Nase Novine, June 24, 1981

              f'..J„ - , 4" , "If Ultt ,r ' 4 ll, I'
i д' ™ ' ' 1 i + '' A,, Л I, ' , - , '-
-I 4 I
ft
IB'ihfeil'fiiJ, April 1. 1981
40 YEARS SINCE THE HISTORIC MARCH EVENTS
DETER
By Milan NLKOLlC
It is now 40 years since the most
tumultuous events in the history of
Yugoslavia. On March 27, 1941 , the
people of Yugoslavia openly
rejected Yugoslavia's entry into the
fascist block unly two days earlier.
That Yugoslav "NO" was the
work of the Communist Party of
Yogoslavia (CPY), which, under
the leadership of Josip Broz Tito,
had prepared the peoples of
Yugoslavia for determined
resistance to Yugoslavia's entry
into the fascist Triple ' Pact
(Germany-ltaly-Japan- ). The Com-munist
Party made the truth of the
treason of the Cvetkovic-Mace- k
government known to the people.
The call given by the Yugoslav
communists was accepted by the
mass of the population. This was
not mere chance. The communists
had undertaken the mobilisation of
all progressive forces for the
defence of Yugoslavia from the
fascist aggressors as soon as
Josip Broz Tito came to.the head of
the CPY in 1937.
The ruling bourgeoisie in Yugo-slavia
was not prepared to defend
the country from the fascist
aggressor.. It did its utmost to
assure that Yugoslavia joined the
fascist block in order to preserve
their class interests and positions.
This policy was the reason why the
country was not prepared for
defence, and the army was one od
the worst equipped in Europe at
that time.
The Communist Party of Yugo-slavia
(CPY), had been becoming
became even more active in the
defence of the country. In October
1940 it had formed the Military
Commission attached to the CPY
Central Committee, headed by
Josip Broz Tito. The Military
Commission had the task of
suppressing fifth column influence
in the army and developing the
spirit of resistance. The com-munists
had also developed the
Cvr
spirit of resistance to dascism
amongst the population. The
peoples of Yugoslavia were
determined and unhesitating in
their condemnation of the joining
of the Triple Pact, an act which
they likened to national treason.
Advantage was taken of this by a
group of the king's officers, who
carried out a putsch on March 27,
whereby the Cvetkovi6-Mace- k
government was overthrown.
With the full support of fascist
Italy, Horty's Hungary and imperial
Bulgaria, Hitler attacked Yugosla-via
on the morning of April 6 with
the merciless bombing of
Belgrade. Even before the attack,
the CPY had directed its members
and communist youth to report
immediately to the military units
and fight against the aggressor.
The communists unsuccessfully
sought that the workers and young
people be armed for the defence of
the country and the more effective
opposition to the fifth column.
Treason, chaos and disorgan-isation,
however, caused the
speedy downfall of the king's
army.
On April 10, when the German
armoured dividions were entering
Zagreb, Tito met with his closest
associates. It was decided that the
Communists of Yugoslavia would
"continue with resistance to the
fascist aggressor, regardless of the
fate of Yugoslavia as a state and its
army". The Military Committee was
formed, headed by Tito. It had the
task of setting ' underway
preparations for an armed uprising.
This was an historic desecion. The
CPY took the fate of the peoples of
Yugoslavia into its own hands. On
account of the events in Yugosla-via,
Germany had to postpone its
attack on the Soviet Union for five
weeks and also had to negled-activit- y
on other fronts, which was
of great advantage to the other
allies too.
SK ZA
I U
BEOGRAD (Ranka Adum Cicak) - Na
sjednici Koordinacionog odbora Savezne
konferencije SSRNJ za nase radnike u ino-zemst- vu ovogodisnji susreti s tim nasim
radnicima ocijenjeni su vrlo uspjesnim.
