Novosti, March 18, 1944

              t
J1 t
i
ft
4
st I
V
'
Tf zEaamBmmrmmmmmG
STRANA 2 NOVOSTI Subota 18 mctrfa 1944 NOVOSTI v
PubKshed every Tuesdav Thursday and Saturday by the arsal Tito Novosti Publishing Company
In the Croatian Language ''~vs~s~sVN~%~~ I'iSe: IIOWAIiI) PAST '"" "
1&&A avekl utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adel-crid-e Street Wsst Toronto 1 Ontorio
Telephone: ADelaide 1642
Hfrfietered In the Regitry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Dopki bet potpisa se ne uvrlćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Kampanja Hrvatske Bratske
Zajednice
Ove godine navršava se pedeset godina opstanka današ-nje
Hrvatske Bratske Zajednice
Rad i zasluge Zajednice za hrvatski narod u iseljeništvu i
u kraju nije tako lako opisati Može m reći da je on ogroman
i prosto neobuhvativ On je toliki da se uzdigao iznad svih
humanitarnih ustanova koje su medju našim narodom ikad
postojale
U Hrvatskoj Bratskoj Zajednici okupljeno je do danas do
jedne stotine hiljada odraslih i omladine Ona je ustanova
koja daje najbolje i najšire pogodnosti svom članstvu što se
osigurnine tiče Ona je barometar naših snaga uzdanica
majka kojoj se utiče u najtežim časovima naš hrvatski iseljenik
Ove godine navršava se pedeset godina njezinog velikog
rada i poslovanja medju našim narodom na ovom kontinentu
Ta pedeset godišnjica na osnovu zaključaka Šeste Kon-vencije
u Chicagu biti će svečano proslavljena ne tek prosla-vama
i slavopojkama nego i kampanjom zdravom kampa-njom
za novo članstvo — 2a deset hiljada novih članova
Deset hiljada novih članova medju skoro jednim miliju-nom
Hrvata u Americi i Kanadi nije mnogo To se može posti-ći
To se mora postići ako želimo da se odužimo velikom ra-du
Zajednice i ako hoćemo da se njeni redovi povise i ojačaju
Za to pred svakog zajedničara pred svaki Odsjek i pred
svakog izvršnog ili glavnog odbornika Zajednice postavlja se
u oči pedeset godišnjice pitanje ne parada i slave nego ak-tivnog
rada na mobiliziranju najmanje deset hiljada novih čla-nova
Ako dobijemo deset hiljada novih članova to će biti
najbolja pošta našim starim pionirima i našoj Zajednici u opće
Bez toga nema uspjeha Bez rada aktivnog rada svih za-jedničara
mi nećemo dobiti deset hiljada novih članova U
to budimo uvjereni Za to pred zajedničarima je pitanje da u
preostalih šest ili sedam mjeseci vode naročitu brigu o novom
članstvu Na svakoj sjednici na svakoj skupštini ili proslavi
koje će se tim u vezi održavati treba isticati pitanje novog član-stva
kao glavno pitanje
Mi u Kanadi možemo ako hoćemo da u toku tih proslava
povisimo broj odraslog članstva sa četiri hiljade na ŠEST hi-ljada
— ili na OSAM hiljada sa pomladkom
Kod nas još ima veliki broj Hrvata Hrvatica i njihove om-ladine
koji ne pripadaju Hrvatskoj Bratskoj Zajednici U skoro
svakoj našoj koloniji naći ćete po stotine takvih koji bi mogli
postati članovi Zajednice kad bi se k njima prišlo i temeljito
objasnilo pogodnosti koje njim daje Zajednica Stvarno nema
i mi ne vidimo razloga zašto i taj dio naše braće nebi postao
đonom Zajednice tim više kad je to naša hrvatska potporna
ustanova i kad su pogodnosti osiguranja kod iste bolje nego
u ma kojoj drugoj potpornoj organizaciji
Preostaje nam dakle prisukati rukave i organizirati u Za-jednicu
sve što još organizirano nije Članstvo Kanade je po-kazalo
svoju spremu i gotovost tokom prošlih nekoliko godina
da znade čuvati Zajednicu od svih unutarnjih i vanjskih nepri-jatelja
Ono treba da i danas prilikom proslave pedeset godiš-njice
pokaže da je spremno ne samo čuvati Zajednicu nego i
širiti njezine redove do najširih mogućnosti
Da li su Sovjeti priznali
Badoglia?
