih naroda u
toj istoj Europi izraz zajedničke
težnje naroda za zbacivanjem faši-stičkog
jarma i sticanjem istinske
slobode i demokracije
Tada su svi spomenuti seljački
ustanci nepovoljno završili i bili
krvavo ugušeni jer prilike za os-tvarenje
težnja ondašnjih seljaka
nisu još bile dozrele Tako je i u
Hrvatskoj krvavo i nesretno zavr-šila
buna Matije Gubca Tada su
seljačke mase imale protiv sebe
i oružanu vlastelu u čijim Je ru-kama
bio novac i vojska i politi-čko
I ratno iskustvo Iako su ovi
ustanci vremenski već vrlo daleko
mi se njih sjećamo Jer u njima ži-vi
duh narodne borbenosti I otpora
onaj lati duh koji je našim narodi
NOVOSTI
naš omladine bi trebao biti
privlačiva ustanova oko koje će
se okupiti sve što u našoj omla-dini
napredno diše On će tu
veliku zadaću ispuniti ako om-ladini
pruži sto ona želi t j
pored društvenih aktivnosti i
prikladnu razonodu izraženu u
športskim aktivnostima svih
vrsta u društvenim priredbama
koje će omladini omogućiti da
se medjusobno zbližava i upo-znav- a
te da se zbliži sa ostalori
kanadskom omladinom Jer ko-načno
zathjevi i želje naše om-ladine
ne mogu biti različiti od
zahtjeva ostale kanadske om-ladine
Na osnovu sveg gore rečenog
druga konvencija S K II po-stavlja
pred sve članstvo Save-za
slijedeće zadaće u vezi sa
organiziranjem naše omladine:
1 — U svim naseljima gdje
se nalazi naše omladine pora-diti
na osnivanju posebnih om-ladinskih
organizacija u koje će
stupati ne samo hrvatska nego
i srpska pa i slovenska omladi-na
2 — Pomoći omladini da čim
prije moguće sazove konvenci-ju
svih postojećih omladinskih
organizacija sa svrhom centra-liziranj- a
takovog omladinskog
pokreta u Kanadi
3 — Dati omladini moral-nu
i financijalnu pomoć koliko
za sazivanje nacionalne konven-cije
toliko za razvijanje svojih
aktivnosti
Druga konvencija S K II
stoji na stanovištu da će samo
takav omladinski pokret biti u
stanju kupiti većinu naše om-ladine
koliko u radu za razvi
janje društvenih aktivnosti to-liko
u borbu za zaštitu politi-čkih
i ekonomskih potreba om-ladine
Pošto se na drugoj konvenciji
Saveza Kanadskih Hrvata nalazi
niz predstavnika već organizi-rane
omladine konvencija jed-noglasno
riješava:
1 — Da svi omladinski dele-gati
i delegatice na drugoj kon-venciji
Saveza Kanadskih Hrva-ta
sačinjavaju posebnu omladin-sku
komisiju
2 — Omladinska komisija sa-stati
će se posebno i izraditi
nacrt za poziv na svu kanadsku
omladinu hrvatskog srpskog i
slovenskog porjekla za što sko-rije
sazivanje ustanovne kon-vencije
jednog demokratskog po-kreta
kanadske omladine južno-slavenskog
porjekla
3 — Uputiti na sva tri brat-ska
Saveza i sve druge demok-ratske
ustanove našeg naroda u
Kanadi poziv za moralna i ma-terijalnu
pomoć omladinskom
pokretu
4 — Izabrati inicijativni I
privremeni Izvršni odbor koji
će rukovoditi sa pripremama za
organiziranje omladinskog po
kreta i sazivanja ustanovne kon-vencije
ma dao snage vještine i ustrajno-sti
da nadvladaju mnogo nadmoć-nijeg
i mnogo podmuklijeg neprija-telja
Mi slavimo u Matiji Gubcu
lik čovjeka koji je poveo narod u
borbu za slobodu — ili kako je
