000477 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I JEDINA HRVATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God 6 Broj 874 TORONTO ONT OCTOBER 12TH 1946 Vol G No 874 USTAŠKI PUKOVNIK LISAK BITI ĆE OBJEŠEN A PAVLE GULIN STRELJAN NAROD POZDRAVLJA OSUDU VRHOVNOG SUDA HRVATSKE Zagreb 11 Okt — Vrhovni sud Federativne Narodne Republike Hrvatske donio Je danas osudu nad ustalkim zločincima okupatorskim suradnicima i izdajnicima u Za-grebu Nadbiskup fclepinac vjerni sa-radn- ik pavelićevog ustaškog reži-ma i organizator "križara" za obaranje narodne vlasti i obožava-tei- j fašizma i terorističkih metoda vladanja osuiljen je na 16 godina za hora i prisilnog rada Sva nje-gova imovina je konfiscirana Krik Liak ustaški pukovnik osudjen je na smrt vješalima a Pavle Gulin ustaški kurir na smrt Mreljanjcm Devet drugih ustaša u svećenič-kom odijelu osudjeni su na kaznu od test mjeseci do 14 godina Me-dj- u tima se nalazi i Stepinčev taj-nik han Salić koji je oudjen na zatvor 1 prisilni rad od 12 godina Josip Simečki ustaša-su'ćeni- k po činu kapetan osudjen je na 11 go-dina zatora i prisilnog rada Mo-dest- o Martinčič koji je bio glavni svjedok protiv Stepinca osudjen je na pet godina 7atora Marmer-t- o Margetić na 13 godina Franjo Pavlek na jednu godinu Josip VI-dov- ić i Mirko Kodelnjak svaki po šest mjeseci Josip Crnkoić na 11 godina zatvora i prisilnog rada Trojica mladih kaludjera koji su bili optuženi za skrivanje usta-žko- g zlata pronadjeni su nevinim izvršavajući amo naredjenje pre-postavljen- og Stepinca Stepinac je primio osudu pognu-te glave Na svaki način je nasto-jao da se ukloni od fotografa koji su željeli uhvatiti taj momenat Pa dok je Stepinac sa šutnjom saslu-šao osudu ustaški pukovnik Lisak je histerično uzviknuo: "Ja ču um-rijeti za nczavNnu držau Hrvat-sku neka živi nezavisna drža-la Hrvatska" Nesumnjivo Lisak je ipoljio svoju pravu ustaSku du-J- u i time potvrdio da su se pred narodnim sudom u Zagrebu nala-zili opani ustaški krvoloci izdaj-nici faJistički-kolaborato- ri i osta-li neprijatelji naroda Jugoslavije ĆE POSAO UZ Ottvvn 12 Okt — Uprava Do-minion Steel and Coal kompanije (Doeco) u Sydney Nova Scotia izjavljuje da će sada otpočeti proizvodnjom nakon je federalna vlada obećala davati naplatu za toliko koliko je čeličnim radnici-ma povišena plaća Prošlog tjedna Dosco je odbila sporazum vlasti i unije o poviSici plaće izgovarajući se da ni ovako "ne mole" izlaziti jer su preveliki proizvodni troJkovi Sto vise up-rava Dosco se kako je proSlih godina imala milijune dolara gu-bitka 1 bila bi prisiljena obustaviti proizvodnju da vlada nije naplaći-vala i snižavala cijene na prevozu Medjutim činjenica ostaje da se kompanijske dionice nisu snižava-le da je uvjek ostajao redoviti pro-fit i da se profit snizio ni povišicom radničkih nadnica No Narod je sa osobitim zadovolj-stvom pozdravio odluku suda Sesi stotina osoba koje Je mogla pri miti dvorana Sportskog auditnnu ma u Zagrebu oduševljeno je poz dravilo sudsku odluku Iz svih kra-jeva zemlje stižu brzojavne česti-tke i pozdravi sudu nad nepošted-no- m sudskom odlukom Sudjenje japanskim rat-nim zločincima TEŠKA SOVJETSKA OITl'ŽBA Tokio 11 Okt — Na medjuna-rodno- m tribunalu u Tokio gdje se nastavlja preslušavanje i sudjenje glavnim japanskim ratnim zločin-cima donafaju se težke optužbo protiv urote Japanske imperijalis-tičke klike Najvažnija i najteža je sovjet ska optužba koju je objavio glav ni sovjetski tuiioc S A Golun-sk- y Sve od 1918 godine Japanci su provodili neproglaSeni rat pro-tiv Sovjetskog Saveza Optužuju ći japansku vojnu kliku sovjetski tužioc Golunky je iznio sve do-gadja- je 1 intrige Japanaca protiv Sovjetskog Saveza od 1918 godine pa do njihovog poraza Na hiljade napada su japanske oružane sile izvele protiv sovjet-skog teritorija na Dalekom Istoku Htjeli su Ume iskufati kolika Je