Prema procjenama, ove je godine za zim-ski- h praznika u doslo nesto
manje nasih gradana nego ranije (oko
700.000, dvije trecine od ukupnog broja na-sih
ljudi na privremenom radu u
Ftazloga tome je vise. Jedan od omh sto
pokazuju da je veza s nasim ljudima u ino-zemstvu
sve jaca jest to sto se povecava
broj drugih susreta s nasim radnicima l u
nas i u inozemstvu Tako je u SR Hrvatskoj
lani boravilo 5000 malisana, a 39 kulturno-umjetnicki- h crustava iz te republike gosto-val- o
je medu nasim radnicima u drugim
zemljama. Sve je vise i seminara sto se odr-zavaj- u
za nase radnike u inozemstvu, pa je
i to jedan od razloga da su zimski praznici
postali samo dio ukupnih godisnjih vide-nja- .
Prema procjenama iz republika i pokra-jina- . susretima ove je zime
prisustvovalo 40 do 60 posto onih koji su
dosli u zemlju. Pokazalo se da su ljudi ma-nje
isli na te sastanke u opcinama gdje su
ovakvi skupovi lani bili slabo
pa od njih nisu ni ove godine mnogo' oce-kiva- li
Bolji je bio odaziv sastancima.u op- cinama sto cijele godine uspjesno kontakti-raj- u
sa svojim sugradanima privremeno
zaposlentm u inozemstvu. Tako je u Slove-nij- u
ove zime stiglo 38.000 radnika, a 3000
in jedoslo na sastanke. U je od
2500 prispjelih radnika na sastanke dosao
svakitreci, u Makedoniji od 7000 njih 2850,
na Kosovu od 6000 - 60 posto, a u BiH od
80000 37 posto
Na tim sastanci ma -- najvece je zanimanje
pokazano za konkretne mogucnosti i uvje-t- e
zaposljavanja u zemlji bilo za posao u
bO.OOO MLADIH NA
OVOGODlSNJIM RADNIM
AKCIJAMA
U JUGOSLAVS
Nagradili5tima31 savezne radne
akcije ovog leta radi6e 792 radne
brigade. Medu 50.000 mladih koji
ce udestvovati na ovogodiSnjim
saveznim radnim akcijama Sirom
Jugoslavije, naci ce se i veliki broj
dece Jugoslovena na privremenom
radu u inostranstvu. Do sada je
prijavljeno 19 brigada sastavljenih
od jugoslovenskih radnika na
privremenom radu ili njihove dece.
Najvece interesovanje za akcijaSko
leto 1981. pokazali su mladi koji
privremeno zive i rade u SR
Nemackoj, Svedskoj i Austriji. Sa
ovim brigadama do6i ce i izvestan
broj omladinaca — drzavljana tih
zemalja. Ove godine ce na radnim
akcijama u starom kraju ucestvova-t- i
i jedna grupa Iseljenika iz
Detroita, drzava Micigen.
Zbog izuzetno velikog intereso-vanj- a
za odlazak na radnu akciju,
prvi put ce se organizovati radna
akcija "Bratstvo-jedinstvo- " na
Crnogorskom primorju, zatim
akcije "Slovenafika Gorica",
"Romanija" i "Duga Resa".
GRADISE NOVA TERMO-ELEKTRANA
UKOLU-BARSKO- M
BASENU
U Srbiji se gradi jedna od najvedih
elektrana u svetu. Red je o termo-elektra- ni
na ugalj, koja se podize
na tridesetak kilometra zapadno od
Beograda na obali reke Save. Kada
budu zavrSena sva 6etri bloka od po
615 megavata, ova termoelektrana
davade godiSnje oko 24 milijarde
kilovatdasova elektridne energije,
Sto je gotovo 6etiri puta w'se od
proSlogodiSnje rekordne
proizvodnje jugoslovenskog dela
hidroelektrane "Derdap" na
Dunavu. Nova termoelektrana, 6ija
prva dva bloka treba da budu u
pogonu od 1983. odnosno od 1985.
godine, tre6a je fabrika struje u
Kolubarskom basenu — najve6im
jugoslovenskim rudnicima lignita.
