000680 |
Previous | 10 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I
i.'
& M
f
ll
?a
Ш
V,i it'
i===================
,ff ~ЈДи4т Kyi iWftrfW 944 г"''1'' ' л-- i£Z ДДм£ vjt"i,i74.'"A . и,м лММ Uri UfcstAicf Ј"Ч ™— ,W
November 16, 1977 ]
KINA POSLIJE 11. KONGRESA KP
Peking (Specijalno za "Vjesnik")
— 'Prizor je bio zapanjujuci, te ve-ce- ri
na priredbi Kineskog ansambla
narodnih plesova i pjesama: obu-cen- e
u zenstvene duge haljine,
naSminkane i oceSljane poput Eti-opljan- ki,
mlade i prelijepe Kineskl-nj- e
izvodile su ritualni pies iz ove
africkezemlje, diskretno ali izazov-n- o
nji5uci kukovima.
Publika, u prvi mah nijema, bur-ni- m
pljeskom nagradila je ono Sto
se od pocetka kulturne revolucije
(1965. godine) nije moglo ni zamis-li- ti
na kineskoj sceni. Uostalom, i
ovaj ansambl bio je zabranjen, a
dobar dio clanova poslan na sela
da kopa zemlju, iii da nastupa u
drugim trupama, u programima
koji su bili po volji "revoluclonar-ni- m
pobunjenicima".
"To je politika 'sto cvjetova' na
djelu", komentirao je uspjelu pri-red- bu
jedan kineski funkcionar.
"Pjesme koje je volio Lenjin"
Ova politika — cija je suStina u
tome da se u sklopu jedlnstvene
socijalistiCke orijentacije umjetni-cim- a
omoguci slobodno djelova-nje- ,
kroz razlicite oblike izrazava-nja- ,
uz razlicite stilove, i bez admi-nistrativn- og
mijeSanja — ponovo je
u prvom planu, poslije hapSenja
Cijang Cing, Maove udovice koja je
bila glavni "sudac" umjetnickog
stvaralaStva u posljednjih deset
godina.
"Sto cvjetova" mozete sada sres-t- i
na radiju, televiziji, u kinemato-grafim- a,
u knjizarama, u kazaliSti-m- a,
u slikarskim galerljama ltd...
Na radiju, sada, mozete cuti i
ruske pjesme koje se emitiraju pod
naslovom "Pjesme koje je Lenjin
volio", kao i pjesme drugih naroda,
medu kojlma i jugoslavenske. Sva
istinska i na'predna djela literature i
umjetnosti, nova I stara, domaca i
strana, trebaju Imatl svoje mjesto - istice "Zen Min 2i Bao" u jed-no- m
Clanku o novoj kulturnoj poli-tic!.
Televizijski program postao je
zanlmljivlji. Svakodnevno se prika-zuj- e
jedan do dva fllma, mnogl od
njih su takoder bili zabranjeni. Neki
dan pojavlo se I film "Oktobarska
oluja" koji govorl o situacijl u jed-n- oj
provinciji, neposredno poslije
smrti Mao Ce Tunga. Film je vrlo
zanlmljlv I u njemu se otkriva sva
dramatlfinost atmosfere otprlje go-dln- u
dana, kada se vodlla bitka
"tko 6e koga".
Na opernlm scenama ponovo su
se pojavila djela koja govore o da- -
Sp;lanija пебе
uspostaviti
odnose sa
Izraelom
Rijad, (DPA, AP) - "Spa-nij- a
пебе uspostaviti diplo-matsk- e
odnose sa Izraelom
sve dok se on ne povuCe sa
okupiranih arapskih teritorija
i dok se ne uspostave prava
palestinskog naroda", izja-vi- o
je §panski kralj Huan
Karlos.
ekoj kineskoj p'roSlostl: cijela mla- -
da generacija o tome gotovo nista
ne zna. U koncertnim dvoranama
Beethoven, Chopin, Bach vISe nisu
izuzeci.
U knjizarama se ponovo pojav-Ijuj- u
djela iz grcke mitologlje, kao i
djela Chakespearea, Helnea, Go-golj- a,
Balzaca iii Hugoa. Sto je
mo2da joS znacajnlje, prisutna su i
neka djela klasicne kineske litera-ture,
iskljucujuci kinesku poeziju
od Sestog vijeka naovamo.