on tada govorio: "Za stare pravi-ce"
— protiv ugnjetavanja a za
ljudsko dostojanstvo i slobodu
Narod Je u svojim težnjama uvi-jek
umjeren i pravedan pa je ta-ko
1 onda bilo ali je protiv sebe
našao sve ono što je bilo nepošte-no
pokvareno lio se povodilo sa-mo
za svojim ličnim interesima i
Sto nije marilo za interese naroda
Tako su I danas naši narodi u
svojoj svetoj i pravednoj borbi za
slobodu i demokraciju protiv sebe
našli udružene sve sile izdajica
špekulanata i plaćenika koji su se
radi svojih ličnih interesa dali u
službu fašističkim okupatorima
Ali dan&g — svijesni ustrajni is
kusni i dorasli borbi spremni su
na sve žrtve dobro i mudro ruko-vodje- ni
naši su narodi uspjeli da
izvojuju pobjedu i ostvare svoje
težnje što nije uspjelo pod ruko-vodstvom
Matije Gubca stubičkog
seljaka uspjelo je pod rukovod-stvom
Josipa Droza Tita maršala
Jugoslavije sina jednog stubičkog
seljaka! Svi slojevi naroda ujedi-njeni
u širokom oslobodilačkom
frontu Izvojštili su pod tim ruko-vodstvom
slobodu i prava za koje
su se pred više od tri rijeka borili
I dali svoje živote Mati ja Gubec
I hiljade hrvatskih I slovenačkih
seljaka
BR
Naši Zadaci:
Glavna rezolucija usvojena na drugoj konvenciji Saveza Kanadskih Hrva-ta
održanoj na 30 juna 1 i 2 jula 1945 godine u Windsoru
Delegati druge konvencije Saveza Kanad-skih
Hrvata aa ponosom konstatiraju nakon
su pregledali dosadanji Savezni rad da je naš
udio u radu za pomoć narodima Jugoslavije
bio osjetljiv i značajan Mi smatramo da su
tri bratska Saveza pogotovo Savez Kanadskih
Hrvata kao brojčano najjači bili kičma u ra-du
za prikupljanje preko četvrt milijuna do-lara
pomoći i vise od sto tona odjeće i obuće
narodima Jugoslavije
Mi takodjer ustanovljujemo na ovoj kon-venciji
da je naiu pomoć obnovi i izgradnji
federativne Jugoslavije potrebno proširiti i za
taj rad zainteresirati svu kanadsku javnost
pa i državne ljude Naš prvotni zadatak u
predstojećem razdoblju se stoga mora sastoja-ti
u sistematskom i efektivnom pružanju mo-ralne
potpore tekovinama Narodne oslobodi-lačke
borbo i materijalne pomoći izgradnji i
obnovi nove Jugoslavije
Posto Vijeće Kanadskih Južnih Slavena
smatramo kao najbolje sredstvo za ujedinje-nje
svekolikog našeg naroda u tom velikom
radu druga konvencija Saveza Kanadskih
Hrvata riješava:
1 — Da ćemo pomagati sve planove i
mjere koje Vijeće poduzme u svrhu pružanja
tehničke materijalne ili moralne pomoći Ju-goslaviji
2 — Da ćemo ponukavati naše članstvo
i prijatelje Saveza na dobrovoljno izučavanje
svih mogućih strukovnih zanata kako bi ka-snije
mogli narodima Jugoslavije pružiti teh-ničku
pomoć ako i kad se riješe na povratak
u zemlju
POJAČAJMO NAŠE REDOVE
U proljetnoj kampanji za novo članstvo
uspjeli smo povećati naše redove za 717
novih članova Te brojke su nepobitan dokaz
da je naš Savez priznat po našem narodu u
Kanadi kao jedina napredna ustanova koja
je zaslužila njegovo povjerenje i koja je u
stanju ujediniti ga i povesti putem napretka
i demokracije
Usprkos tog našeg velikog postignuća
mi na ovom mjestu moramo odlučno ustvrditi
činjenicu da u Kanadi živi još nekoliko tisuća
