Nase Novine, August 28, 1986

              ait ivt.t?iJt'itflJ,-iJf.-'",tr-- i 11' "№, .''VriiSlrrJftv г.м& т:; Mrz i'M ?ГП !ЖР. s TTV Mix A V 7 3ИаТ" "4 Т--Г ч сл.Р'Л да ;sf' -- % V' Д 44 - "-- 1Л " '- - ' ' 'V$;V-$f-$ '5 ;cf,"9rl4~;'V- -
-- №"-j -- ~v if " 2 -- 'p --T-
&
Ч У-.- С ш
ш
i5,y ,f 1--
ШШа
(в
Muzevi ilirske dobe. Na ovoj su razglednici likovi najistaknutijih stvaralaca i drugih predvodnika preporodnog pokreta.
U povijesti hrvatskog naroda
malo je razdoblja kao sto je bilo
preporodno razdoblje u godina-m- a
izmedu 1790. 1 1848. Pocelo je
s lzlazenjem Gajevih Novina
horvatskih s tjednim knjizev-ni- m
prilogom Danicom horvat-sko- m, slavonskom i dalmatin-skom- ,
u sijecnju 1835 Iako za-poc- et
kao kulturm pokret, s os-novno- m
idejom stvaranja jezic-no- g
jedinstva ne samo medu
Hrvatima, nego i svim Juznim
Slavenima, lhrski pokret je u
omh petnaestak godina svog
najintenzivmjeg trajanja ostavio
neizbnsive tragove na gotovo
svim podruqima drustvenog,
politickog, gospodarskog i kul-turno- g
zivota Hrvatske. Upravo
to nam je pokazala l velika iz-loz- ba
s naslovom Hrvatski na-rodni
preporod 1790-184- 8, koja
je u povodu 150. obljetnice llir-sko- g
pokreta nedavno otvorena
u Muzeju za umjetnost i obrt u
Zagrebu.
Izlozbu su zajednicki ostvanli
Povijesni muzej Hrvatske, Muze]
za umjetnost 1 obrt i Muzej gra-d- a
Zagreba, a u dvogodisnjim
pripremama sudjelovalo je stoti-nja- k
strucnjaka raznih speci)al- -
ir'J
.--
'V
Ljudevit Gaj, zacetnik i voda ilirskog pokre-ta
(crtez Augusta Stauba, 1838).
nosti. Njihov se rzbor sveo na
oko 2200 izlozaka koji llustnraju
cjelokupnu materijalnu i duhov-n- u
kulturu Hrvatske krajem 18
i prvoj polovini 19. stoljeca. U 29
dvorana Muzeja za umjetnost i
obrt pregledno i sustavno je pn- -
kazano sve sto se tada zbivalo u
knjizevnosti, likovnoj umjetno-sti- ,
kazalisnoj i glazbenoj djelat-nost- i,
te kakva je bila ukupna
slika tog preporodnog doba.
Uz bogatu arhivsku i bibliotec-n-u
gradu izlozeni su i najrazlici-tij- i
predmeti, posudeni za ovu
priliku iz stotinjak muzeja, arhi-v- a, biblioteka i slicnih ustanova
iz Hrvatske, Slovenije 1 Srbije, te
iz Austrije i Madarske Sve to
posjetiocu zorno docarava jed-no
vrijeme i viseslojno prikazuje
zivot u svim oblastima. Posebno
je prikazano djelovanje iliraca,
kao l odjek ilirskog pokreta u
svim krajevima Hrvatske, pa l u
drugim dijelovima nase zemlje.
Medu gradovima, u sirenju ilir-ske
ideje prvenstven je utjecaj
Zagreba, zatim Karlovca, Varaz-din- a
l Rijeke, ali hrvatski narod-ni
preporod imao je svoje odjeke
l u Istn, Dalmaciji, kao i u osta-li- m hrvatskim krajevima. Poput
ognja rasplamsavala se i sirila
V C 'l'—
' Wvvvvvt Livi
Vv'mL A.V-1- -
Antun Mihanovic, pjesnik Lijepe nase do-movi- ne (crtez Ferdinanda Lutgendorfa).
ideja o ujedinjenju 1 oslobada-nj- u
od tudinskog jarma, sto ce
dovesti do stvaranja moderne
hrvatske nacijc. Zato je taj po-kret
imao znacenje hrvatskog
narodnog preporoda
Izlo.ba je podijeljena u dvije ve-lik- e
cjeline, uz niz manjih, me-du.sob- no
isprepletenih dijelova.
