Jedinstvo, May 09, 1961

              Q 1 as citaoca
Iz Windsora dvc obnovc
Dragi drugovi:
Ponovno se javljam j prilazem Money order od 12
dolara, za dvije godiSnje obnove.
Krajcm proslog tjedna bili smo zauzeti, odrzana je
svesveslavenska konferencija, Prvomajska proslava itd.,
te nismo obavili dovoljno posla. Uskoro cemo i to udiniti
i opet vam se javiti iduceg tjedna.
Druugarskj pozdrav—
Iz IJritanskc Kolumbijc:
Stovani drugovi :
Saljem vam svotu od 10 dolara za produzenje moje
pretplate, za kalendar, koji sam vec primio, a ostalo u
Xbnd "Jedinstva" sa zeljom za dobar uspjeh.
Mnogo vas pozdravlja — B. J.
Drugovi:
Prilozeno cete nadi svotu od 10 dolara, za obnovu
moje pretplate, a ostalo u fond nase radnidke novine.
Novina mi se svidja kako pi§e i rado ju pomazem,
Sto bi trebao svaki radnik da dini jer to jb jedina novina
na nasem jeziku, koja zagovara radnidke intereso i pise
istinu.
Samo tako nastavite.
Uz drugarski pozdrav —
Stovani urednide :
U listu cete naci Money order u iznosu od 10 dolara,
i to: G dolara za obnovu moje pretplate, 1 dolar za ka-lendar
a ostalo u fond "Jedinstva".
Mnogo vas pozdravlja stari pretplatnik— Z. G.
♦
Iz Vancouvcra 3 obnovc
Stovani drugovi:
Prilozeno Saljem Money order od 18 dolara, za tri
obnove. Ima jo§ ne§to za obnoviti pa cemo to udiniti na-knadn- o.
Тебко jc to Sto ljudi nc rade pa je nekada tcsko
odvojiti tih nekoliko dolara. A to su ljudi koji podupiru
nasu radnidku stampu, jer mnogi od onih koji imaju i
mogu, oni ne mare.
Mi cemo svejedno u6initi svoje.
Mnogo pozdrava —
Borac za ujedinjenje
juznih Slavena
Na vclikom koncilu ka-tolic- kc
crkve u Rimu 8.
aprila 1876. Rodine, gdje
su se sakupili kardinali i
predstavnici visokog klera
iz cijelog svijeta, ustao je
hrvatski biskup Josip Ju-r- aj
Strosmajcr i odrzao go-vor
koji je trajao tri sa-t- a.
Izmcdju ostalog, on je
dokazivao da je papa smr-ta- n
covjek, kao i ostali
ljudi, J da prema tome nije
nepogresiv, iako Vatikan
vec stoljecima propagira
tu ideju.
—- Ako je papa smrtan
covjek i podlijeze pogres-kam- a
— a samo je bog ne-pogresi- v—
znaci da papa
ne moze imati ni neograni-cen- u
vlast. Takvu vlast
moze imati samo svemogu-c- i
bog.
Tim rijecima je Stros-maje- r
kritizirao nacelo ne-pogrcsiv- osti
pape.
Poslije ovog govora,
zbog koga je pao u nemi-lo- st
Vatikana, Strosmajer
je napustio koncil i Rim i
vratio se. u svoje Djakovo.
Ostao je biskup blagoda-rec- i
svojoj velikoj popu-larnos- ti
u narodu.
Rodio se 1815. godinc u
Osjeku. Godine 1842. po-sta- o
je doktor teologije, a
sedam godina kasnijc pro-fes-or
kanonskog prava na
sveucilistu u Becu.
Kao biskup djakovacki
aktivno se bavio politikom
i postao vodja Narodne
stranke koja se zalagala
za uvodjenje hrvatskog
jezika u administraciju i
ikoje u Hrvatskoj, na mje-st- o
njemackog i madjars-ko- g
jezika. Igrao je kru- -
р.--ф
A.M.
K.M.