Privremena talijanska vlada maršala Badoglia javila je
ovih dana da je izmedju nje i sovjetske vlade došlo do spora-zuma
po pitanju izravnih diplomatskih odnosa i izmjeni posla-nika
Prem je prošlo već nekoliko dana od kako je ova vijest
prenesena ix Italije sovjetski službeni krugovi i novine o tome
jol do sada nisu ništa Javili Biti će da se diskreditirana vlada
maršala Badoglia pokušala time rehabilitirati i podići svoj ug-led
na medjunarodnoj areni nešto slično pokušala je jugosla-venska
izbjegla vlada kada je ono pred neko vrijeme poručila
sovjetskoj vladi da želi potpisati ugovor o medjueobnoj pomo-ći
na istoj liniji kao što je ugovor izmedju Sovjetskog Saveza i
Ćehoslovačke
Istina je da je Badbglijeva vlada na 13 oktobra prošle
godine "pr forma" priznata kada je proglasila rat Njemačkoj
ali Sovjetski Savez Britanija i Sjedinjene Države nisu nikada
sa tom vladom izmijenile diplomatskih predstavnika
Iste vijesti iz Italije javljaju da ) Badoglio poslao marša-lu
Staljinu slijedeću poruku:
"U času kada su naše zemlje odlučile izmijeniti službene
predstavnike želim naročito podvući vama maršal Staljin da
je sva talijanska nacija potpuno uvjerena u pobjedu sovjetskih
retmh napora i vše nego ikada spremna ponovno uspostaviti
ta'iiarnkc rukc odnose na osnovi konstruktivne i prijateljske
' -- ndn e koja te pnvremeno i tragično napuštena po režimu
p-- cl kojeg se danas borimo"
Tako vijesti o tom navodnom sporazumu Medjutim iz
crlobodjenih predjela Italije vijesti javljaju o masovnom ogor-čenju
talijanskog naroda protiv te vlade koja se još do sada
nje pokazala sposobna riješiti nijednog ekonomskog ni poli-tičkog
problema u zemlji Ta se vlada u glavnome sastoji od
ljudi koji su preko 20 godina služili talijanskom fašističkom
režimu i sami pomogli prekinuti diplomatske odnose sa Sov-jetskim
Savezom
CL ABSSBSSSSSSHBBHŠBSKSv1IJ0B7!£2SBSSBlslBSniK_JflPBSV -
PUKOVNIK MESIC GOVORI 0
SKORIM BORBAMA U
JUGOSLAVIJI
PiSc: AKTIIUK DAVIES
Moskva — Brzojavno Novosti-ma
— Svi iseljenici iz Jugoslavi-je
bez razlike u kojoj zemlji svi-jeta
se nalazili dužni su aktivno
raditi 1 učestvovati u borbi za što
skorije uništenje hitlerizma ne-prijatelja
svjetske civilizacije
Ovako mi je rekao pukovnik Mar-ko
Mesić komandant jugoslaven-ske
dobrovoljačke jedinice u Sov-jetskom
Savezu koja je već pot-puno
spremna da se na strani Cr-vene
Armije ogleda sa Hitlerovim
razbojnicima na sovjetsko-njema-čko- m
frontu
Sa pukovnikom Mesićem sam
razgovarao u dvorani Sve-slaven-sk- og
Odbora u koju pored jugo-slavenskih
vojnika dolaze i vojni-ci
poljskih i čehoalovačkih vojnih
formacija
lukovnik Marko Mesić star je
42 godine Došao je iz Bjelovara
Hrvatska gdje njegova obitelj joi
uvjek živi pod njemačkim fašisti-čkim
jarmom
"Kada j buknuo rat" — kaže
Mesić "ja sam bio komandir top-ničkog
puka blizu Zaječara Ni-jemci
su nas napali na C aprila
1941 Usprkos brojčano nadmoć
nijih sila Nijemaca mi smo se odu
pirali sve do kraja mjeseca Tada
smo bili opkoljeni Marial List
nam je poslao ultimatum da se
moramo predati Mi mo odbili
Zatim su Nijemci počeli bijesno
napadati razbili su naiu cijelu
diziviju zarobili su nas i poslali u
koncentracioni logor u Bugarsku
AH ia sam uspio uteći iz logora