U prvoj je pnkazan pnvredni i
drustveni razvitak hrvatskih ze-mal- ja
u prvoj polovici 19. stolje-ca,
dok druga prikazuje najzna-cajnij- e
dogadaje hrvatske politi- -
. 3S
r. i .f
FV.
— xww
7
Кда!?'4
Slacoink
Vz 150. obljetnicu Hrvatskoga narodnog preporoda Blago
Streljacki cilj Lira streljane, koja je preporodno
vrijeme bila jedno od vaznih sredista drustvenog zivota.
cke povijesti, knjizevnosti, likov-n- e,
kazalisne glazbene umjet-nost- i,
s posebnim naglaskom na
7.hiva.niima kao ilir- -
su
y1 d™W1чпk.1eЈ:'V,n"нjмBsм sS'.' "4jfj—exiraT: """"5г-- jеkк..3(.,;!1
Casa Ljudevita Gaja zdravicom.
Ilorcah.:, y Ihilniathnhf.
iz u
i
s
-- v
s
I . . It I Dai.i II ,4tKlirn IIU3 Br 10
Г-.И-
ЛУ ) #. brjl diU
Nftr ret l.j .ii, м 1Д
V fl 1 r i d .пћ oijri
HfyftV r
lllin IЧЛ I DIJUOMVt kolo чоЈс, ino Votu.
, .
I ПА dcttu, I duliui l.tpi U4 ill IIHkV llll . , ... .. , . I Icmi mladji ( ulolo. — Wl lllfl it kt ПЧ11Ц11 nun, ., ',
, ?ч1лг "Int driMixtnil, li вто, 'pobrc. I doinoviiii'
l4 In UJl (fill I'lll' ———
Majtll, llo It, CnuaVriat 4 lj 1...... ч im l)ii,i, #Nl Г 1 niu Jo.ik (uroknit
M.I, -- , mm li ,rl,„n Tko ,, moM smef( ntrnti
M, k,„l h. iu fjn, , „loboJnl, j' ,„ robrti Y
Slilj Mnln n l.ii ш'
,nt jc, brlj0, rl junufi,
V. ,i,o ntlo, %eli iclo, l" Ј. hlJ Pf,
Dl4i г.гч., Мацг nd, SedliJ kenie, hjd peJrl ,
TPlo lrt, (nplo dilo, SUv Ш1 ai $ n,!"!
DiMn Midr, kilr. oil.
,..l, № Mil lju.ll. HBuuHci iжoоnг , (mfna fJt,o.j,Je,„— RuJ,,-- , l.r. roj,, M.M. 1u,m mu0( nitlt ioiii_ H,l,„ „,,., ~,l,., mli. - Zdrsv0 tMltl _ iaimn Icit!
Tu j. плл tluiiiov ma"
Vceell ne, (uina m(l,
i . ;.,i.j., .up,. in.i u-- p. l'do(e li vcrli ftlni, Ko jBn„H k0 1{ wU
1), .r il, n.,..i. l-r- -lh Ц,,Ј ктеи j0(novinl
г .ii, linMio nnn' ,
Sn-- a ]i,i.Iii, innlo l"ji —— l'.f lullhl гмд xc iij'-- 8it Mir, l'l . ,,- - i, l)„n,j „Uu KM,
Oj (ij tnri, ч. uiiim UJ ), SuroiS, £l tech
K uoJ.i ir , rnl.vl .гИ,. oe avoj; dm Hofvil ljubl,
J.v.i I imvL," ilwimnin '
. Dok mil njle nnre fAt,
Dgl mu biMljo hur vljc,
l.ni ! mmla d.ill.o мја, q0 ma mcrt4c j,0, Mknjc,
I' wmIiij lit-iili- d. Пик wu Uq crdrc blje I
l'rui.c rIihiio 1и"г o.llnj. Ml I
l.jvilmi ..iji I, IiiiiiUiiiki.
Pjcsma Antuna Mihanovica Horvatska domovina, koja ce pod
naslovom Lijepa nasa domovino biti prihvacena kao hrvatska
himna (1891), prvi put je objavljena u Gajevoj Danici 1835.
riznice ilirske
Zagrebacke
noznatim
rodoljubnom
Rekli su o ilirskom pokretu:
Dos prije 50 godina govorila su hrvatska gospoda latin-sk- i!