Stipe
„Na pomolu
Uvodnik
Atomski vijek do sada bi-lje- 2i
povijesni dogodjaj pr--
voga reda sa uspjehom da je
Rusija poslala u svemir pr-vog
dovjeka, koji je u sve-mirsk- oj
ladjj oblctio Zemlju
u 90 minuta i vratio so nat-ra- g
na rusku zcmlju. To jo
prvi covjek, koji je uzlctio
200 milja u visinu sa Zem-lj-c,
upjesno obletio kuglu
zcmaljsku i vratio so zdrav
i 6il natrag iz svemira na
Zemlju. To je sada povjesna
licnost Major Juri A. Gaga-rin.
Njegovo ime je ovjeko-vjeJn- o
u povijesti 6ovje5an-stva- ,
kao svakog covjeka,
koji je dosegao uspjeh na
raznim podruSjima znanosti
i otkrica. Njegov divovski
6in su pozdravili svi 'znan-stveni- ci
svijeta.
Svemirska ladja, koja jc
ponesla mladog Gagarina
okolo zemlje, teiila je pre-k- o
5 tona. To znaSi, da su
ruski znanstvenici, tehni6ari,
matematiSari i iniiniri us-pje- li
sa silnim pogonom, da
se je ta velika tezma dignula
u svemir. Na§i ameriCki zna-nstvenici
i ufenjaci izjavi§e,
da taj pogon predstavlja
c4idnovitu moc snagu, 6esa
ameriCki vjeitaci i znanstve-nici
do sada nisu uspjeli pro-nac- i.
Ameri6ani su uspjeli
da su izbacili u visinu manju
od jedne tone svoju raketu.
Predsjcdnik Kennedy £e-stita- o je Sovjetskom Savezu i
pnu ulogu u osnivanju Ju-goslavcn-ske
akademije
znanosti i umjetnosti
(1876.) i Sveuciliita
(1874.).
Umro je 1905. u svojoj
90 godini zivota.
JedinxtvO
Gradjani Toronta, pomozite
strajkase Royal York hotela
Gradjani Toronta bi tre-ba- li
znati da oni subvencio-niraj- u
CPR-sk- i hotel Royal
York, diji uposlenici §traj-kuj- u
za opravdanu povisHcu
nadnica. Naime, ovaj veliki
hotel (1.G00 soba) placa
gradu samo 10 hiljada pore-z- a
godisnje. Po pravu trebao
bi platiti 180.000 dolara
Prema tome, Royal York ho-tel
dobiva 170.000 u obliku
porezne olakSice, koju mo-raj- u
nadoknaditi obidni po-rczni- ci. Ostali veliki hoteli u
Torontu, kao King Edward.
Lord Simcoe i Park Plaza,
no dobivaju nikakvih porez-ni- h
olaksica od grada, ali
ZlVIO NAROD KOJI
"Hrvatski Glas" od 1. ma-j- a
piSe da invazija Kube o-v- aj
put nije uspjela. Kail,
Petre, kada misli§ da ce usp-jet- i,
pa ako pogodi§, dobit
ce§ dobru nagradu od Ken-nedy.
Dulles se je prevario
u radunu, ali mozda ti bolje
znaS kada ce invazija uspje-ti- ,
mora da si neki prorok.
Stankovic pi3e kako je Ca-stro
odrzao dugadki govor
hvalio se uspjesima nad pro-tivnicim- a,
psovao USA itd.
Jest Petrc, on de tako dalje
i sve dalje sa svojim naro-dom- ,
hvaliti se o uspjesima
i ne ce ga ustaviti tvojo ni
tvojih prijatelja jaukanje.
VeliS. Petre, da se je Ken-nedy
sastao sa svojim savje- -
je vijek slavenskog roda"
"Zajcdnicara" pod naslovom
"Progrcs danasnjicc"
na ovom najnovijem uspje-hu- .
Sovjetskim znanstvenici-m- a
jc pak ccstitao na uspje-h- u
James Webb, dircktor
vladine agencije za svemit'-sk- i
prodor. Kennedy je po-vodo- m
toga izrazio zelju, da
ovaj i drugi uspjesi u svemi-r-u
sluze za dobrobit svemu
6ovjecanstvu.