do Trstenika u Srbiji gdje sam
opet sa drugima pao u ruke Ni
jemaca"
Od onda je protivio godinu ua-- m
teško života Odveli su ga u
koncentracioni logor kod Krušev-c- a
Tu su se nalazili hrvatski i
slovenski oficiri koji su zarobljeni
u Zagrebu no kasnije su ih pustili
i logora luiten je bio i Mesić
Ali kratko zatim svi su dobili na-redjen- je
da se moraju javiti u
vojnu sluibu Mesić je podan u
Vardar sa komandanta artilerij-sk- e
jedinlee U vremenu od mje-sec
i pol poslana je djela grupa
vojnika blizu Graca u Austriju
Ovdje je formiran jugoslavenski
pješadijski puk i u roku od dvade-set
dana poslan na istočni front i
to pjelice
"PješačiH smo kros cijelu Ru-munjsku"
— Mesić dalje pripovje-d- a
"Kroz Ukrajinu smo pjeiačili
do Harkova Tada smo opet pje-Sač- ili
do Taganroga i Stari Osko-1-a
Konačno smo se našli kod Sta-Ijingra- da
Ali mi se nismo htjeli
borti Već do onda naše je ogor-čenje
protiv Nijemaca prešlo sve
granice Cijeli puk nas oficira i
vojnika odlučio je predati se Cr-venoj
Armijf prvom prilikom I
zaista na 90 januara 1943 naia
Pritjeran do zida i sada
dugo oćekivana želja se ispunila"
U sovjetskom zarobljen' ~r
logoru Mesić je ea cijelim pukom
od 1000 vojnika apelirao na sov-jetsku
vladu za dozvolu da formi-raju
jugoslavensku diviziju koja
će se ići boriti protiv Nijemaca
Njihovom apelu je udovoljeno Tak-- )
se pojavila jugoslavenska jedini-ca
u Sovjetskom Savezu Danas
se njihova jedinica naglo proviru
je od vojnika iz Jugoslavije koji su
se nalazili sa partizanima u Bjelo-rusi- ji
drugi su došli iz Kairo i ju-goslavenski
avijatičari koji su u
njemačkim aeroplanima ostavili
neprijateljska zračna pristaništa
Svi će oni biti brzo u borbi
Interesantno jo Sto pukovnik
Mesić dalje pripovjeda "Mi sebe
smatramo dijelom jugoslavenskih
naroda dijelom dvaju jugoslaven-skih
frontova Jedan je front na
kojem ćemo se mi skoro boriti a
drugi je front na kojem jo ko-mandant
maršal Tito
"Nali iseljenici kojih ima goto-vo
po cijelom svijetu moraju po-dupirati
ovaj rat jer to je rat za
slobodu Jugoslavije kao i drugih
pregaženih zemalja To je rat u
kojem su sovjetski narodi najviše
prepatili Naši narodi u Jugnslavi-- 1
ji takodjer su doprinijeli ogromne I
PROMJENE NADOPUNE NOVOM ZAKONU
KONTROLI NADNICA
KONTROLIRATI
AKO
Ottavva 10 Marča —
King je u parlamentu najavio da
su učinjene nekoje izmjene i
u zakonu o kontro-li
nadnica koji je prošlih par mje-seci
bio kritike ne samo
po organiziranim radnicima i nji-hovim
nego i samim
liberalnim predstavnicima u parla-mentu
Točke kote su nadopunjeno
i izmijenjene jesu:
Preinačena je ona sekcija koj-- f
ograničuje povišicu nadnica samo
u toliko u koliko će poslodavci biti
u stanju plaćati bez da radi toga
povise cijenu svojim proizvodima
2 Othranjuje se ranija nared-ba
da se National War Labor
Đoard poveća sa tri osam čla-nova
3 National War Lahor Haarda
se ograničuje pravo da mole
zaključke okrutnih držav-nih
odbora Prije nego se bilo ka-kve
izmjene učine okružni odbori
imaju pravo da opravdaju zašto
su takove zaključke učinili
4 Odtranjje te cijela sekcija
koja National War Labor Boardu
daje moć da mole skidati place
gdje smatra da su prevelike
5 Snižena je kazna protiv onih
osoba koje se zakonom pronadju
1036MS3K
?