To je, vidite, velika nesreca za evropske narode, jer
je narod jer su u svakom narodu bile dvije
stranke: gospoda i narod. Drugim rijecima: Narod je iz-gu- bio
glavu! Kako nije izgubio glave, kad su ga ostavili
i njemu se iznevjerili prvi njegovi ljudi! Tkogod je sto
naucio — taj je svoj narod ostavio. Nitko nije htio ostati
u narodu i s narodom, nitko nije htio ostati njegov, tko-god
je izucio tudinske skole. Iz naroda je sve bjezalo i
ostavljalo ga u njegovoj nevolji i neznanju. Tako je to
trajalo stotine i stotine godina. AN jedanput se je ipak
naslo ljudi koji su izucili sve tudinske knjige - ali im
srce vise nije moglo podnositi da i oni ostave svoj narod,
jer je nevolja i krivica bila vec prevelika. Kad su ti ljudi
vidjeli tu nevolju i krivicu, sa strahom su opazili da oni
narodu i ne mogu pomoci, jer ne znadu s narodom ni
razgovarati! Zaboravili su u tudih skolah jezik,
kojim govori cijeli narod. I zato podigose najprije glas
za narodni jezik. Tako se rodila velika misao i pocelo
veliko djelo: rad za narod. Gospoda to zovu preporod,
tj. da su se nanovo rodili koji su to spoznali.
ANTUN RADIC
zani pnmjerci Gajeva prvog
pravopisa, njegove Danice i
Novina zatim lite-rarn- a
ostvarenja Vraza, Prera--
ski pokret. Na izlozbi prika- - dovica, Mazuranica; portreti ili
...sssaKps--'
ugraviranom
SLiiljii
Tcri,
razdvojen,
horvatskih;
raca-- , arhivska grada koja prati
povijesna zbivanja; ltd. Doku-men- ti
osvjetljavaju stvaranje hr-vatske
opere, sukob s madaroni-ma- ,
osnivanje ilirske stranke,
veze sa Srbima, Slovencima i
bosanskim franjevcima, ukida-nj-e
kmetstva i uvodenje hrvat-skog
jezika u Sabor, te niz dru-gih
kljucnih dogadaja kultur--
Stolni sat Ljudevita Gaja - sa zvijezdom
i polumjesecom, amblemima ilirskog gr-b- a.
tiiiiBiiH!li№k чбшшЕ
materinski
Pripadnost ilirskom pokretu iskazivala se i posebnom nosnjom.
nog i politickog zivota prepo-rodnog
razdoblja. Jedno od sre-disnj- ih
mjesta na izlozbi zauzi-m- a
veliki zastor iz starog kaza-list- a
na Markovu trgu, sto ga je
oko 1840. oslikao vjerojatno Vje-kosla- v
Karas. Ovo je prvi put
poslije 90 godina da se taj zastor
javno izlaze.
Sa sigurnoscu mozemo reci da
tako cjelovitu sliku Hrvatske u
razdoblju ilirskog pokreta jos
nismo imali prilike vidjeti. Vec
to je bio dovoljan razlog da ova
lzlozba pobudi nezapamceno
zanimanje posjetilaca. Neki ju s
pravom proglasavaju za kultur-n- i
dogadaj godine u Zagrebu, a
cak su Austrijanci izrazili zelju
da bude i kod njih prikazana. U
svakom slucaju, ovom velikom
izlozbom je najdostojnije obilje-zen- a
150. obljetnica takvog zna-cajno- g
dogadaja u povijesti Hr-vat- a
kao sto je ilirski pokret.
Tom dogadaju povecen je i zbor- -
v M
.K' ' п,ЧЛ. v. if — ? " _. -- iv
-- ' i UiO )i
ilMl
i-Ji-iJ
£
i
1МЛМ1 - I'llllTH
Ч'ГЧ
"A T
u
I
. .
?.##
'"- -
Note za llirsko kolo, poznato u ono vrijeme
i kao Horvatsko kolo.
nik Riznica lhrska, s progra
matskim, ali i knjizevnim teksto
vima iliraca, zatim veliki medu
narodni znanstveni skup o llir--
skom pokretu u Jugoslavenskoj
akademiji znanosti i umjetnosti,
te skup u Centru CK SKH za
idejno-teonjs- ki rad o ideologiji
ilirskog pokreta, uz sudjelovanje
nasih istaknutih povjesnicara,
sociologa, filozofa politologa.
N. G.
" I'
!