našeg naroda koji se još nije priključio našem
Savezu a ipak je na strani napretka i demo-kracije
Mi se moramo postarati da i taj na-rod
organiziramo i privedemo u redove Save-za
Kanadskih Hrvata te na osnovu toga ri-ješava-mo:
1 — Da Savez Kanadskih Hrvata povede
još jednu kampanju za 500 novih članova
300 muškaraca i 200 žena
2 — Kampanja novog članstva ima po-četi
1 decembra 1945 a završiti 1 marča 1946
Ima dakle trajati tri mjeseca
3 — Organizacione zadaće prepuštaju se
budućem Izvršnom odboru Saveza a nagra-de
u kampanji za novo članstvo da se ukinu
4 — U zimskoj kampanji za novo član-stvo
apeliramo naročito na organizacije Sa
veza koje su u toku proljetne kampanje pod-bacile
u tom radu akoprem su i kod njih po-stojale
mogućnosti za organiziranje naroda
da u zimskoj kampanji upregnu sve sile za
jačanje svojih redova Akoprem se zimska
kampanja odnosi na sve organizacije Saveza
diljem zemlje u slijedećim naseljima je potreb-no
sa naročitom ozbiljnošću pristupiti tom pi-tanju-
Welland Ont West Toronto Ont Mon-tre- al
Que S S Marie Ont Geraldton Ont
Larder Lake Ont Schumacher Ont Noran-d- a
Que Val D'Or Que New VVaterford N S
Nove organizacije Saveza Kanadskih Hr-vata
je potrebno uspostiviti u slijedećim na-seljima:
Samia Ont Malartic Que Picturo But-t- e
Alta Cadomin Alta Calgarv Alta i Cum-berlan- d
B C
Grupe Saveza Kanadskih Hrvata potreb-no
je uspostaviti u slijedećim naseljima- -
Huntsville Ont Duparquet Quc Flin
Flon Man Tirniskaming Que Edmonton
Alta Edson Alta Atlin B C Aleza Lake
Prince George B C Natal-Mitchel- L B C
Kimberley B C Nancrimo B C Courtenav
B C Chemcrinus B C White Horse Y T
Za uspostavu organizacija Saveza Kana-dskih
Hrvata potrebno je najmanje sedam
članova dočim za uspostavu grupa potrebna
su tri lica
ORGANIZIRAJMO 2ENE I OMLADINU
Akoprem smo prvih dana osnutka naše
organizacije shvaćali ozbiljnost organiziranja
žena mi još ni danas nismo ozbiljno pristu
Subota 7 jula 1945
pili riješenju tog važnog pitanja Proljetna
kampanja za novo članstvo je situaciju do-nekle
izmijenila no ni iz daleka dovoljno pre-ma
stvarnim mogućnostima za organiziranje
Žena
Žene su u razvoju našeg pokreta i ispu-njavaju
naših zadaća igrale odlučujuću ulo-gu
One to trebaju i u buduće biti To je os-novni
razlog zašto moramo najozbiljnije pri-stupiti
organiziranju žena u toku zimske kam-panje
tako da nakon iste ni jedna jedincata
Hrvatica ne ostane izvan naših redova
Nemalo isti slučaj je sa omladinom Svi-jesni
smo činjenice da "svijet na mladjima
ostaje" no nikad još nismo ozbiljno pristu-pili
organiziranju omladine Uspjesi koje smo
u tom pogledu do sada polučili nisu zadovo-ljavajući
U toku proljetne kampanje organi-zirali
smo 99 omladinaca i omladinki To je
dobro no nedovoljno prema potrebi pripre-manja
našeg naraštaja za postignuće boljeg
i sretnijeg života za uzimanje učešća u pred-stojećim
borbama za opstanak prosperitet i
osiguranje mira Ova konvencija mora pred
sve delegate postaviti zadaću da pri povrat-ku
u svoja naselja svojski porade na Jačanju
već postojećih omladinskih organizacija a