TakmiCenja Sjedinjenih
AmeriCkih Drzava s Rusijom
po(5ela su prcd nekoliko go-dina,
zaoStrila so takma po
prvom uspjehu Rusije sa
Sputnikom, 5to so dogodilo
getvrtog oktobra 1957. god
Od tada se vodi strastvena u-tak- mica
za osvajanje svemi-ra.
Amerika imade vi§e u-mjet- nih
satelita u svemiru,
ali po tezini se no mogu mjc-ri- ti
sa ruskim. Sve ovisi o ja-k- oj
pogonskoj snazi, koje mi
jo§ nismo postigli, kao §to su
uspjeli sovjetski znanstveni-ci.
TakmiJcnje ce biti joS
strastvenije. Moguce, Ameri-ka
je zaostala i iz razloga
histerije u zemlji i progona
syojih znanstvenika, koje se
javno optuZilo i moralno uni-stiva- lo
sa optuibama "sub-veziraost- i",
sto je §tcta za
Ameriku kad se ubija svoje
najvece umove u zemlji na
polju znanosti i istra2iva
nja.
U ovom postignucu Slavc-n- i
su poluSili najveci uspjeh
pn-enstv-o
u povjesti Sovje-6Rnstv- a,
5to dajc naslucivati
da je na pomolu vijek sla-venskog
roda.
Bilo kako bilo 2ovje6an-stv- o
postizava ogromne sko-kov- e
u znanstvenom napred-ku- ,
koji se naglo pojavljuju
Pub1lhed every Tuesday and Friday, In Serbo-Croati- an
and Sloenian languages, by Jedintvo
Publishing Company, 479 Queen Street West,
Toronto 2П, Ontario, Canada: telephone
EMDire 3-16- 42. Editor Stjepan Mioli. Busi
ness Manager Ivan Stimac Subscription rates:
$C.OO per year, USA and other countries $7.00,
Authorized as Second Claw Mail, Toet Office Dept„ Ottawa.
! crnin -- oflnilrn nloiniii Vintift
nego Royal York.
Gradjani Toronta mogu
pomoci §trajkujucim uposle-nicim- a
Royal York hotela a-k- o traze od gradske uprave
da stavi pritisak na CPR i
manadzerstvo hotela da udo-volj- e
opravdanim zahtjevi-m- a
radnika. Gradska uprava
bi narocito mogla pomoci da
se onemoguci strajkolomst-vo- .
Radnici Toronta trebaju
pruziti punu moralnu podr-sk- u
Strajka§ima Royal York
hotela u njihovoj opravda-no- j
borbi.
R. N.
NE VOLI DA ROBUJE!
tnicima Eisenhover-o- m Nix-on-o- m,
Truman-o-m i Rockc-feller-o- m
(pravi nosioci dc-mokracij-e!)
i gronko izja
vio da USA ne smije dozvo-li- ti
komunistidke vlasti u Ku-b- i,
a istj ovaj dan, Prvog ma-j- a,
Fidel Castro je odrzao
jo§ jedan dugadki govor (ka-k- a
to ti naziva§) i to pred 1
milion ljudi i proglasio Ku-b- u
socijalistidkom drzavom
uz gromko odobravanje svo-jc- g
naroda.
Sta kazes na to, Petre? Sta
mo2e§ nego joS jade jauka-ti- ?
zivio narod koji ne voli da
robu je !
J. S.
Vancouver, B. C
jedan za drugim. U pogledu
atomskog razvoja, koji pred-stavlja
nevjerojatnost, tako
i u osvajanju svemira, nada-m- o
so, da ce sveopci znan-stve- ni
napredak biti upotrcb-Ijiva- n
u korist 2itavog ljud-stva- ,
a ne za njegovu smrt.
O I i
Da li je potrebna
MOSKVA — Subota uve- -
cer. Ki§a lije kao iz kabla.
Mokri plakati
po stupovima, oglasnim tab-lam- a
i zgradama pozivaju
na sastanak kluba:
na pitanja omladi-ni"- .
Табпо 18 sati
dvorcu kulture". Sala
je prepuna. Sastanak po6i-nj- e.