KOORDINACIONI ODBOR SSRN3 NASE RADNIKE
INOZEMSTVU
Jugoslaviju
inozem-stvu- ).
organiziranim
organizirani,
Vojvodini
domoYinom
drustvenom sektoru ill za mogucnosti for-miran-ja
ugovornih organizacija udruzenog
rada, angaziranje ocobnih sredstava u ma-lo- j
privredi ill rad na selu
Medutim, mnoge nase opcine koje nema-j- u
jos programe zaposljavanja povratnika
nisu mogle dati prave odgovore na ta pita-nj- a. Nasi radnici jos nisu zadovoljni ni svim
rjesenjima u oblasti porezne. kredttne.
stambene i komunalne politike Istiru da
carinski propisi ne stimuliraju da se ulozi
vlastiti novae Veliku prepreku za zaposlja-vanj- e
u zemlji pravi i nepriznavanje kvali-fikacij- a stecemh na radu u inozemstvu, pa
se trazi da se diplome stecene u inozem-stvu
sto pnje nostrificiraju u Jugoslaviji
Na mnogim susretima radnici su rekh da
su zabrinuti ne samo zbog sadasnjeg polo-zaj- a,
vec 1 radi buducnosti svoje diece, radi
sve jace asimilacije u zemljama gdje rade
Zbog toga su trazili da se niihova djeca sto
cvrsce vezuju za domovinu. da je sto cesce
posjecuju ako je moguce, u njoj i zavrsava-j- u skole dok su roditelji u inozemstvu Ka-kv- e
su nase mogucnosti za skolovanje te
djece? Zasad slabe, ali je sve vece zanima-nje
republika l pokrajina za to Split, reci-m- o, nudi 600 postelja u sezoni za Ijetovanje
djece nasih radnika u inozemstvu, a SR Hr-vats-ka
2000 mjesta u djecjim domovima za
stalno skolovanje
Nasi gradani trazili su da lm se omoguci
jos bolje informiranje O'dogadajima u do-movin- i. osobito o svemu sto se dogada u
njihovu rodnom mjestu. Kazu da tesko do-laz- e
upravo do takve, lokalne stampe. ! ove
je godine bilo primjedaba na los rad opcin-ski- h organa i pojedinaca u njima, na neu-jednace- na mjerila canmka pnlikom odre-divanj- a visine carine Ljudi se zale i na to
sto svi natjecaji za slobodna radna mjesta
u Jugoslaviji traju samo sedam dana. a to
-- je prekratko za one koji su daleko.
TrA VM zivotu
t Rajko Ouric: Zagonetke, mitovi i
verovanja Roma (Bagdala,
Krusevac)
Jedna tanjusna Knjiga, ti-ska-na
u izuzetno maloj tirazi,
brosunca s otir.kom dlana na
zelenoj podlozi konco sto u
je ispisao pjesmk i publicist
Rajko Dune (objavliena za-slugo- m zaista agilno Bagdale
iz Krusevca) dovoljno je m-formati-vna
matenjom sadr-zano- m
u naslovu - Zago-netk- e,
mitovi i verovanja Ro-ma
- da predstavlja svo-jevrst- an pnlog razbijanju i
razgradivanju ustaljenih, zi-lav- ih stereotipa i stavova. ne-gativn- ih
reakcija, agresivnih
ill presutnih odbijanja aspe-kat- a
romskog r.acina zivota
Duric, podvrgavajuci zago-nelk- u diskurzivnom postup- -'
ku, osvjetljavajuci njezine za-tamje- ne kutke i skrivene na-mje- re - uvodi nas u posve
nepoznatu sobu- - duhovnog
zivota Roma Sluzeci se hte-raturo-m
(raznorodna ponje-kla- ). a situirajuci vlastito is-traziv-anje
u prostoru zemljo-pisni- h
granica SR Srbije --
slutnjom asocijacija, te kom-paraci- ja
lingvistickih obhka,
odnosno semantickih sadrza-j- a
tih obhka romskog jezika - neosporno dolazi do sta-novit- ih
zakljucaka sto nose
atnbute sveobuhvatne pro-misljeno- sti.
Arhetipski motivi zmija i
miseva (tako cestih u mdij-sk- oj
mitologiji, i ne samo u
njih), preseljenja dusa, rijeci
VECllZVOZKRISTALAIZ
ROGA§KESLATINE
Od izvoza svojih proizvoda partne-rim- a
u vi§e zemalja sveta, fabrika
stakla iz RogaSke Slatine ostvariie
ove godine oko 8 miliona i 250
hiljada dolara. NajviSe proizvoda
od kristala ova fabrika izvozi u
SAD, zatim SR Nemadku, Japan,
Australiju i neke druge zejnlje.