sovjetska snaga na Dalekom Isto-ku i njihova spremnost za obranu Japanci su stalno radili i nanaSall Štetu Sovjetskom Savezu saboti-rali su liferovali agente provoci-rali i provodili atentate Japanci su namjerno narušili pakt ne-ag-res- ije 1911 godine pojačavši svoje vojne snage u Mandžuriji na je-dan milijun 1 100000 vojnika Ovakvo stanoviJte agresivnih Ja-panaca protiv Sovjetskog Saveza kaže Golunskv primoralo je sov-jetsku vladu da podržava veće voj-ne sile na Dalekom Istoku koje bi se inače mogle iskoristiti protiv Nijemaca na zapadu i time ubrzati svršetak rata u Europi Dosco je prihvatila sporazum RADNICI SE VRATITI NA 18 CENTI POVIŠICE PO SATU tuli nebi ipak federalna vlada je uzela u obzir "siromaštvo" ove kompanije I obećala davati posebnu naplatu Nakon ovog neobičnog sporazu-ma izmedju kompanije i vlasti radnici će se povratiti na posao sa povišicom plaće od 18 centi po sa-tu naime prije Štrajka primali su G centi po satu manje nego čeličn' radnici u Hamiltonu i S S Marie dok Je skupoća na život svagdje Jednaka Radi toga je na sporazum od 13 centi poviiice dodano još C centi posebno žto ukupno iznaša 18 centi po satu Njihova tjedna nadnica koja Je prije Štrajka iznosila $8670 za se-dam dnevni tjedan sada će se po-visiti na $8720 tjedno za Šest rad-nih dana Ostali zahtjevi čelične unije rješiti će se zajedno sa zah-tjevima ostalih radnika čelične in-dustrije POŽURITE SE OGLASIMA I POZDRAVIMA ZA KALENDAR Približava se 15 oktobra kad bi svi pozdravi i oglasi 2a naš ovogodišnji kalendar trebali biti u Torontu kod uredništva kalendara No to nije slučaj Mnoge savezne organizacije jož nisu priposlale materijale za kalendar što bi moglo značiti da zakasnimo sa izdavanjem kalendara Selimo li na vrijeme imati ovogodišnji kalendar potrebno je SMJESTA poslati na uredništvo kalendara sve prikupljene stvari bez obzira na količinu tog rada do sada Još Jednoć molimo sve savezne organizacije i pojedince da pocdttive i oglase za kalendar pošalju — Ćim prijo mogućel Svaki dan otezanja produljiti će izdavanje kalendara! B5SWSSBPWBF i 2851 tMBVi&ža §w3E5Si& j£$$BB m Stali $ m{v£mBfmk s&pt&ftSjgftggNfe b m$&%jM_mm}wgm Ogorčene demonstracije u Kimu i ostalim gradovima Italije protiv visokih cijena besposlice crne bur-ze i drugih nedaća koje sobom donosi nesredjeno stanje u Italiji Slika prikazuje jednu od takvih demonstracija održanih u Kimu Intemacionalizacija' Dunava JUGOSLAVENSKA DELEGACIJA JE ISTAKLA DA SE ONA NE! MOŽE SLOŽITI NITI POTPISATI NITI JEDNOG UGOVORA KOJIM SE UGROŽAVA SLOBODA SUVERENITET I NA-CIONALNA NEZAVISNOST PODUNAVSKIH DRŽAVA Pariz 11 Okt — Ona ista gla-sačka mašina na Mirovnoj Konfe-renciji koja je nametnula svoju volju narodima Jugoslavije i JuliJ-sk- e Krajine po pitanju mirovnog ugovora sa Italijom jučer je sa 13 protiv 6 odglasala 70 slobodnu plovidbu Dunavom U toku rasprave po pitanju po? dunavske plovidbe britanski i ame-rički delegati su se služili svim mogućim izgovorima kako bi uvje-rili delegate koji snjima glasuju da je njihovo stanovište "isprav-no" pozivali su se na "pravdu" na Atlantski čarter pa čak se I pri-jetili Britanski ministar vanjskih poslova Devin Je rekao da neće potpisati mirovnog ugovora sa Ru-munjskom ako se Britaniji ne za-jamči slobodna plovidba po Duna-vu Sto ima Atlantski čarter zajed ničkog sa dunavskom plovidbom? — pitao Je Molotov američkog de-legata senatora Vandenberga No kad se već ide tako daleko zašto se taj princip nebi primijenio i drugdje na svijetu? — pita dalje Molotov Zašlo na primjer nebi] taj princip primjenjivali na Pana-ma kanalu na Sueskom kanalu St Lawrence rijeki i drugim sličnim prolazima Kad bi druge zemlje po-stavile zahtjev za takvu kontrolu rečenih rijeka sigurno bi naiSIe na energičan otpor Molotov je opomenuo britanske američke i druge delegate da ne IskoriMuJu posljeratne poteSkoće za unapre-djenj- e