žrtve u oslobodilačkoj borbi"
Pitao sam pukovnika Mesića o
izbjegloj vladi u Kairo i o Draži
Mihajloviću "Mi njih ne priznaje
mo niti imamo ikakve odnose s'
njima" — odgovorio je Mesić
"Mihajlo ić je izgubio skoro sav
s oj upliv Mi se ponosimo sa na-šim
Antifašističkim Vijećem u
JugosIaiji kojem su na čelu mar-šal
Tito i dr Ivan Kibar
"Mi jugoslavenski vojnici u
Sovjetskom Savezu marširamo uz-dignuta
čela jer smo uvjereni da
se nalazimo na pravilnom putu
jer znamo da će neprijatelj koji se
usudio protiv nas podići njegovu
barbarsku ruku biti potpuno uniš-ten
i očišćen sa lica zemlje Mi
pred sobom gledamo velike pote-škoće
koje smo spremni suočiti i
znamo da ćemo ih savladati"
Pukovnik Marko Mesić pokazuje
jako veliko oduševljenje koje isto
tako vlada u cijeloj jugoslavenskoj
jedinici Tamo se u Jugoslaviji
nalaze njihova braća njihove obi-telji
neki oslobodjeni a neki joi
uvjek pod kopitom nacističkih in-vaz- ora
Oni će si pomoću Crvene
Armije prodrijeti i očistiti put
koji če ih opet dovesti natrag u
njihovu Jugoslaviju ali Jugoslavi- -
iu slobodnu i nezavisnu
krivim za ilegalno štrajkovanje
Čega se vlada u zakonu o kon-troli
nadnica boji je to da će se
radi povećanih nadnica povećati i
cijena proizvodene robe pa da
zbog toga neće biti u stanju kontro-lirati
cijena Ali kad bi vlada um-jesto
kontrole o nadnicama stavila
kontrolu na profite i prisilila pos-lodavce
da na račun svog profita
povisuju nadnice svojim radnicima
cijene proizvodima se nebi pove-ćale
STRANI BOGATAŠI U
MEXICO
Mexico City — Driava Meaico
je postala utoćišće za mnoge pro-gnane
bogataše iz Europe Prola-ze
vrlo jeftino i dobro Sobom su
donijeli novac kojeg su opljačkali
od naroda Za nekog bugarsko?
falsifikata novčanica veli se da
ima u Meaico kuću sa 52 sobe Ta-mo
i bivši rumunjski kralj Ka-r- ol
Za njega kalu da kod seb
drži 12 lovačkih pasa Katu da nje-govi
psi razumiju rumunjski fran-cuski
i španjolski Teško da je ije-dan
ministar u vladama kralja
Karola razumio toliko jezika
I 0
VLADA SE BOJI DA NEĆE BITI U STANJU
CIJENE POVISI NADNICE
Premijer
na-dopune
novom
predmet
vodjama po
na
mi-jenjati
je
(Nastavak 4)
U to vrijeme Tito je bio u
Sloveniji najsjevernijem dijelu
Jugoslavije Tamo je on konso-lidirao
svoje sile čvršće je pove-zao
lokalne organizacije Komu-nističke
Partije i povrh svega
nastojao je da nadje zajedničko
stanovište sa svim demokrat-skim
i progresivnim organizaci-jama
Tri dana nakon što se je ju-goslavenska
vojska predala
osovini ns 20 aprila Tito je
imao sastanak sa nekojim slo-venskim
vodjama katoličkim
svećenicima vodjama zanatskih
unija seljačkim vodjama i ko-munistima
Oni su osnovali Slo-venski
oslobodilački front i iz-dali
su prvu proklamaciju protiv
Njemačke:
"Smrt fašizmu! Sloboda naro-du!"