Pazitelji pominju zaka-§njel- e
na tiSinu. Medju ista-knuti- m
kulturnim i javnim
radnicima koji de odgovara-t- i
na pitanja omladinaca na-la- zi
se Julij SmoljiJ, 51an
predsjednUtva uprave Savc-za
sovjetskih pisaca Ukra-jin- e.
— Sta treba da izuJavaju
mladi ljudi da bi dostojno
stupili u novo drustvo? Je li
obavezno da znaju klasinu
literaturu, na primjer Shak- -
espearea, Zolu,
Jesu li ti pisci potrebni
komunizmu? Hi jc mozda
potrebno 6itati samo sovjet-sk- e
pisce, — tako glasi prvo
pitanje koje je postavio je-dan
mladi kijevski radnik.
Julij Smoljid odgovara:
— Bez Shakespcarcea, bez
Mickicwicza, uopce bez
klasika nase literature, kla-sik- a
drustvene misli uopde,
bez njihove pomoci, komuni-za- m
se ne mo2e izgraditi.
Zaito? Komunizam je naj-savrsen- ija
forma drultvenog
2ivota. On formira ljude,
stvara od njih harmonicno
razvijenc pojedince. Komu-- 1
CANADA TREBA ZASTAVU
UZBUNA STVORENA POSTUPKOM JEDNOG
GIMNAZIJALCA U ОТТЛШ
roiicajac Ottawi nije
vjerovao svojim ocima kad
je rano jednog jutra pogle-da- o
na vrh zgrade Vrhovnog
suda Kanade i na stupu gdje
se inace samo u svecanim
zgodama vije zastava — u-gle- dao zastavu nepoznate
narodnosti.
Policajac je alarmirao svo-ju
stanicu, koja je hitno u-pu- tila
citavu grupu polica-jac- a,
ukljucujuci i agente.
Zaista, na vrhu velike zgi-a-d- e
vijorila je zastava neke
nepoznate zemlje. U stvari,
nepoznata zastava.
Kako policajci nisu mogli
skinuti zastavu, pozvali su
radnike koji popravljaju tc-s- u
vicni hodanju po dr'enim
jstupovima. Naime, onaj tko
ie nocu podigao tu spornu
zastavu, tako jc sprctno za-vez- ao
konopce kojima se u-pra- vlja
zastavom, da su tc-lefonisti-teh-nidari
sa svojim
uslugama bili jedini izlaz.
Gomila liudi je gledala ka-ko
se skida cudnovata za-stava,
koju je policija ispn'a
identificirala kao "krpu ra-zn- ih
boja nepoznate izra-de- ".
Zapravo, sve se rodilo u
glavi Petera Hargreavesa,
18-godisn-jeg
ufenika poslje
dnjeg gimnazijskog razre-da- .
Njemu je dodijalo 5to
lvanaoa, jeama suvremena
drzava na svijetu koja noma
svoje sluJbene zastave, toli-k- o
komplicira to pitanje.
Stoga je odlu6io da sam pre-uzm- e
duznost kreiranja na-cional- ne
zastave. On je na-ko- n
duzegrazmisljanja stvo-ri- o
ovu zastavu: gornja po-lovi- na
zastave bijele boje,
donja polovina cn'ene boje,
u spojnici tih dviju ploha
dodao je zcleni javorov list
Bijela boja — to je boja ka-nadsk- og
sjevera; crvena —
boja sjevernog kanadskog
sunca, javor — stablo kojim
Kanada obiluje. Peter Har-greav- es je tako sakupio cle-men- te
za zastavu i nekako
privolio svoju majku da mil
dopusti da jednu plahtu u-potr- ebi
u "nacionalne svr-he- ".
No Hargreaves nije zelio
m a d n a Sovjctskog Savcza
nalijepljeni
"Odgo-varam- o
u "Otobars-ko- m
Mickicwic-za- ?
u
a
nisti6ko dru§tvo de ogromno
obogatiti duhom svijesti Co-vjeka.
Da bi se izgradila
buducnost, da bi se pravilno
ocijenila sada§njost i 2ivot
u njoj, neophodno je znati
pro§lost. Znanje knjizevnos-ti- ,
na§e i klasidne, predstav-lja
zbog toga neophodan u-vi- jet
za svakog covjeka koji
zeli da se harmoni6no razvi-ja- .