Rehabilitacija u kulturi
Rehabilitacija politika "sto cvje-tova"
povukla je za sobom i rehabi-- I
itaciju onih licnosti, koje su zbog
svojih pogleda stradale za vrijeme
kulturne revolucije. Na jednom
primanju, paznju su privukla dva
imena, medu prisutnlma: Cou Jang
(71 godina), prevodilac Tolstoje-vi- h
djela i zamjenik ministra kultu-re- ,
bio je jedan od prvih zrtava crve-n- e
garde u 1966. godlni, drugi je
77-godi5- nji Hsija Jen, plsac i dra-matu- rg
takoder zamjenik ministra
kulture od 1954. do 1965. godine.
On je smijenjen pod optuzbom da
je "agent kineskog HruScova",
odnosno tada predsjednlka repub-llk- e
Liju SoaCija.
Utjecaj ove dvojice u kulturi i
umjetnosti bio je veoma vellk, pa
Madrid (AFP) — Spanjol- -
ski pjesnik Luis Rozales
„.j~u..nstpin. vIilouuln aAn.a.Ccrlc. ПСО Uarcia LOrca znva po- -
Iiti6ke ambicije jedne osobe
koja niSta nije predstavljala i
koja niSta ne predstavlja u
zivotu Spanjolske".
Smrt ovog velikog Spanjol- -
skog pjesnlka, koji je 19.
augusta 1936. godine ubijen
u jednom predgradu Grana--
de, ostala je do danas,
nakon 41 godine, misterioz- -
na.
Luis Rozales je u svojoj —
izjavi na Spanjolskoj televizi-ji
odbio da saop6i ime "oso--
je Г zatrazi.o sastanak jednog
OKrugiog sioia ua ui to
"rasvjetlili pojedini sporni
aspekti" Lorcine smrti.
Usprkos svom krajnje des- -
nifiarskom stavu, (bio je
falanglst) Luis Rozales je bio
'''''
ШmmШ?..- - Wd&d'.
at,. ''..
-- ?
мшкзшшЈзхашшхшпеаттЈг&лт.иАттжллшrzmtj ,. љЖж. ts . . -- v ;::, Ј&ШмФт&ЕтпхШџрж ™VwB&%w&yi?'ffi%tx&&eM6? нВџ?4 'жбмттш f
I U nastavku zidovsko-arapsko- g sukoba doslo je prosli tjedan do bestijalnog j
zracnog napada Izraelaca na jugozapadni dio Libana. Tako je samo jedno selo bilo j
e bombardirano 30 puta uzastopce. Poginulo je 100 civlla, a ranjeno 150. Samo selo, j
Azijeh, ne moze se vise prepoznati. I
Na slici: Ranjena Arapklnja I njene dvije djevoj6lce бекаји na prvu pomoc. j
,l1lll11IIIIIIllltllll1t1ltiriltlllltllllllllltll1Ht lIllllMlllllIlllIllllllllllllfllfllirillllllllllllllllllllltllllllllllllllllllllllltlllllllllllllllllllllllllllltllllllllllllllllllllllltllllllllllllllllllll
su njlhovu rehabilltaciju pozdravili
mnogi kineski intelektualci.
Dojam je da se politika "sto cvje-tova"
nalazl joS u pofietnoj fazl.
Cini se da ima i oklijevanja medu
kulturnim stvaraocima i umjetnici-ma- ,
narocito onima koji pamte
1957. godinu I one poslije, kada je
poslije proklamlranja polltike "sto
cvjetova" do§lo do o5tre reakcije.
Nalme, tada je medu "cvjetovima
poceo rasti I korov" — kako su slu-zben- o
ocijenjena neka umjetnicka
djela "antlsocljallstiikog sadrza-ja- ".
Poucenl Iskustvom proSlosti,
vlastl sada naglaSavaju da je rijec o
"cvjetanju socljalisticke umjetnos-ti".
To nema nlceg zajedniCkog s
burzoaskom liberalizacijom —
smatra jedan upudeni kineski pol-itical
koji se bavi pltanjima kulture
I umjetnosti.