njihovih imperijalističkih ambicija "Moramo paziti" — ka-že Molotov "da se poIjeratne po-teškoće ne Iskorišćuju po "dolar demokraciji" Zemlje loje imaju I GE PODIG-NUTI CIJENU Toronto 12 Okt — To zaklju-čku torontovskog bolničkog vijeća cijene u bolnicama će se povisiti na 60 centi do jedan dolar dnevno po bolesniku Zaključak se odnosi na nekih 30 većih' i manjih bolni-ca u Torontu i okolici Razlog za poviiicu e opravdava time Ho Je posljednjih mjeseci po-skupila hrana oprema i radna sna-ga Cijene će se povisiti već prema tome kako Je klasirano pojedino odjeljenje Povišica stupa na snagu 15 oktobra mnogo dolara nesmiju tu priliku iskorišćavati za nametanje volje ostalim narodima" Vodja jugoslavenske delegacije Kdvard Kardelj je rekao da samo podunavske zemlje imaju pravo rjeJavati odlučivai o podunav-skoj plovidbi Najmanje imaju pra-vo diktirati one zemlje koje tu slobodnu plovidbu misle iskoristiti u svoje sebične svrhe i na Štetu drugih naroda Iza izgovora Brita-naca i Amerikanaca kriju se na Dalmatinski svećenici osuđjuju NARODNIH SVEĆENIKA Split 6 Okt — Na sjednici ple-numa kotarskog odbora Narodnog Fronta Dalmacije narodni sveće-nici članovi plenuma kotarskog odbora oStro su osudili rad nad-biskupa Stepinca i visokog klera katoličke crkve Predstavnik Na-rodnog Fronta za okrug Imotski fra Ivan Vuković rekao je u svom željezničke kompanije namjeravaju podig-nuli cijenu Ottawa 11 Okt — Udruženje kanadskih željeznica traži poviše-nje cijena prevozu za 30 posto Nji-hovu molbenicu je primila federal-na vlada sa napomenom da je cije-nu prevozu potrebno povisiti jer da su i radnici dobili poviiicu pla-će za 10 centi po satu Mada izjavljuje da je mol beni -- ca na proučavanju posebne komi-sije koja će ispitati financijalni dohodak željezničarskih kompanija i ustanoviti da II je njihov zahtjev za poviiicu "opravdan' Ministar Rordon nije Još ništa rekao da li bi takva povilica "mogla prouzro-čiti inflaciju" Svakako vlada će i ovima popustiti i dozvoliti povi-šenje cijena ako ne baš za 30 po-sto ali poviiiea će ipak biti dozvo-ljena Koliko god željezničarske kom-panije povise cijenu toliko će vise plaćati narod za hranu i druge po-trebe koje se prevoze željeznicom Naročito će pokupiti poljopriv-redni proizvodi koji se prevoze sa zapada na istok mjera za ekonomsku prevlast na Balkanu Odgovarajući američko-- britanskom planu za kontrolu du navske plovidbe Kardelj Je posta vio zahtjev na američke delegate da se Jugoslaviji povrati njezinih 200 brodova koje drže u svojoj okupacionoj zoni Na koncu interesantno jo napo-menuti da niti jedna zemlja kroz koju Dunav teče nije glasala za predlog o "internacionalizaciji" Dunava Sve su glasale protiv Ju goslavenska delegacija je istakla da se ona nemože složiti i neće pot pisati niti jednog ugovora kojim se ugrožava sloboda suverenitet i nacionalna nezavisnost podunav skih država RIJEČ govoru izmedju ostalog slijedeće: "Današnji proces u Zagrebu ne osudjuje crkvu nego osudjuje nje-ga (Stepinca) jer ga njegova dje-la optužuju Optužuju ga njegova djela jer se prihvatio kraljevstva zemaljskog i zemaljski narodni sud mu sudi" Sa velikim odobravanjem po-praćen Je i govor pravoslavnog sećenika Milana Mačure Zatim je govorio katolički svećenik iz Metkovića don Vinko Itubler ko-ji je pored ostalog rekao: "Pitamo se zašto visoki kler ni-je uz svoj narod zaMo je bio sa ustajama i okupatorima zaito taj visoki kler danas radi na tome da se povrati staro doba zašto viso ki kler ne osjeća današnje novo doba koje je nastalo? Zato jer ono neće braniti interese i slobodu crkve nego brani svoja imanja I svoje posjede Nama narodnim svećenicima koji smo izlagali opasnosti svoje živote nije nam do imanja već samo do boljitka naiih naroda jer kad naim naro-dima bude bolje kad naši narodi budu sretni i zadovoljni onda će i nama svećenicima biti dobro "Želim naglasiti da