Pitanje: Ali da bi se to
postiglo, treba mnogo vre-men- a,
a mi ga imamo tako
malo. Mi bismo htjeli da ga
ne tratimo uzalud, nego da
idemo pravilnim putem. Sto
da se radi?
Odgovor: Vrijeme je zai-sta
ogranideno. U stvari, ni-tk- o
nema vremena. Ali, ipal:
moguce je mnogo udiniti akc
se vrijeme racionalno koristi
i ne uzdile: nema %тешепа!
Pitanje: A kako stoji sa
ибепјет stranih jezika? Zar
Skolski program! nisu pretr-pani-?
Jo li uostalom иорбе
potrebno uSiti strane jezike?
Odgovor: Jasno je da zna-nje
stranih Jezika stvara co-vjeka
kulturnijim. Cak i u
srednjoj skoli po2eo se oba-vezno
uditi jedan strani je-zi- k. Nekad se, istina, pret-jeruj- c
pa se pored stranih
jezika ostavlja djeci na izbor
hoce lj licit! гизП ili ukraji-nsk-i.
Takvo je pitanje bes-mislen- o.
Ruski jezik je du-za- n
da zna svaki sovjetski
covjek, jer taj jezik posta- -
ROWS
Г"ШШШ RED
L BLAVC
WHITE
OtaKtu zas(au prrdloiila jc prije nekoliko Rodina proRrcshna la-nads-ka
umladina. Na za(ai — za razliku od zastae omladinra Har-gre- at
es — gornja jo encne boje. donja bijele, a U hr4linJ
zelenl jatorov lit.
ostati anoniman : on je svoju
kreaciju potpisao u desnom
donjem uglu. Kad je nervoz-n- a
policija konacno skinula
zastavu, odmah je patrola u-puc- ena
na adresu autora. U
poetku, 6itava stvar nije
bila shvacena suvi§e ozbilj-no- ,
tako da je Hargreaves
dobio samo габип na 137,75
kanadskih dolara. Medju-tim- ,
ministarstvo javnih ra-do- va
dalo je policiji druge
instrukcije, tako da je poli-cija
uhapsila Hargreavesa i
optu2ila ga zbog "zlo&nac"-ko- g
ponaJanja, odnosno zlo-cina6k- og
vrSenja Stete na dr--
zavnoj imovini", sto po ka-nadsk-om
kriviSnom zakoni-k- u
moze dovesti do osude i
do 14 godina zatvora, bcz
mogudnosti alternativne kaz-n- o
novcane globe!
Medjutim, publika je sta-l- a
na stranu mladog Harg-reavesa.
Ministri su bili oba-su- ti
ljutitim pismima gradja-na- ,
pofcla jc serija protcst-ni- h
mitinga i konferencija, i
vlada je osjetila, da bi jedno
malo pitanje moglo dobiti
nepozcljne razmjere. Hrgre-ave- s
jo puStcn iz zatvora, ali
optuzba jos nije bila izmi-jenjen- a.
Tek nakon Uo je
mladic dobio stotine tclefon-ski- h
poziva osoba koje su a-plaud- irale
m'egovoj akciji,
§est od osoba koje su ga zc-sto- ko
napadale, c"etiri od
ljudj koji su prijetili da cc
vlja osnovnu vezu izmedju
svih sovjetskih naroda. Me-djutim,
no uditi ukrajinski
jezik bcsmisleno je. Nepho-dn- o
je znati oba ova srod-n- a
jezika.
Na jednoj cedulji stoji:
— Je li neophodno da se
nastavlja ибепјс poslije se-dmolje- tke,
ako oni koji su
je zavrsili rade s onima koji
su zavrsili desetoljetku pod
istim uvjetima i dobivaju i-- stu
placu? ZaSto onda da
dalje ибе? Nije li bolje "da
upotrijebe to vrijeme za od-mo- r,
sport, kinematograf i
posjecivanje kazali§ta i iz-lol- bi?