Aleksandar Novacic
ш i
Lorcin poznanik i kod njega
se pjesnik skrivao nekoliko
dana pred smrt, gdje su ga
njegove ubojice i pronaSle.
Povjesni6ari joS uvijek r
r"iГawЈrkHc.kl'"im,:oL iii. imona:=I:„rtr_ri_- - run uuujiua. u jijiyania
povijesti i knjizevnosti obja- -
vljenim za vrijeme Francova
zivota izbjegavane su poje- -
dinosti o Lorcinoj smrti. U
jednoj od ovih historija
poglavlje o vellkom andalu- -
zijskom pjesniku zavrSava se
rijeCima: "Gradanski rat ga
je iznenadio u Granadi, gdje
je 6esto Ijetovao i gdje je i
umro
Moskva (UPI) - U okviru
obj,ie2avan a eo-oblietn- ice
oktobarske revolucije робео
J4 мепишшмсии iviua- -
kve Lenjingrada saobraCati
novi putnifiki vlak, koji dosti- -
ze brzinu viu od 300 kiiome- -
ДЗ e ItSl ifyyl ZdFttQiVttu
covekove okoline
Palermo, Sicilija, (Tanjug)
Etna, jedan od zivih vulka-na
u Evropi, izbacuje u atmo-sfer- u
3.700 tona sumpordi-oksida
dnevno i predstavlja
najveceg zagadiva6a okoline
VELIKA BRITANIJA
Oficiri praznih
dzepova
London (AFP) — "Daily
Express" objavio je podatke
koji govore o veoma teSkoj
financijskoj situaciji u kojoj
zive britanski oficiri. Prema
ovom listu, mnogi oficiri
britanske vojske docekaju
kraj mjeseca "praznih dzepo-va"
pa su prisiljeni da traze
socijalnu ротоб.
Sve je ve6i broj oficira,
navodi list, koji su za vrijeme
odmora prisiljeni raditi zbog
stalnoa Dorasta ciiena, a
mnogi od njih koriste slobo- -
dno vriieme da rade kao
vozaci teSkih kamiona, taksi-j- a
iii kao konobari.
Prema rije6ima konzerva-tivno- g
poslanika Anthony
Roalea tjedna primanja jed-no- g
porufinika, na primjer,
od 28 funti, samo su neSto
ve6a od doznaka koje prima-j- u
nezaposleni.
tara na sat.
Novi superekspres, koji je
nedavno obavio prvu pokus- -
nu t jda_
jenost od 650 kilometara za
negt0 vj§e Qd dva sata Na
jst0j reacjjj ekspresima je
trebalo oko osam sati.
AJBR2I SOVJETSKI VLAK
,, ' ''.'?',"',
" '' '" ' л'4. ',
'№&%?.
' '
..
г
%0
.
,s. wv.f''
'.', '.''f'. f'i
™-m- „ irгi'ш;. 'tmo' Wv;f'r:W%"wMM..,?..',
e
na na§o) planeti.
ranije se znalo da vulkani
izbacuju pra§inu i Stetne
gasove u okolinu, ali tek
nedavna merenja francuskih
vulkanologa, obavljena spe-ktroskopsk- im metodama,
pokazala su da sicilijanski
vulkan proizvodi 10 do 100
puta ve6e koli6ine Stetnog
gasa od bilo kog drugog vul-ka- na
na Zemljinoj kugli. To
je kolicina sumpordioksida
koju emituje 40 termonukle-arni- h
elektrana na uaali
ja6ine 1000 megavata svaka.
Merenja su obavljena u
vreme kada se niz severnu
padinu vulkana slivalo
10.000 tona lave dnevno,
tako da je nesrazmera izme-d- u
usijane vulkanske mase i
gasova ofiigledna. Ovaj feno-me- n
naucnici objaSnjavaju
pretpostavkom da se pri radu
vulkana u njegovom grotlu,
usled konvekcije, dize i po-novo
spuSta mnogo veca
koli6ina magme od one koja
Diva izba6ena na povrSinu.
Otuda i ogromna koli6ina
sumpordioksida koja odlazi
u atmosferu.
Spanjolska
19. 6lan
Madrid (Reuter) — Spa-njols- ka
ce postati 19. clan
Evropskog vijeca 6ije se
sjediSte nalazi u Strasbour-gu- .