mi narodni svećenici i dalje ostajemo u liniji Narodnog Fronta i da osudjujemo vioki kler i sve svećenike koji su se svrstali u protu-narod- nt front zajedno sa reakcijom" Osudjujući protu-narod- ni rad visokog klera fra Pile Vuković iz Sinja je rekao: "Ja poštujem svoju vjeru Ja po-Muj- em predstavnike crkve ali kad se radi o ličnosti pa bio to i sam nadbiskup Stepinac onda neka od-govara za svoja djela" Sudjenje Steplneu ZAVRŠNA RIJEČ STEPINCA PAVELIĆ JE ODRŽAVAO VEZU SA KATOLIČKIM EPISKOPA-TOM NA ĆELU SA STEPINCEM I DJELOM REAKCIONAR-NOG VODSTVA HSS NA ČELU SA MAČEKOM £ Isvni tužior 10 nroritnn onainnlni nlrt nrpHpiipHnilrn usfn- - DEMOKRATSKA SATURDAY BOLNICE ške vlade Nikole Mandića od 13 marča 1945 u kome se go-vor c potrebi sastanka svih katoličkih biskupa na čelu sa nad-k- i k ~m Stepincem radi davanja jedne izjave u kojoj bi se ji "divljaštvo boljševičkih bandi na hrvatskom državnom području" U ovom dokumentu točno se odredjuje na koji će r ~ pojedini biskupi iz raznih krajeva doći u Zagreb a usta-Ck- cr 1 ukovniku Rukavini se povjerava dužnost da doprati n-- ko r kupe na sastanak Javni tužioc čita dokumenat iz ko-Z- O 2 vidi da je ustaška vlada odobrila biskupima u vezi sa ov - konferencijom novčanu pomoć od 100 milijuna kuna v ' :vr t A 10c noziva zatim osudienoa Martinčića provincijala t ir -- v seke provincije da kaže šta je njemu poznato o biskup--i k nferenciji Martinčić odgovara da je biskupska konfe-- r - i bila naručena Po njegovom mišljenju nadbiskup Ste-- i - -- : e organizirao biskupsku konferenciju zato što je htio da -- pasi N D Hrvatsku Ovu izjavu optuženog Martinčića je (r utna publika dočekala sa aplauzom Javni tužioc poslije ' a nosi četiri varijante biskupske poslanice koje je kon---r--r o žef ustaške propagande Ivo Bogdan Iz uporedjenja 3 — vidi da je nadbiskup Stepinac u svoju poslanicu met-f- j vp eno što su ustaše željeli Javni tužioc zatim čita niz cir --r trna 1 pisama upućenih biskupima u vezi sa ovom kon-cr- er om 1 od strane pojedinih biskupa nadbiskupu Stepincu T konstantira da je ova poslanica djelo ustaške vlade i n-ad- l: kupa Stepinca i pita Stepinca: "Što ima na sve to za kan ati "Na sve ostajem sasvim miran" odgovara Stepinac P ::to je time preslušavanje završeno branioci su postavili nok 1-k- o pitanja pa je predsjednik pozvao optuženog da da C~ ' ndmu riječ U svojoj završnoj rijeci koja je bila popraćena teatralnim 70 tima optuženi Stepinac je izjavio da se ne osjeća krivim ni za jednu stvar za koju ga optužnica tereti Usprkos svih do-H- za koji su se protiv njega nagomilali on je oprezno Izbjega vao da govori o čemu konkretno Općim frazama pokušao je da pnknje kako svoju zločinačku suradnju sa ustašama tako 1 svoj protiv narodni rad poslije oslobodjenja Javni tužioc je nekoliko puta pozivao optuženog da go-vori konkretno upozoravajući ga da jo on optužen za konkret-na zločinačka djela i da stim nema ništa zajedničkog crkva iza koje cn pokušava da se sakrije U svojoj završnoj riječi Stepinac nije ništa govorio o križarima o svojim uskim vezama sa ustašama o bliskoj suradnji sa okupatorima o svojim od-nosima -- m ustaškim generalom Moskovom i optuženim ustaš-kim pukovnikom Lisakom i o nizu drugih točaka optužnice Svoj govor Stepinac je završio ponovnim ciničkim tvrdje-nje- m da se ne osjeća krivim Poslije toga tužioc je konstanti-ra- o da optuženi Stepinac u svojoj izjavi nije opovrgao ni jed-nu točku optužnice i da nije imao ni smjelosti da se upusti u odbranu od činjenica koje su u toku pretresa nepobitno utvr-djen- e Jutros je sud prešao na saslušanje ostalih optuženika Prvi je ispitan guardijan franjevačkog samostana u Zagrebu Krešo Klemen koji jo u dogovoru sa ustaškom vladom sakrio u samo-stanu 36 sanduka zlata i raznih dragocjenosti koje su ustašo opljačkali od svojih žrtava On se je branio da je ovo zlato htio predati narodnim