ProSle godine fabrika u RogaSkoj
Slatini izvezla je svoje proizvode u
vrednosti oko 7 miliona dolara.
JUGOSLOVENSKOVINO
SVETRA2ENIJENA
SVETSKOM TR2ISTU
Jugoslovenski proizvodafii vina
izveSce ove godine svoje proizvode
na strano trziSte u vrednosti od
73,3 miliona dolara, sto je oko
30% vise nego lane. Ljubiteljima
dobre kapljice u SSSR.SR NemaC-ko- j,
Japanu SAD, i drugim
zemljama, bice isporuCeno oko
13,5 hiljada vagona najkvalitetnijih
vina.
JUGOSLAVIJA IZVEZLA
VISE OD 2 MILIONA
KNJIGA U 1980. GODINI
Jugoslavia je lane izvezla vi§e
od dva miliona knjiga na jezicima
svojih naroda i narodnosti. To je za
17% vi5e nego 1979. godine,
saopStili su predstavnici graficke
industrije Jugoslavije.
U celini je u protekloj godini
izvoz jugoslovenske grafiCke indu-strije
povedan za 30%; a uvoz
smanjen u odnosu na1979. godinu
za26%.
- tabua. demona vatre l bo-gm- ja
sto rastavljaju ocima
mrak od svjetlosti, simbohka
nebcskih tijela ltd, ltd --
prcdstavljaju tek natuknice
kojima ova mala studija Raj-k- a Dunca. upozorava na po-stojan- je izuzetno, a neistra-zeno- g,
duhovnog bogatstva
jednog naroda Otvarajuci
receno prostore nema potpu-n- o
nepoznatog zapretanog
duha Roma - autor, valda, i
mje mogao pronaci bolji
motto svojemu djelu od nave-deni- h
Coetheovih stihova
Poruka tajnih sifn Za-okupl- ja
svijet, Dok na kraju
svaki obrt Ne pokaze sto
jest. Na romskom jeziku gla-s- e.
Bichalipe garade sifren-g- o
E theme lei Sa dzikaj
so si boldino Ni avela sika-din- o.
. . . Po iskustvu l povesti
znamo da je sve bitno l veliko
postalo i iz toga sto je covek
imao neki zavicaj i bio uko-renje- n
u nekakvom predanju
Dopustiti da sve to bude poM-snut- o
i zaboravljeno, pogoto-v- o kad jos nista novo mie ni
stvoreno, znacilo bi siroko
otvoriti vrala smrti koja je
vazda pretiia i zivotu i duhu
ovoga naroda, kaze Rajko
Duric na kraju svoje uvodne
biljeske. Sasvim dovoljno.
IBRAHIM KAJAN
izaSla iz Stampe nova
knjiga 0 makedonskoj
istoriji
U izdanju "Makedonske revije"
izaSIa je iz Stampe na engleskom
jeziku knjiga Dr. Ivana Katardzijeva
"Makedonskoto vostanievo Kresna
1878" (Makedonski ustanak u
Kresni 1878).
Poznati makedonski istorifiar
Katardzijev u ovoj knjizi obraduje
prvi ustanak iz perioda nacionalno--revolucionar- ne
borbe makedon-sko- g
naroda u 19. veku. Istovre-men- o,
ustanak u Kresni iz 1878.-godin- e
bio je negacija Sanstefan-sko- g
dogovora o stvaranju Velike
Bugarske na Balkanu, ali i negacija
Berlinskog dogovora iz 1878.
godine o ponovnom vracanju
Makedonije pod vlast Turske
imperije. Knjigu je na engleski
jezik preveo Dzon Svonson.
OBILJE2AVANJEDANA
ZENA
Karlovac (N.P.) — Predsjednik
SkupStine opcine Karlovac Ivica
Vukelid uruiio je u subotu na
prigodnoj svefianosti odlikovanje
PredsjedniStva SFRJ zaslufnim
Karlovfiankama.
Ordenom republike sa bron-fiani- m
vijencom odlikovana je Mira
Cankovic, Ordenom zasluga za
narod sa srebrnom zvijezdom Ruza
Ivkovic, a Ordenom rada sa srebr-ni-m
vijencom Aleksandra Colaric,
Ljubica Drakulic i Olga Rad id.