Ovo je poslije susreta sa
Spanjolskim premijerom Su-areso- m
saop6io generalni
sekretar Evropskoq viieca
Georg Kahn Ackerman. Pre
ma njegovim rije6ima, sluz--
beno ргјтапје Spanjolske u
tu organizaciju obavit 6e se
24. novembra.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, December 21, 1977 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1977-11-16 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000044 |
Description
| Title | 000680 |
| OCR text | I i.' & M f ll ?a Ш V,i it' i=================== ,ff ~ЈДи4т Kyi iWftrfW 944 г"''1'' ' л-- i£Z ДДм£ vjt"i,i74.'"A . и,м лММ Uri UfcstAicf Ј"Ч ™— ,W November 16, 1977 ] KINA POSLIJE 11. KONGRESA KP Peking (Specijalno za "Vjesnik") — 'Prizor je bio zapanjujuci, te ve-ce- ri na priredbi Kineskog ansambla narodnih plesova i pjesama: obu-cen- e u zenstvene duge haljine, naSminkane i oceSljane poput Eti-opljan- ki, mlade i prelijepe Kineskl-nj- e izvodile su ritualni pies iz ove africkezemlje, diskretno ali izazov-n- o nji5uci kukovima. Publika, u prvi mah nijema, bur-ni- m pljeskom nagradila je ono Sto se od pocetka kulturne revolucije (1965. godine) nije moglo ni zamis-li- ti na kineskoj sceni. Uostalom, i ovaj ansambl bio je zabranjen, a dobar dio clanova poslan na sela da kopa zemlju, iii da nastupa u drugim trupama, u programima koji su bili po volji "revoluclonar-ni- m pobunjenicima". "To je politika 'sto cvjetova' na djelu", komentirao je uspjelu pri-red- bu jedan kineski funkcionar. "Pjesme koje je volio Lenjin" Ova politika — cija je suStina u tome da se u sklopu jedlnstvene socijalistiCke orijentacije umjetni-cim- a omoguci slobodno djelova-nje- , kroz razlicite oblike izrazava-nja- , uz razlicite stilove, i bez admi-nistrativn- og mijeSanja — ponovo je u prvom planu, poslije hapSenja Cijang Cing, Maove udovice koja je bila glavni "sudac" umjetnickog stvaralaStva u posljednjih deset godina. "Sto cvjetova" mozete sada sres-t- i na radiju, televiziji, u kinemato-grafim- a, u knjizarama, u kazaliSti-m- a, u slikarskim galerljama ltd... Na radiju, sada, mozete cuti i ruske pjesme koje se emitiraju pod naslovom "Pjesme koje je Lenjin volio", kao i pjesme drugih naroda, medu kojlma i jugoslavenske. Sva istinska i na'predna djela literature i umjetnosti, nova I stara, domaca i strana, trebaju Imatl svoje mjesto - istice "Zen Min 2i Bao" u jed-no- m Clanku o novoj kulturnoj poli-tic!. Televizijski program postao je zanlmljivlji. Svakodnevno se prika-zuj- e jedan do dva fllma, mnogl od njih su takoder bili zabranjeni. Neki dan pojavlo se I film "Oktobarska oluja" koji govorl o situacijl u jed-n- oj provinciji, neposredno poslije smrti Mao Ce Tunga. Film je vrlo zanlmljlv I u njemu se otkriva sva dramatlfinost atmosfere otprlje go-dln- u dana, kada se vodlla bitka "tko 6e koga". Na opernlm scenama ponovo su se pojavila djela koja govore o da- - Sp;lanija пебе uspostaviti odnose sa Izraelom Rijad, (DPA, AP) - "Spa-nij- a пебе uspostaviti diplo-matsk- e odnose sa Izraelom sve dok se on ne povuCe sa okupiranih arapskih teritorija i dok se ne uspostave prava palestinskog naroda", izja-vi- o je §panski kralj Huan Karlos. ekoj kineskoj p'roSlostl: cijela mla- - da generacija o tome gotovo nista ne zna. U