Nase Novine, May 25, 1983

              У, - ЧР уг - - 1
,, : ЧЛ f t"4
t fit ' t ?--' I "- - f f v v V
У
6- - NASE NOVINE, April 6,1983. Borba protiv nuklearnih
Kako je poznato, атепбкј imperi-jalis- ti
sa svojim trumbetaSem Rea-gano- m
na 6elu, prizeljkivali su
pobjedu tako-zvan- ih krS6anskih
demokrata — partije krupnog kapi-tal- a
i desne burzoazije u nedavnim
zapadno-njemafiki- m parlamentar-ni- m
izborima. Ta se je partija
formalno obavezala instalirati nove
атепбке rakete na svom teritoriju,
pa je stoga uzivala podrSku sadanje
vladaju£e ekipe u Sjedinjenim Dria-vam- a,
koja u svojoj bjesomufinoj
protusovjetskoj kampanji nastoji
namjestiti nove dugometne nuklear-n- e
rakete na teritoriji zapadno-evropski- h
zemalja, prije svega u
Zapadnoj Njema6koj, kao izraziti
izazov Sovjetskom Savezu.
U Bijeloj Ku6i je slavljena pobjeda
te partije, ali u Bonnu nije bilo takve
ushi6enosti. Kancelar Kohl i njegovi
pajdaSi znadu dobro da njihova
izborna pobjeda ne zna6i da su im
gradani dali povjerenje iz oduSevlje-nj- a
za namjeStanje tih raketa na
njihovom tlu. To se moze nazrijeti iz
raznih komentara objavljenim u
атепбкој Stampi. Kao primjer moze
posluziti rasprava gosp. Roberta
Huntera, direktora evropskih studija
u Centru za strateSke i internacio-naln- e
studije na Georgetown univer-zitet- u.
Gosp. Hunter je pisao da bi
mnogestvari mogle ispasti naopako
prije nego se u decembru namjesti
prva Pershing II raketa. On spominje
da je potpredsjednik George Bush
na svojoj turneji po zapadnoj Evropi
prije spomenutih izbora, pronaSao
da Reaganov prijedlog za tako-zvan- u
"zero-optio- n" uziva medu saveznici-m- a
malo Sto viSe od "lip service"
kako se u Americi kaze. Drugim
rije6ima, na jeziku se suglasuju, ali
su zeljni na6i neki izlaz da izbjegnu
primiti viSe nuklearnih oruzja. Svaki
od zapadno-evropski- h voda istaknuo
je to drugafiije, ali su svi bili
suglasni da Reaganova vlada mora
pokazati viSe fleksibilnosti u 2enev-ski- m
pregovorima sa Sovjetskim
Savezom.
Dalje, gosp. Hunter kaze: "Kohl
(kancelar Bonnske vlade) moze ima--ti
glasove, ali prevesti to u mandat
za namjeStanje (raketa) je Skakljiv
posao... Isto tako valno u Zapadnoj
Njemackoj i u vedni Evrope, je novo
strujanje nepovjerenja u sposob-no- st
Sjedinjenih Driava da predvode
alijansu".
DEMONSTRACIJE NA POMOLU
Prolje6e nije daleko i u pomolu su
aktivne demonstracije u Zapadnoj
Njema6koj protiv namjeStanja ame-ri6k- ih
raketa. Tu je sada i 27 novih
6lanova pari amenta, tako-zvan- ih Ze-lenja-ka
(Greens), koji glasno zago-vara- ju
demonstracije protiv nuklear-nih
raketa, upozorava gosp. Hunter
vladaju6e krugove u Washingtonu.
Potrebno je novo razumijevanje da
je budu6nost transatlantskih odno-s- a
prillCno nesigurna, i da si
SjedinjeneDrzave ne mogu dozvoliti
da opet padnu tako daleko otraga u
svom spoznanju poteSko6a u alijan-s- i,
upozorio je spomenuti geopoli-ti6k- i
stru6njak vladaju6e klase.
Petra Karin Kelly, voda zapadno-njema6k- ih
Zelenjaka koji su u
izborima dobili 27 zastupnika u
parlamentu, kazala je u razgovoru s
novinarimada su oni gotovi nastavi-t- i
borbu, blokirati namjeStanje Rea- -'
w S3
yyt'
ganovih raketa, i ako je njihovo
hapSenje cijena protivljenja, oni su
ju gotovi platiti.
Na mjestu je spomenuti da je
Petra Kelly pastorka umirovljenog
атепбкод pukovnika koji je ranije
bio na duznosti u Bavariji, tu ozenio
njezinu majku i nju adoptirao.