Tito je bio komunista Toga
on nije sakrivao Ali ujedinjeni
front kojeg je on organizirao
nije bio komunistički u njemu
su bili uključeni svi i svako koji
je mrzio fašizam i koji su bili
voljni da se bore protiv proval-nika
Njegov je cilj bio da pruži
svu pomoć saveznicima i da se
istjera Nijemce i Talijane iz Ju-goslavije
Oslobodilački front ili L P
kako je kasnije poznat zaklju-čio
je da Tito ide u Beograd
glavni grad Jugoslavije da ta-mo
dodje u vezu sa komunisti-čkim
organizacijama i da osnuje
pokret koji bi obuhvatio sve de-mokratske
sile u Jugoslaviji —
pokret koji bi ujedinio cijelu
zemlju protiv nacista U civil-nom
odijelu i revolverom u dže-pu
Tito je prešao iz Slovenije u
Beograd
Tu ima stotinu priča kako je
Tito počeo centar oslobodilačkog
fronta u Beogradu Govori se
da je on sjedio u kavani u Beo-gradu
sa rukom na revolveru
dok su Nijemci sa oružanim au-tomobilima
kružili ulicama u po-tjeri
za njim
U stvari Tito nije počeo oslo-bodilačkog
fronta u Beogradu
Kada je on došao u Beograd
organizacija ujedinjenog fronta
koju je originalno stvorila Ko-munistička
Partija obuhvaćaju-ći
sve progresivne Jugoslavene
svih političkih boja već je funk-cionirala
Tito je poznao mnogo glavnih
ljudi iz Komunističke Partije u
Beogradu On je došao u vezu
snjima i sjednica je pripremlje-na
Na tom sastanku bio je pri-sutan
predsjednik prve Jugosla-venske
skupštine Kibar i drugi
nacionalni vodje Na sjednici
koja je trajala više sati Tito jo
stalno isticao da je cilj Komu-nističke
Tartije Jugoslavije:
"Da se istjera provalnike i os-lobodi
zemlju!"
Na tom sastanku je formiran
Oslobodilački Front za cijelu
Jugoslaviju Komunisti 1 ne-ko-mun- isti
tisnuše si ruke i za-priseg- oše
svoje živote za lobo-du
svoje zemlje Lozinka koja
je prva istaknuta u Sloveniji
bila je poprimljena kao borbeno
geslo:
"Smrt fa5izmu! Sloboda naro-du!"
Dva dana kasnije upravo dva
tjedna nakon što su Nijemci na
javili da je Jugoslavija poipun
osvojena prvi plakat Oslobodi-lačkog
Fronta pojavio u 15°"
gradu:
"Smrt svim faSMima! Slobo-da
narodu!"
ORGANIZIRANJU PAUTI-ZANSKI- H
BRIGADA
Tito je bio stari i iskusni bo-rac
Veći dio svoga života on je
utrošio u borbi za ljudsku slobo-du
i dostojanstvo On nije nikad
učinio pogrešku da podcjeni ne-prijatelja
On je vidio njemačke
panzere u španiji koje je poz-vao
Franko da unište španjol-ski
republikanitam On je vi-dio
iste te panzere ali savrše-nije
kako su pregazili Jugosla-viju
u deset dana On je znao
kako bi uzaludno i bedasto bilo
odmah poslati protiv njih neko-liko
polu-raoratan- ih partizan-skih
odreda
On se radje posvetio da iz-gradi
svoju organizaciju da ju
naoruža Sto najbolje mole i da
ju poveća Gdje god se moglo
on je došao u vezu sa lokalnim
komunističkim organizacijama
One su opet poduzele korake da
stvore veze sa svim anti-osovin-ak- im
narodom do kojega su mo-gle
doći Lične veze su uspostav-ljene
Pod izlikom putnika ko-munistički
organizatori muški i
ženski putovali su kao seljaci i
žene kućanice sa jednog kraja
zemlje u drugi Komunistički
ogranci su pojačani oružje je
bilo tako raapodjeljeno da ima
najbolji efekat i municije pri
kupljeno koliko se najviše mog-lo
A onda kada su komunisti
učinili sve što su mogli čekali
su na najzgodniji momenat da
udare Oni još nisu dogotovili
svoje pripreme kada je doša
čas U junu 1041 dva mjeseca
nakon poraza Jugoslavije naci-stički
panzeri slijevali se prema
ruskoj granici štuke su udarile
na ruske gradove
Nacistička invazija u Rusiji
imala je neposredni učinak u
Jugoslaviji Potrebujući svakog
njemačkog vojnika na kojeg je
ruku mogao staviti i misleći d
je Jugoslavija potpuno upokore-n- a nitler je povukao većinu
svojih garnizona On je ostavio
male ali snažne sile i protiv tih
sila Oslobodilački Front je uda-rio
Sada je narod van Balkana
po prvi puta dočuo o partizan-skim
brigadama i njihovom vo-d- ji marSalu Titi
STO JK TO PARTIZAN"?