koncertnim dvoranama Beethoven, Chopin, Bach vISe nisu izuzeci. U knjizarama se ponovo pojav-Ijuj- u djela iz grcke mitologlje, kao i djela Chakespearea, Helnea, Go-golj- a, Balzaca iii Hugoa. Sto je mo2da joS znacajnlje, prisutna su i neka djela klasicne kineske litera-ture, iskljucujuci kinesku poeziju od Sestog vijeka naovamo. Rehabilitacija u kulturi Rehabilitacija politika "sto cvje-tova" povukla je za sobom i rehabi-- I itaciju onih licnosti, koje su zbog svojih pogleda stradale za vrijeme kulturne revolucije. Na jednom primanju, paznju su privukla dva imena, medu prisutnlma: Cou Jang (71 godina), prevodilac Tolstoje-vi- h djela i zamjenik ministra kultu-re- , bio je jedan od prvih zrtava crve-n- e garde u 1966. godlni, drugi je 77-godi5- nji Hsija Jen, plsac i dra-matu- rg takoder zamjenik ministra kulture od 1954. do 1965. godine. On je smijenjen pod optuzbom da je "agent kineskog HruScova", odnosno tada predsjednlka repub-llk- e Liju SoaCija. Utjecaj ove dvojice u kulturi i umjetnosti bio je veoma vellk, pa Madrid (AFP) — Spanjol- - ski pjesnik Luis Rozales „.j~u..nstpin. vIilouuln aAn.a.Ccrlc. ПСО Uarcia LOrca znva po- - Iiti6ke ambicije jedne osobe koja niSta nije predstavljala i koja niSta ne predstavlja u zivotu Spanjolske". Smrt ovog velikog Spanjol- - skog pjesnlka, koji je 19. augusta 1936. godine ubijen u jednom predgradu Grana-- de, ostala je do danas, nakon 41 godine, misterioz- - na. Luis Rozales je u svojoj — izjavi na Spanjolskoj televizi-ji odbio da saop6i ime "oso-- je Г zatrazi.o sastanak jednog OKrugiog sioia ua ui to "rasvjetlili pojedini sporni aspekti" Lorcine smrti. Usprkos svom krajnje des- - nifiarskom stavu, (bio je falanglst) Luis Rozales je bio ''''' ШmmШ?..- - Wd&d'. at,. ''.. -- ? мшкзшшЈзхашшхшпеаттЈг&лт.иАттжллшrzmtj ,. љЖж. ts . . -- v ;::, Ј&ШмФт&ЕтпхШџрж ™VwB&%w&yi?'ffi%tx&&eM6? нВџ?4 'жбмттш f I U nastavku zidovsko-arapsko- g sukoba doslo je prosli tjedan do bestijalnog j zracnog napada Izraelaca na jugozapadni dio Libana. Tako je samo jedno selo bilo j e bombardirano 30 puta uzastopce. Poginulo je 100 civlla, a ranjeno 150. Samo selo, j Azijeh, ne moze se vise prepoznati. I Na slici: Ranjena Arapklnja I njene dvije djevoj6lce бекаји na prvu pomoc. j ,l1lll11IIIIIIllltllll1t1ltiriltlllltllllllllltll1Ht lIllllMlllllIlllIllllllllllllfllfllirillllllllllllllllllllltllllllllllllllllllllllltlllllllllllllllllllllllllllltllllllllllllllllllllllltllllllllllllllllllll su njlhovu rehabilltaciju pozdravili mnogi kineski intelektualci. Dojam je da se politika "sto cvje-tova" nalazl joS u pofietnoj fazl. Cini se da ima i oklijevanja medu kulturnim stvaraocima i umjetnici-ma- , narocito onima koji pamte 1957. godinu I one poslije, kada je poslije proklamlranja polltike "sto cvjetova" do§lo do o5tre reakcije. Nalme, tada je medu "cvjetovima poceo rasti I korov" — kako su slu-zben- o ocijenjena neka umjetnicka djela "antlsocljallstiikog sadrza-ja- ". Poucenl Iskustvom proSlosti, vlastl sada naglaSavaju da je rijec o "cvjetanju socljalisticke umjetnos-ti". To nema nlceg zajedniCkog s burzoaskom liberalizacijom — smatra jedan upudeni kineski pol-itical koji se bavi pltanjima kulture I umjetnosti. Aleksandar Novacic ш i Lorcin poznanik i kod