. . . i
i
ISELJENICI STAROM KRAJU
V
Petar Vuk6evi6
VJEKOVIMA su s ponosnog i inokosnog
od Hercea-Novo- a i Ulcinia do Golii У i Komova, Cmogorci odlazili u daleki svijet, sa
golim rukama i snaznim misicama, u traganju za boljim
zivotom. Mnogi od njih - polako all sigurno, mukotrpno ah
posteno - dobijah su mjesto pod suncem, sticali imetak i cesto ga ostavljali cmogorskom potomstvu za izgradnju
bolnica, skola, puteva, za skolovanje daka i studenata, da
pamti i vjecno se sjeca tih velikih rodoljuba i dobrotvora.
Neprocjenjiv je doprinos naprednih iseljenika razvoju
staroga kraja.
Cim bi domovini zaprijetila opasnost oni su dolazili
kao dobrovoljci i bonli se za njenu slobodu, a cesto su
upucivali materijalnu pomoc ratom opustosenoj domovini.
Kasnije je dosla do izrazaja i velika pomoc iseljenika za
postradale u zemljotresima i drugim nesrecama koje su
pogadale nasu zemlju.
Do nasih dana sacuvano je dvadesetak testamenata
kojim su Crnogorci, ma gdje se nalazili po svijetu, zavje-sta- li
potomstvu zgrade, imovinu, novae. S postovanjem
se spominje ime Vasa Cukovica, iseljenika iz Risna,
velikog rodoljuba i patriote, i njegov testament kojim je
sve svoje bogatstvo steceno u SAD ostavio rodnom kraju,
Boki, Crnoj Gori i Jugoslaviji.
Jedan od takvih je i Petar Vukcevic, iz crmnickog
sela Gluhi Do, istaknuti crnogorski i jugoslovenski iselje-ni- k,
koji je dugo zivio i radio u SAD. Vukcevic je cijelog
zivota bio aktivan. U. pravom smislu posvetio je zivot
naprednom radnickom pokretu. Uvijek odan svojoj domo-vini
- Crnoj Gori i Jugoslaviji, bio je administrativni sekretar
Americkog komiteta za pomoc Jugoslaviji, na cijem se
celu nalazio veliki patriota, umjetnik i cuveni violinista
Zlatko Balokovic. Za zasluge u radu dobio je pismeno
priznanje pocasne predsjednice gospode Eieonore Ru-zve- lt. Kada je ovaj Komitet zavrsio rad 1950, sljedece
godine nastavlja rad u Americko-slovensko- m kongresu, a
kasnije radi kao sekretar nacionalne grupe pri Americkom
pokretu za mir. Vrlo aktivno je radio u Jugoslovenskom
klubu pomoraca, u njegovom izvrsnopm odboru, i kao
clan uprave Americko-jugoslovensko- g kluba u Njujorku.
Uzivao je veliki ugled medu jugoslovenskim iseljenicima.
Aktivno je radio i u KP SAD.
Zivotni put Petra Vukcevica pocinje 30. oktobra 1896.
godine u selu Gluhi Do, u Crmnici, u barskoj opstini.
Dosao je u SAD u najgore vrijeme, kada se nije moglo
naci rada.
Umro je 30. marta 1980. godine. Sahranjen je na
groblju u Hazeltonu, drzava Pensilvanija, pored drugih
Crnogoraca iseljenika. Bio je nosilac visokog jugosloven-sko- g
odlikovanja . -- Ordena bratstva i jedinstva sa zlatnim
vijencem.
Petar Vukcevic je za zivota ostavio testament u
kojem je naznacio da se dio sredstava koja je imao u
Jugobanci daje za pomen rodacima, Vukcevicima i Boka-nim- a,
poginulim u drugom svjetskom ratu u borbi protiv
fasizma, a za bratstvo, jedinstvo i ravnopravnost naroda
u SFRJ, kao i za bratstvo i jedinstvo cijelog svijeta.
Takode je testamentom odredio da se dio sredstava
odredi kao nagrada mladim stvaraocima, o cemu ce voditi
racuna Cmogorska akademija nauka i umjetnosti.
Biblioteku od nekoliko stotina knjiga na srpskohrvat-skom- ,
engleskom i ruskom jeziku dobio je Dom kulture
„Vladimir Popovic Spanac" u Baru, i one su gotovo sve
obradene i vec se nalaze u vitrinama Barske biblioteke.
Nedavno je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti
donijela Odluku o osnivanju fonda za podsticanje naucnog
i umjetnickog rada i Pravilnik o dodjeljivanju nagrade-i- z
zaduzbine Petra Vukcevica. Na predlog Akademije, Skup-stin- a
SR. Crne Gore donijela je Zakon o zaduzbinama
fondova i fondacija.