vlastima kad se završi Mirovna Konferenci-ja Zajedno sa zlatom sakrio je i 2 kutije ustaških propagand-nih filmova Zatim je saslušan Fra Margetić Mamerto koji je vršio špi-junsku službu za ustaše U svom samostanu on je skrivao rat-nog zločinca Sulaja i nabavio mu lažne isprave U samostanu je često održavao sastanke križarskih terorista Na tim sastan-cima pravljeni su planovi za osnivanje centralnog odbora te-rorističke organizacije koji bi povezao sve reakcionarne gru-pacije u radu protiv narodnih vlasti Margetić je takodjer išao na sastanke sa križarima na teren Zatim je Margetić opisao kako se skrivalo zlato koje su ustaše predale franjevcima u 36 zapečaćenih sanduka — zlato u grobnici sakrili su on i fratar Glavaš Radoslav Radili su to u najvećoj tajnosti kako ih nebi (Prenos na str 4) Jugoslavija traži da se povuče američka flota iz grčkih voda i britanska vojska iz Grčke OPASNOST PO MIR NA BALKANU PREDSTAVLJA DANAS GRČKA — REKAO JE MOSA PIJADE Pariz 11 Okt — Jugoslavenska delegacija postavila je danas zah-tjev pred Mirovnu Konferenciju da se britanska vojska iz Grčke i američki ratni brodovi iz grčkih voda povuku "Situacija je danas gora nego Je bila ikada prije u historiji Ilalka-n- a U Grčkoj se nalazi britanska vojska a u grčkim vodama ameri-čka ratna mornarica" — rekao Je Moia Pijade To je stanje koje ne-- mogu i nikada neće pozdraviti na-rodi Balkana pa ni Grčke Opas-nost po mir na Balkanu danas predstavlja Grčka Ona Je neprija-teljski raspoložena prema svim svojim sjevernim susjedima U Grčkoj se nalazi na vlasti monar-ho-faiistič- ki režim i dok on tamo postoji nikada neće doći do boljih odmA izmedju Grčke i njenih sjevernih susjeda Povlačenje američkih ratnih bro-dova i britanske vojske — kale Pijade — smirilo bi stanje na Bal-kanu 1 medju balkanskim narodi-ma bi zavladalo povjerenje Soyjetska delegacija se vraća natrag New York 11 Okt — Sovjetska delegacija koja je bila na Trećem Američko - slavenskom kongresu vraća se u Sovjetski Savez rad je nego da udovolji zahtjevu Siate Dept da se registrira kao "stra-ni agenti" Brojni mitinzi koji im aakaMfti preko cijele zemlje na kojima bi trebala govoriti sovjetska delega-cija opozvani su N'a tim sastanci-ma u glavnom upriličenih po slo-venskim organizacijama sovjet-ska delegacija bi bila got Ovaj neprijateljski stav ameri-čkog državnog odjeljenja izntrao Je duboko ogorčenje medju Ameri-kancima slavenskog porjVkkt koji su bili i ostaju glavna naga Ame-rike u teškoj proizvodnji
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, October 12, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-10-12 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000874 |
Description
Title | 000477 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | I JEDINA HRVATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God 6 Broj 874 TORONTO ONT OCTOBER 12TH 1946 Vol G No 874 USTAŠKI PUKOVNIK LISAK BITI ĆE OBJEŠEN A PAVLE GULIN STRELJAN NAROD POZDRAVLJA OSUDU VRHOVNOG SUDA HRVATSKE Zagreb 11 Okt — Vrhovni sud Federativne Narodne Republike Hrvatske donio Je danas osudu nad ustalkim zločincima okupatorskim suradnicima i izdajnicima u Za-grebu Nadbiskup fclepinac vjerni sa-radn- ik pavelićevog ustaškog reži-ma i organizator "križara" za obaranje narodne vlasti i obožava-tei- j fašizma i terorističkih metoda vladanja osuiljen je na 16 godina za hora i prisilnog rada Sva nje-gova imovina je konfiscirana Krik Liak ustaški pukovnik osudjen je na smrt vješalima a Pavle Gulin ustaški kurir na smrt Mreljanjcm Devet drugih ustaša u svećenič-kom odijelu osudjeni su na kaznu od test mjeseci do 14 godina Me-dj- u tima se nalazi i Stepinčev taj-nik han Salić koji je oudjen na zatvor 1 prisilni rad od 12 godina Josip Simečki ustaša-su'ćeni- k po činu kapetan osudjen je na 11 go-dina zatora i prisilnog rada Mo-dest- o Martinčič koji je bio glavni