njega se pjesnik skrivao nekoliko dana pred smrt, gdje su ga njegove ubojice i pronaSle. Povjesni6ari joS uvijek r r"iГawЈrkHc.kl'"im,:oL iii. imona:=I:„rtr_ri_- - run uuujiua. u jijiyania povijesti i knjizevnosti obja- - vljenim za vrijeme Francova zivota izbjegavane su poje- - dinosti o Lorcinoj smrti. U jednoj od ovih historija poglavlje o vellkom andalu- - zijskom pjesniku zavrSava se rijeCima: "Gradanski rat ga je iznenadio u Granadi, gdje je 6esto Ijetovao i gdje je i umro Moskva (UPI) - U okviru obj,ie2avan a eo-oblietn- ice oktobarske revolucije робео J4 мепишшмсии iviua- - kve Lenjingrada saobraCati novi putnifiki vlak, koji dosti- - ze brzinu viu od 300 kiiome- - ДЗ e ItSl ifyyl ZdFttQiVttu covekove okoline Palermo, Sicilija, (Tanjug) Etna, jedan od zivih vulka-na u Evropi, izbacuje u atmo-sfer- u 3.700 tona sumpordi-oksida dnevno i predstavlja najveceg zagadiva6a okoline VELIKA BRITANIJA Oficiri praznih dzepova London (AFP) — "Daily Express" objavio je podatke koji govore o veoma teSkoj financijskoj situaciji u kojoj zive britanski oficiri. Prema ovom listu, mnogi oficiri britanske vojske docekaju kraj mjeseca "praznih dzepo-va" pa su prisiljeni da traze socijalnu ротоб. Sve je ve6i broj oficira, navodi list, koji su za vrijeme odmora prisiljeni raditi zbog stalnoa Dorasta ciiena, a mnogi od njih koriste slobo- - dno vriieme da rade kao vozaci teSkih kamiona, taksi-j- a iii kao konobari. Prema rije6ima konzerva-tivno- g poslanika Anthony Roalea tjedna primanja jed-no- g porufinika, na primjer, od 28 funti, samo su neSto ve6a od doznaka koje prima-j- u nezaposleni. tara na sat. Novi superekspres, koji je nedavno obavio prvu pokus- - nu t jda_ jenost od 650 kilometara za negt0 vj§e Qd dva sata Na jst0j reacjjj ekspresima je trebalo oko osam sati. AJBR2I SOVJETSKI VLAK ,, ' ''.'?',"', " '' '" ' л'4. ', '№&%?. ' ' .. г %0 . ,s. wv.f'' '.', '.''f'. f'i ™-m- „ irгi'ш;. 'tmo' Wv;f'r:W%"wMM..,?..', e na na§o) planeti. ranije se znalo da vulkani izbacuju pra§inu i Stetne gasove u okolinu, ali tek nedavna merenja francuskih vulkanologa, obavljena spe-ktroskopsk- im metodama, pokazala su da sicilijanski vulkan proizvodi 10 do 100 puta ve6e koli6ine Stetnog gasa od bilo kog drugog vul-ka- na na Zemljinoj kugli. To je kolicina sumpordioksida koju emituje 40 termonukle-arni- h elektrana na uaali ja6ine 1000 megavata svaka. Merenja su obavljena u vreme kada se niz severnu padinu vulkana slivalo 10.000 tona lave dnevno, tako da je nesrazmera izme-d- u usijane vulkanske mase i gasova ofiigledna. Ovaj feno-me- n naucnici objaSnjavaju pretpostavkom da se pri radu vulkana u njegovom grotlu, usled konvekcije, dize i po-novo spuSta mnogo veca koli6ina magme od one koja Diva izba6ena na povrSinu. Otuda i ogromna koli6ina sumpordioksida koja odlazi u atmosferu. Spanjolska 19. 6lan Madrid (Reuter) — Spa-njols- ka ce postati 19. clan Evropskog vijeca 6ije se sjediSte nalazi u Strasbour-gu- . Ovo je poslije susreta sa Spanjolskim premijerom Su-areso- m saop6io generalni sekretar Evropskoq viieca Georg Kahn Ackerman. Pre ma njegovim rije6ima, sluz-- beno ргјтапје Spanjolske u tu organizaciju obavit 6e se 24. novembra. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000680