Skolovana je u Sjedinjenim Drzava-m- a,
ali se povratila u NjemaCku gdje
je bila pristupila u Socijaldemokrat-sk- u
partiju, koju je napustila 1978.
zbog suglaSenja bivSeg kancelara
Schmidta s nuklearnom politikom
Washingtona. Rezultat je bio orga-niziran- je
nove partije na platformi
protivljenja namjeStanju nuklearnih
raketa na tlu Njemacke. Zeleni ili
Zelenjaci, po пјетабкот Gruenen,
drze da 6e njihov ulazak u parlament
i protivljenje namjeStanju nuklearnih
raketa na пјетабкот tlu, ubrzati
radikaliziranje Socijaldemokrata.
Zeleni su dobili taj naziv po
njihovom prvobitnom zauzimanju za
safcuvanje prirodnog okoliSa te 6is-to- 6e
zraka i vode, a to je uklju6ivalo
borbu protiv gradnje nuklearnih
elektrana i najzad protiv namjeStanja
nuklearnih raketa na tlu NjemaSke.
Sada, nakon prodora u parlament
Zapadne Njemafike, oni su u boljem
polozaju da mobiliziraju javno mni-jen- je
protiv namjeStanja nuklearnih
rekate NATP Pakta, kazao je jedan
od njihovih voda, Rainer Trampert.
On je poznao Njemce u, kako гебе,
"mirni gradanski rat" protiv tih
oruZja.
2ENEVA, Tanjug — Razvijene
zemlje ne ispunjavaju preuzetu oba-vez- u
da 0,7 posto svog druStvenog
bruto-proizvodaodvaj- aju za takozva-n- u
sluzbenu pomoc zemljama u
razvoju.
Pripremaju6i izvjeStaj za beograd-sk- o
zasjedanje Unktada u junu,
njegov poseban Komitet za financije
(CIFT) ukazaojedaje u meduvreme-n- u
doSlo бак do opadanja ove
pomo6i. Godine 1981. slubena
ротоб razvijenih zemalja iznosila je
0,32 posto njihovog druStvenog
bruto prihoda, prema 0,33 posto u
1980.
Od razvijenih zapadnih zemalja
jedino su Danska, Holandija, Nor-veS- ka
i Svedska ostvarile cilj od 0,7
U Sjedinjenim Drzavama nije sve
tako kako bi se jednom strancu
moglo pri6initi sluSajuci provokator-sk- e
govorancije Reagana i njegovih
poru6nika. U zemlji izbijaju protesti
i demonstracije. I Kongres se sup-rotstav- lja
luda6koj politici nukleame
trke. Sredinom marta odrzana je
prva гпабајпа debata u Predstavnic-ko- m
Domu i svi su izgledi da ce
rezolucija za uzajamno zamrznu6e
nuklearnih oruzja Sjedinjenih Driava
i Sovjetskog Saveza, biti uskoro
usvojena.
Nedavno prevazanje nuklearnih
oruija iz Texasa do jedne podmor-ni6k- e
baze na Pacifiku, izazvalo je
protestne demonstracije uzdui puta
kojim je specijalni teretni vlak
prolazio.
Reaganove provokatorske govo-rancije
poCele su zabrinjavati бак i
nekoje vode6e republikanske politi-баг- е.
Kao primjer moze posluziti
upozorenje senatora Charles Percy
povodom Reaganova izazovnog go-vo- ra
pred jednom skupinom desni-6arski- h
duhovnika. Senator je medu
ostalim rekao:
"Ja mislim da je do§lo vrijeme za
ohladenje govorancija, da imamo
govomi6ko primirje, tako da prego-vo- ri
zaoruznu kontrolu mogu prosli-jedi- ti
u boljoj klimi".
Percy je republikanac iz lllinoisa i sada je pro6elnik Senatskog odbora
za vanjske odnose. On drii- - da je
kontrola nuklearnih oruija najglavni- -
posto sluzbene pomobi zemljama u
razvoju u toku 1981. godine. Prema
izjavi direktora departmana za finan-cije
i razvoj u okviru Unktada Rogera
Lorensa, nema nikakvih izgleda da
sve industrijski razvijene zemlje
ostvare svoju obavezu do 1985.
godine.
Od trinaest zemalja koje zaostaju
u sluzbenoj pomo6i, kako je on
izjavio na plenarnom sastanku Ko-mite- ta
za financije, Austrija, Kana-d- a,
Francuska, Finska i Italija dale
su obavezu da 6e pokuSati da tu
obavezu podmire do 1990. godine.
Sekretarijat Unktada nije mogao
dobiti informacije od nekih vlada o
tome kako ispunjavaju ovu obavezu
prema zemljama u razvoju.
S3
je pitanje. U razgovoru s novinarima
on je kritizirao nekoje neimenovane
osobe u Bijeloj Ku6i i Vojnom Stabu,
koje smetaju pregovorima koji se
vode u Svicarskoj. On ih je okrstio
kao "stonewalls".
Sredinom marta, nakon sastanka
s jednom sovjetskom delegacijom u
Washingtonu, Percy je izjavio da je
potreban 6im skoriji sastanak Rea-gana
sa sovjetskim vodom Andro-povo- m.