svjedok protiv Stepinca osudjen je na pet godina 7atora Marmer-t- o Margetić na 13 godina Franjo Pavlek na jednu godinu Josip VI-dov- ić i Mirko Kodelnjak svaki po šest mjeseci Josip Crnkoić na 11 godina zatvora i prisilnog rada Trojica mladih kaludjera koji su bili optuženi za skrivanje usta-žko- g zlata pronadjeni su nevinim izvršavajući amo naredjenje pre-postavljen- og Stepinca Stepinac je primio osudu pognu-te glave Na svaki način je nasto-jao da se ukloni od fotografa koji su željeli uhvatiti taj momenat Pa dok je Stepinac sa šutnjom saslu-šao osudu ustaški pukovnik Lisak je histerično uzviknuo: "Ja ču um-rijeti za nczavNnu držau Hrvat-sku neka živi nezavisna drža-la Hrvatska" Nesumnjivo Lisak je ipoljio svoju pravu ustaSku du-J- u i time potvrdio da su se pred narodnim sudom u Zagrebu nala-zili opani ustaški krvoloci izdaj-nici faJistički-kolaborato- ri i osta-li neprijatelji naroda Jugoslavije ĆE POSAO UZ Ottvvn 12 Okt — Uprava Do-minion Steel and Coal kompanije (Doeco) u Sydney Nova Scotia izjavljuje da će sada otpočeti proizvodnjom nakon je federalna vlada obećala davati naplatu za toliko koliko je čeličnim radnici-ma povišena plaća Prošlog tjedna Dosco je odbila sporazum vlasti i unije o poviSici plaće izgovarajući se da ni ovako "ne mole" izlaziti jer su preveliki proizvodni troJkovi Sto vise up-rava Dosco se kako je proSlih godina imala milijune dolara gu-bitka 1 bila bi prisiljena obustaviti proizvodnju da vlada nije naplaći-vala i snižavala cijene na prevozu Medjutim činjenica ostaje da se kompanijske dionice nisu snižava-le da je uvjek ostajao redoviti pro-fit i da se profit snizio ni povišicom radničkih nadnica No Narod je sa osobitim zadovolj-stvom pozdravio odluku suda Sesi stotina osoba koje Je mogla pri miti dvorana Sportskog auditnnu ma u Zagrebu oduševljeno je poz dravilo sudsku odluku Iz svih kra-jeva zemlje stižu brzojavne česti-tke i pozdravi sudu nad nepošted-no- m sudskom odlukom Sudjenje japanskim rat-nim zločincima TEŠKA SOVJETSKA OITl'ŽBA Tokio 11 Okt — Na medjuna-rodno- m tribunalu u Tokio gdje se nastavlja preslušavanje i sudjenje glavnim japanskim ratnim zločin-cima donafaju se težke optužbo protiv urote Japanske imperijalis-tičke klike Najvažnija i najteža je sovjet ska optužba koju je objavio glav ni sovjetski tuiioc S A Golun-sk- y Sve od 1918 godine Japanci su provodili neproglaSeni rat pro-tiv Sovjetskog Saveza Optužuju ći japansku vojnu kliku sovjetski tužioc Golunky je iznio sve do-gadja- je 1 intrige Japanaca protiv Sovjetskog Saveza od 1918 godine pa do njihovog poraza Na hiljade napada su japanske oružane sile izvele protiv sovjet-skog teritorija na Dalekom Istoku Htjeli su Ume iskufati kolika Je sovjetska snaga na Dalekom Isto-ku i njihova spremnost za obranu Japanci su stalno radili i nanaSall Štetu Sovjetskom Savezu saboti-rali su liferovali agente provoci-rali i provodili atentate Japanci su namjerno narušili pakt ne-ag-res- ije 1911 godine pojačavši svoje vojne snage u Mandžuriji na je-dan milijun 1 100000 vojnika Ovakvo stanoviJte agresivnih Ja-panaca protiv Sovjetskog Saveza kaže Golunskv primoralo je sov-jetsku vladu da podržava veće voj-ne sile na Dalekom Istoku koje bi se inače mogle iskoristiti protiv Nijemaca na zapadu i time ubrzati svršetak rata u Europi Dosco je prihvatila sporazum RADNICI SE VRATITI NA 18 CENTI POVIŠICE PO SATU tuli nebi ipak federalna vlada je uzela u obzir "siromaštvo" ove kompanije I obećala davati posebnu naplatu Nakon ovog neobičnog sporazu-ma izmedju kompanije i vlasti radnici će se povratiti na posao sa povišicom plaće od 18 centi po sa-tu naime prije Štrajka primali su G centi po satu manje nego čeličn' radnici u Hamiltonu i S S Marie dok Je skupoća na život svagdje Jednaka Radi toga je na sporazum od 13 centi poviiice dodano još C centi posebno žto ukupno iznaša 18 centi po satu Njihova