Ovdje je potrebno nešto reći
o pojavi riječi "Partizan" i o
partizanskim metodama ratova-nja
Moguće je čudnovato ali
prve partizanske brigade bile su
američke i sama riječ i metodi
pojaviše se za vrijeme naše re-volucije
Kontinentalni farmeri
kada su se pobunili uzeli svoje
puške napustili domove i sastali
bi se na odredjenom mjestu
Onda bi napali na britanski gar-nizon
ili na koju marširajuću
jedinicu Oni bi se odjednom
pojavili udarili snažno i brzo i
nakon toga bi se razišli prije ne-go
bi es neprijatelj mogao re-organizirati
Kada je neprija-telj
bio u stanju da izvede pro-tu-nava- lu:
partizana je nestalo
prošli bi kućama i prestali bi
opstojati kao armija
Takav izgled sposobnost da
se brzo okupe udare iznenadno
i da se Izgube kada to potreba
iziskuje to su najbolje vrline
partizanskih odreda Vi će te
opetovano vidjeti u historiji Ti-ti- ne
borbe da je ovaj metod
borbe uspješno primjenjivan
PARTIZANSKE BRIGADK
U AKCIJI
Kada su stigle vijesti o na-cističkoj
navali na Rusiju Os-lobodilački
front je poduzeo br-ze
i vješte akcije Prvi ustanak
su poveli komunisti i oni su dali
signal antl-nacisti- ma svuda U
Valjevu sjevernoj Srbiji pri-premljen
je dobar teren Na 5
jula u Valjevu je dopisnik Jo-vano- vić
ubio prvoga Nijemca
Njegov odred je navalio sa pu-škama
pištoljama i granatama
na njemačku stražu U isto vri-jeme
Tito je poveo ustanak u
Beogradu Grupa mladih komu-nista
navališe na njemačku
štampariju i jedan dio je spa-liš- c
Druga komunistička grupa
navalila je na telefonsku zgradu
i željezničku stanicu U Zagre-bu
je izvedena uspješna navala
na telefonsku zgradu i bila je
razorena U Sloveniji izvedena
je navala na talijanski garnizon
od preko 200 ljudi i bio je uni-šten
U Srbiji je osamdeset nje-mačkih
troko-- 3 napunjenih
uljem i municijom dignuto u
zrak
(NaMavit će se)
Gradonačelnik New Yor-- ka
o maršalu Tili
Gradonačelnik New Vorka poz-vao
je vladu Sjedinjenih Država
la slijedi primjer Velike Britanije
u suradnji sa maršalom Titom
glavnim komandantom narodne
Oslobodilačke Vojske u Jugoslaviji
Načelnik La Guardia je potanje
obavješten o borbama u Jugoela- -
viji po Louisu Adamiču i drugim
članovima Ujedinjenog Odbora
Južno-slavensk- ih Amerikanaca sa
kojima je održao već nekoliko raz-govora
po ovom pitanju
"Ja upravo neznani kakvo je
stanovište naše vlade prema Titu"
— kasao je La Guardia "Ja bi to
rado znao Ispitivao sam se medju
drugima aK izgleda da nitko nez-n- a
No znamo da je Velika Bi itn-ni- ja
mnogo zainteresirana u Titu
U stvari oni su njemu poslali
svoju misiju čitao sam u novina-ma
pred nekoliko dana da je pre-mijer
Winston Churchill ?ilao
svog sina na misiju do Tite Ti-me
smatram da su oni mnogo za-interesirani
za Tita On je svra-tio
pozornost britanske vlade Ja
bi telio da se i naša vlada odluči
I reče: Tit ti i Hai ar po-sao
THo mi mo a tobom To bi
mnogo pomoglo" — rekao je Ia
Guardia
Poslije radio govora La Guardia
je odriao konferenciju sa Adami-če- m
Balokovieem Petrinovićem i
Kosano vicem