Najve6e pitanje je nuklearna
opasnost, pa nije potrebno imati
sporazum gotovza potpisivanje prije
nego se ta dva6ovjeka sastanu i
upoznaju, kazao je taj republikanski
ро!Шбаг.
Promatrac
S4 a v л
+
Polovicom ozujka 1871, u vrijeme kad je novouspostavljena burzoa-sk- a
republika posla putem izdaje nacionalnih interesa u ratu s pruskim
zavojevacima, u Parizu je odjeknula proleterska eksplozija. Predsjednik
nove francuske vlade Thiers nije vidio ni gnjev siromasnih predgrada
ni to da je u punoj nemilosti kod svih drustvenih slojeva glavnog grada.
Pa, ipak, ohrabren pruskim kancelarom Bismarckom koji je obecao nje-mac- ku
neutralnost u borbi s pariskim radnicima, izdao je naredbu da
se otme 250 topova sto ih je cuvala Nacionalna garda. Da bi se to ucinilo
trebalo je razoruzati sto tisuca naoruzanih Parizana, zapravo citav grad,
a to je bilo nemoguce.
Kad su Thiersovi generali Lecomte i Clement Thomas u tri sata ujutro
18. ozujka 1871. poceli akciju s trupama sakupljenim sa svih strana,
zatekao ih je jednodusni otpor uzbudenog Pariza. Mnogi vojnici bacili
su oruzje i grlili se s narodom koji rtije dao topove. Svi zajedno uzvikivali
su: - Smrt izdajnicima!
Razbjesnjeli gradani i radnici uhvatili su dvojicu generala i poslije
kratkog sudenja pred prijekim sudom odmah strijeljali. Time je pocela
Pariska komuna, velicanstyeni ustanak proletarijata koji je prvi u povijesti
srusio burzoaski drzavni aparat i osnovao novu, revolucionarnu vlast na
celu s predstavnicima radnicke klase. Thiersove trupe morale su se po-vu- ci
u obliznji Versailles odakle se pripremao protuudar burzoazije.
Ш Л-с- Л' ..лг'. S-A!3- JLseas-fii
Komunari su srusili spomenik Napoleonu I kojeg su smatrali
simbolom despotizma
U toku dva i po mjeseca postojanja Komuna je pokazala cudesne
primjere stvaralastva. Teoreticar naucnog socijalizma i voda medunarod-no- g
proletarijata Karl Marx tih je dana napisao: - Sav obuzet sjajem odusevljenja zbog svoje povijesne misije,
Pariz je radio, mislio, borio se( prolivao krv, i u svom poletu na stvaranju
novog drustva zaboravljao na ljudozdere koji su stajali pred njegovim
vratima. .. .
Radnici Pariza, dosavsi na vlast, poceli su mijenjati stari drustveni
sistem i izgradivati novi, socijalisticki poredak. Ulogu obrane i zastite
preuzeo je naoruzani narod, svi funkcionari su birani, odvojena je crkva
od drzave a nastava proglasena besplatnom T obaveznom. Medu najvaz-nij- e
odluke Komune spada predaja napustenih tvornica na upravljanje
radnicima i rekvizicija krupnih poduzeca. U tvornici oruzja prvi put u
povijesti poceo je funkcionirati radnicki savjetl
Svi drzavni cinovnici i clanovi Komune birani su opcim prayom glasa
i mogli su se smijeniti ukoliko vise nisu uzivali povjerenje svojih biraca.
Komuna je zakljucila da placa visih cinovnika ne moze biti veca od
zarade kvalificiranih radnika. Time je nastojala ukinuti privttegije zaostale
iz burzoaskog drustva. Po uzoru na pariski primjer sirom Francuske imalo
se uvesti komunalno uredenje na temeliu samouprave proizvodaca. Cen-tral- na
vlada vodila bi zajednicke posfove.
No, vec na pocetku svog djelovania Komuna je ucinila presudnu
stratesku gresku. Umjesto da povede odlucnu ofanzivu protiv versajske
vlade nesmotreno joi je ostavila vremena da prikupi nove kontrarevolu-cionarn- e
snage. Pocetkom travnja poceo je protunapad burzoazije.
Thiersovoj vladi znatno su pomogli Prusi vrativsi iz zarobljenisWa 130.000
vojnika za konacni obracun s pariskim proletary atom. Poslije ogorcenih
borbi 28. svibnja 1871. kontrarevolucionarne trupe osvojile su i posljednju
barikadu Komune. U krvavoj odmazdi palo je 30.000 komunara, a 28.000
ih je zatvoreno. - Pariz radnika iz 1871, napisao je kasnije Marx, Pariz Komune
bit ce vjecito slavljen kao preteca jednog novog drustva. Uspornena na
ove mucenike zivjet ce, kao u svetilistu, u velikom srcu radnicke klase. . .
"Vjesnik" (Zagreb")