Odgovor: Nikad se ne
smije obrazovanje promat-ra- ti
samo kao put ka pove-canj- u
placa. Obrazovanje
— to je put ka najboljem
svrSavanju posla koji je net-k- o
izabrao, put tome da bi se
postao potpun covjek i u ra- -
du i u porodici i u drustve-no- m
zivotu, dak i u uzajam-ni- m
odnosima izmenlju prija-telja
u odnosima prema vo-Ijen- oj
djevojei. Bez obrazo-vanj- a
u svim tim sludajevi-m- a
ide rdiavo, a s obrazova-nje- m
bolje.
Jedan student: Je li pot-rebna
"grandica jorgovana"
mladom graditelju komuni-zm- a
u vijeku osvajanja koz-mosa- ?
Odgovor: Ne samo da je
neophodna "grandica jorgo-vana",
nego buket svih vrs- -
VERT
OREEN
polotica
ga ubiti, tek nakon ponude
besplatnog pravnog zastupa-nj- a
od strane (ievorice naju-glednij- ih advokata i ponudo
novaca radi placanja Stete
— moglo se reci da se gim-nazijal- ac
vi§e ne nalazi u o-pasn- osti.
"Ja sam samo iclio izvr-si- ti
pritisak na vladu da ko-nacno
jzabcre kanadsku za-stavu",
izjavio je novinari-m- a
autor novo zastave i do-dao:
"Ako sve druge zemlje
imaju zastavu, zar mi nema-m- o
toliko nacionalne kohe-zij- o
i intelektualnc snage da
stvorimo vlastitu ?"
Njegove rijeci prcnijela je
Sitava stampa. Medjutim,
pitanje ostaje i dalje otvore-n- o.
Kanada i dalje nema
svoju zastavu, vec u sveca-nim
prilikama i za drzavnih
praznika vije zastavu Kana-dsk- e
trgovake mornarice. . .
Pitanje so pocelo rjeSavati
jo3 prije 15 godina. Tada jc
jedan parlamcntarni odbor
pozvao kanadsko gradjano
da posalju svoje prijcdloge
za novu zastavu.
Na poziv su odgovorilo
stotine gradjana sa joS vi§o
prijedloga. Medjutim, kako
jo dolazilo vi5e ideja, tako
so vlada svo nelagodnije os-jeca- la.
Копабпо, nakon mno-go
vijecanja, vlada je odlu- -
cila da taj problem ponovo
stavi ad acta i da ga zabo-(Nastav- ak
na str. 3)
ta cvijeca potreban jc u na-sem
vijeku osvajanja koz-mos- a. Potrebni su i sunce,
mjesec i slavuji i sve ostalo
§to mo2e stvoriti romantidnu
ljubav i stvaralacko nadah-nuc- e.
Pitanje : Kad smo vec kod
ljubavi, za§to o ljubavi u nas
tako malo piSu, a to je tako
lijcpa stvar?
Odgovor: Da, o ljubavi
treba pisati. Ali to ne znadi
da je potrebno specijalno pi-sati
o ljubavi. Ljubav kao
neSto specijalno nc postoji.
Ne mofe se napisati roman
o ljubavi. Roman se moze
samo napisati o Ijudima, o
uzajamnim odnosima medju
njima. Potrebno je, medju-tim,
zahtijevati od svakog
romana da se u njemu neSto
ka2e o ljubavi. Vi ipak imatc
pravo §to sto postavili to pi-tanje.
Zapravo bi bilo dobro
kad bi deSce podsjecali pisco
da ne zaboravljaju da na
svijetu postoji i takva stvar
„grancica jorgovana" u vijeku osvajanja kosmosa?
kao Sto je ljubav.
Do kraja sastanka bilo jc
jo5 mnogo pitanja : zaSto se
u nas toliko dita Remarque
kad ga u Stampi grde? Hocc
li u komunizmu biti vi§c ili
manje knjiga? Kako ocije-ni- ti
zasjedanje Generalnp
SkupUine UN? Je li roakci-onarni- jc
katolidanstvo ili
pravoslavlje? Zasto na§i ho-to- lj
i restorani nalikuju je-dan
na dnigi?
Omladina 2elf sve da zna.
R. Bogojevic