gdje još nisu osnovane na uspostavi istih
IZGRADJUJMO H B ZAJEDNICU
Hrvatska Bratska Zajednica je na prvom
mjestu potporna ustanova koja naš narod za-štićuje
u bolesti l nevolji Takova jedna usta-nova
je našem narodu neophodno potrebna
a njezina svrha je u punoj saglasnosti sa ci-ljevima
i težnjama Saveza To je upravo ra-zlog
zašto smo mi od Saveza Kanadskih
Hrvata neumorno radili na podizanju Zajed-nice
u Kanadi Ako zavirimo u razvoj Zajed-nice
u Kanadi pronaći ćemo da je ona rasla
i razvijala se uporedo sa razvojem našeg po-kreta
Sa sigurnošću možemo ovdje podvući
da smo mi napredni kanadski Hrvati odgo-vorni
za osnivanje najmanje tri četvrtine da-nas
u Kanadi postojećih odsjeka Zajednice i
za organiziranje u Zajednicu najmanje tri hi-ljade
kanadskih Hrvata i Hrvatica Uporedo sa
izgradnjom Zajednica mi smo ju i budno ču
vali od svih njenih neprijatelja koji su joj pot-kopavali
temelje Štaviše mi smo Zajednicu
uspjeli očuvati od neprijatelja i špekulanata
koji su pod firmom "Hrvatske Sloge" pokuša-vali
osujetiti Zajednicu i njeno postojanje u
Kanadi Ljudi koji su stojali na čelu "Hrvat-ske
Sloge" su ljudi koji danas aktivno rade
na slabljenju zajedničkih interesa cijepanjem
odsjeka Zajednice slabeći time njenu djelat-nost
kao potporno ustanove i snagu kao de-mokratske
matice svih kanadskih Hrvata i
Hrvatica
To su osnovni razlozi zašto sa ove kon-vencije
moramo poći kućama uvjereni da je
pitanje izgradnje jedinstvene Zajednice u Ka-nadi
Jedan od naših najvažnijih zadataka
Naša je dužnost brojčano jačati Zajednicu i
štititi ju od svih njenih neprijatelja pa i onih
koji ju cijepanjem nastoje oslabiti i privezati
uz kola političkih stranaka
Mi moramo pomoći kanadskim Zajedni-čarima
da u pojedinim naseljima gdje 2a to
postoje okolnosti i mogućnosti ujedinjuju po-stojeće
odsjeke po sjajnom uzoru naše braće
u Vancouveru jer će jedinstvena Zajednica
biti jača kao potporna ustanova i kao sredi-šte
za okupljanje našeg naroda u svrhu po-dupiranja
stvari demokracije i napretka Ta-ko
isto je naša dužnost članstvo Zajednice
uvjeriti da cjepačka politika stanovitih ljudi
po primjeru Hamiltona Schumachera Wind-sor- a
i nekih drugih naselja jedino slabi Za-jednicu
i unaša razdor medju naš narod u
pojedinim naseljima pa čak moliti i Glavni
odbor Zajednice da spriječava takav destruk-tiva- n
rad
Kao dobri Zajedničari mi moramo uzeti
aktivnog učešća u sadanjoj kampanji za pom-ladak
u Zajednicu U prošloj kampanji za pom-ladak
imali smo trojicu kanadskih naprednih
Zajedničara koji su bili udarnici u kampanji
Tokom ovo kampanje mi ih moramo imati
bar dvostruko toliko Naša lozinka u sadanjoj
kampanji za pomladak mora biti
Ni Jedno dijete hrvatskih roditelja ne smi-je
nakon kampanje ostati izvan Zajednice
POJAČAJMO PROSVJETNI RAD
U toku rata smo uslijed donekle opravda-nih
razloga nemalo potpuno napustili naš
prosvjetni rad Tome je bilo razloga Radili
smo za pobjedu nad fašističkim krvnicima i
ulagali sve naše fizičke i umne sile u pro-izvodnji
za rat i pobjedu Sada je kičma oso-vine
slomljena Mi se imamo priliku ozbiljno
(Nastavak na strani 3)