tjedna nadnica koja Je prije Štrajka iznosila $8670 za se-dam dnevni tjedan sada će se po-visiti na $8720 tjedno za Šest rad-nih dana Ostali zahtjevi čelične unije rješiti će se zajedno sa zah-tjevima ostalih radnika čelične in-dustrije POŽURITE SE OGLASIMA I POZDRAVIMA ZA KALENDAR Približava se 15 oktobra kad bi svi pozdravi i oglasi 2a naš ovogodišnji kalendar trebali biti u Torontu kod uredništva kalendara No to nije slučaj Mnoge savezne organizacije jož nisu priposlale materijale za kalendar što bi moglo značiti da zakasnimo sa izdavanjem kalendara Selimo li na vrijeme imati ovogodišnji kalendar potrebno je SMJESTA poslati na uredništvo kalendara sve prikupljene stvari bez obzira na količinu tog rada do sada Još Jednoć molimo sve savezne organizacije i pojedince da pocdttive i oglase za kalendar pošalju — Ćim prijo mogućel Svaki dan otezanja produljiti će izdavanje kalendara! B5SWSSBPWBF i 2851 tMBVi&ža §w3E5Si& j£$$BB m Stali $ m{v£mBfmk s&pt&ftSjgftggNfe b m$&%jM_mm}wgm Ogorčene demonstracije u Kimu i ostalim gradovima Italije protiv visokih cijena besposlice crne bur-ze i drugih nedaća koje sobom donosi nesredjeno stanje u Italiji Slika prikazuje jednu od takvih demonstracija održanih u Kimu Intemacionalizacija' Dunava JUGOSLAVENSKA DELEGACIJA JE ISTAKLA DA SE ONA NE! MOŽE SLOŽITI NITI POTPISATI NITI JEDNOG UGOVORA KOJIM SE UGROŽAVA SLOBODA SUVERENITET I NA-CIONALNA NEZAVISNOST PODUNAVSKIH DRŽAVA Pariz 11 Okt — Ona ista gla-sačka mašina na Mirovnoj Konfe-renciji koja je nametnula svoju volju narodima Jugoslavije i JuliJ-sk- e Krajine po pitanju mirovnog ugovora sa Italijom jučer je sa 13 protiv 6 odglasala 70 slobodnu plovidbu Dunavom U toku rasprave po pitanju po? dunavske plovidbe britanski i ame-rički delegati su se služili svim mogućim izgovorima kako bi uvje-rili delegate koji snjima glasuju da je njihovo stanovište "isprav-no" pozivali su se na "pravdu" na Atlantski čarter pa čak se I pri-jetili Britanski ministar vanjskih poslova Devin Je rekao da neće potpisati mirovnog ugovora sa Ru-munjskom ako se Britaniji ne za-jamči slobodna plovidba po Duna-vu Sto ima Atlantski čarter zajed ničkog sa dunavskom plovidbom? — pitao Je Molotov američkog de-legata senatora Vandenberga No kad se već ide tako daleko zašto se taj princip nebi primijenio i drugdje na svijetu? — pita dalje Molotov Zašlo na primjer nebi] taj princip primjenjivali na Pana-ma kanalu na Sueskom kanalu St Lawrence rijeki i drugim sličnim prolazima Kad bi druge zemlje po-stavile zahtjev za takvu kontrolu rečenih rijeka sigurno bi naiSIe na energičan otpor Molotov je opomenuo britanske američke i druge delegate da ne IskoriMuJu posljeratne poteSkoće za unapre-djenj- e njihovih imperijalističkih ambicija "Moramo paziti" — ka-že Molotov "da se poIjeratne po-teškoće ne Iskorišćuju po "dolar demokraciji" Zemlje loje imaju I GE PODIG-NUTI CIJENU Toronto 12 Okt — To zaklju-čku torontovskog bolničkog vijeća cijene u bolnicama će se povisiti na 60 centi do jedan dolar dnevno po bolesniku Zaključak se odnosi na nekih 30 većih' i manjih bolni-ca u Torontu i okolici Razlog za poviiicu e opravdava time Ho Je posljednjih mjeseci po-skupila hrana oprema i radna sna-ga Cijene će se povisiti već prema tome kako Je klasirano pojedino odjeljenje Povišica stupa na snagu 15 oktobra mnogo dolara nesmiju tu priliku iskorišćavati za nametanje volje ostalim narodima" Vodja jugoslavenske delegacije Kdvard Kardelj je rekao da samo podunavske zemlje imaju pravo rjeJavati odlučivai o podunav-skoj plovidbi Najmanje imaju pra-vo diktirati one zemlje koje tu slobodnu plovidbu misle iskoristiti u svoje sebične svrhe i na Štetu drugih naroda Iza izgovora Brita-naca i Amerikanaca kriju se na Dalmatinski svećenici osuđjuju NARODNIH SVEĆENIKA Split 6 Okt — Na sjednici ple-numa kotarskog odbora Narodnog Fronta Dalmacije narodni sveće-nici članovi