Osnivanjem fonda za podsticanje naucnog i umjetnic-kog
rada pri Cmogorskoj akademiji nauka i umjetnosti
omoguceno je da mladi stvaraoci, do 35 godine starosti,
dobiju posebnu nagradu za rezultate ostvarene u oblasti
nauka i umjetnosti. Nagrade i stipendije dodjeljivace se
svake druge godine na godisnjicu osnivanja Akademije.
Nagrada se sastoji od diplome i novcanog iznosa. Oblik
i sadrzinu diplome utvrduje Predsjednistvo Akademije. U
Pravilniku dalje stoji da se nagrada moze dodijeliti i grupi
stvaralaca. Dobitnika nagrade imenuje posebni ziri.
Petar Vukcevic je zivio skromno u malom stanu.
Ovom ustedevinom mogao je lakse i bolje prozivjeti stare
dane, u bolesti. Ali on je zivio u idealima i ostvarivao te
ideale u pravom smislu do zadnjeg svog dana, i to „mahm
stvarima" koje ljude cine velikim: odvajao je od svojih
ustiju, kako kaze inzenjer Jovo Suskavcevic, da bi svom
namjenskom fondu ostavio sto vise.
Vlado Gojnic
Veliki
rodoljubi
i dobrotvori
§
f DVIJE PJESME
§ DUGA PRICA
O MALIM STVARIMA
л — U spomen jednom dobu
? pjesnistva —
& Kazujem dugo o vremenu
zasjelom u tri trosne fotelje
Д i tri neuramljene slike j u matttovnoj buri sagorjele
u mom podrumu...
j Mislim da prerastem male stvari
§ jednim stihom
u kojem ce se pokopati
moja i njihova proslost
Misao tako objesti o sundeve zrake,
rijetko tu usmjerene,
da ne bude mraka
u mom skrovistu,
ovdje u stratilistu,
u mom prebivaliStu...
Kazujem dugo o vremenu
naslaganom jedno na drugo:
na globusu i figuri Don Kihota
na pisacem stolu
u mom podrumu.
Mislim da prerstem male stvari
jednom rjecju
prebrzom u neimanju daha,
tako vidljivom u namjerama
da se naopadke prevrne svijet,
ne bi li prohodao u inom smjeru,
da svim propovijedam
novu, sasma novu krscansku vjeru!
Ovdje u gnijezdu malih stvari,
gdje ispod srece nebo mi kvari...
U DAHU PRODUZENOM
— Mirku Markovicu —
Ne brise se stopa tvoja kikotom goropadi,
ni vlastitom sjetom za pticama stradalim
izvan sunceva kruzenja i toplog vala ljeta.
U ustima ti mozda pijesak i pepeo
i uzasan zadah trulezi — vremena. ' r
Glas ti je mozda okostao duboko zakopan
ispod zemlje u dodiru s vodom nevidljivom.
Da li si tako stasao na koncu da gines?
Mozda hrana da postanes zivom
sto ce doci u svjetlu rose?
Da li si stasao s otvorenim ocima
da vidiS bez moci iskaza, kroz studen,
s ledenim ludima u zjeni;
s pogledom iznad ograde, sto bijase ti meda,
branec se tako u vrijeme nemani u dobru... ?
? Ti si covjek u znaku nadmoci,
y u sarenilu tla izginulih predaka, u haosu zala.
§ Iznad spomenika duh tvoj plovi, plovi, plovi
I& inzenpaodjmzgljuivsnoutdeo pzovivjiejzedsati rOancao iizSiisnlaa. ti neduzna,
§ Vec tko s tobom da se druzi?
Sjeme Hi vrijeme tako izdasnih u vodama svim?
y Do tebe sama grijeh nitko ne vidi, ni herojstva,
§ ni plac tijela mrtvog u valu rodne rijeke,
uz odvratan kikot dobom ponesena covjeka...
U smjenjivanju noci,"s kruhom si se druzio,
jos nesazrelim njivama sjekao si rast. Zboggladi.
U dahu preostalom ti svijece si puhao
na odru upaljenim. U slavu tvog nedorecenog konca.
A zivot ti je bio u beskonadnom videnju srece.
To sto sjene vidis, pobuna je u krvi — sada.
Ti, velik nas covjek, cija cijena nikad da se nade
medu nama nadoslim, smirenim u strasti vojevanja,
u dolasku zora, s otvorenim ocima...
Ti, u kojeg ce se uvijek vjerovati...!
Daniel PIXIADES