plenuma kotarskog odbora oStro su osudili rad nad-biskupa Stepinca i visokog klera katoličke crkve Predstavnik Na-rodnog Fronta za okrug Imotski fra Ivan Vuković rekao je u svom željezničke kompanije namjeravaju podig-nuli cijenu Ottawa 11 Okt — Udruženje kanadskih željeznica traži poviše-nje cijena prevozu za 30 posto Nji-hovu molbenicu je primila federal-na vlada sa napomenom da je cije-nu prevozu potrebno povisiti jer da su i radnici dobili poviiicu pla-će za 10 centi po satu Mada izjavljuje da je mol beni -- ca na proučavanju posebne komi-sije koja će ispitati financijalni dohodak željezničarskih kompanija i ustanoviti da II je njihov zahtjev za poviiicu "opravdan' Ministar Rordon nije Još ništa rekao da li bi takva povilica "mogla prouzro-čiti inflaciju" Svakako vlada će i ovima popustiti i dozvoliti povi-šenje cijena ako ne baš za 30 po-sto ali poviiiea će ipak biti dozvo-ljena Koliko god željezničarske kom-panije povise cijenu toliko će vise plaćati narod za hranu i druge po-trebe koje se prevoze željeznicom Naročito će pokupiti poljopriv-redni proizvodi koji se prevoze sa zapada na istok mjera za ekonomsku prevlast na Balkanu Odgovarajući američko-- britanskom planu za kontrolu du navske plovidbe Kardelj Je posta vio zahtjev na američke delegate da se Jugoslaviji povrati njezinih 200 brodova koje drže u svojoj okupacionoj zoni Na koncu interesantno jo napo-menuti da niti jedna zemlja kroz koju Dunav teče nije glasala za predlog o "internacionalizaciji" Dunava Sve su glasale protiv Ju goslavenska delegacija je istakla da se ona nemože složiti i neće pot pisati niti jednog ugovora kojim se ugrožava sloboda suverenitet i nacionalna nezavisnost podunav skih država RIJEČ govoru izmedju ostalog slijedeće: "Današnji proces u Zagrebu ne osudjuje crkvu nego osudjuje nje-ga (Stepinca) jer ga njegova dje-la optužuju Optužuju ga njegova djela jer se prihvatio kraljevstva zemaljskog i zemaljski narodni sud mu sudi" Sa velikim odobravanjem po-praćen Je i govor pravoslavnog sećenika Milana Mačure Zatim je govorio katolički svećenik iz Metkovića don Vinko Itubler ko-ji je pored ostalog rekao: "Pitamo se zašto visoki kler ni-je uz svoj narod zaMo je bio sa ustajama i okupatorima zaito taj visoki kler danas radi na tome da se povrati staro doba zašto viso ki kler ne osjeća današnje novo doba koje je nastalo? Zato jer ono neće braniti interese i slobodu crkve nego brani svoja imanja I svoje posjede Nama narodnim svećenicima koji smo izlagali opasnosti svoje živote nije nam do imanja već samo do boljitka naiih naroda jer kad naim naro-dima bude bolje kad naši narodi budu sretni i zadovoljni onda će i nama svećenicima biti dobro "Želim naglasiti da mi narodni svećenici i dalje ostajemo u liniji Narodnog Fronta i da osudjujemo vioki kler i sve svećenike koji su se svrstali u protu-narod- nt front zajedno sa reakcijom" Osudjujući protu-narod- ni rad visokog klera fra Pile Vuković iz Sinja je rekao: "Ja poštujem svoju vjeru Ja po-Muj- em predstavnike crkve ali kad se radi o ličnosti pa bio to i sam nadbiskup Stepinac onda neka od-govara za svoja djela" Sudjenje Steplneu ZAVRŠNA RIJEČ STEPINCA PAVELIĆ JE ODRŽAVAO VEZU SA KATOLIČKIM EPISKOPA-TOM NA ĆELU SA STEPINCEM I DJELOM REAKCIONAR-NOG VODSTVA HSS NA ČELU SA MAČEKOM £ Isvni tužior 10 nroritnn onainnlni nlrt nrpHpiipHnilrn usfn- - DEMOKRATSKA SATURDAY BOLNICE ške vlade Nikole Mandića od 13 marča 1945 u kome se go-vor c potrebi sastanka svih katoličkih biskupa na čelu sa nad-k- i k ~m Stepincem radi davanja jedne izjave u kojoj bi se ji "divljaštvo boljševičkih bandi na hrvatskom državnom području" U ovom dokumentu točno se odredjuje na koji će r ~ pojedini biskupi iz raznih krajeva doći u Zagreb a usta-Ck- cr 1 ukovniku Rukavini se povjerava dužnost da doprati n-- ko r kupe na sastanak Javni tužioc čita dokumenat iz ko-Z- O 2 vidi da je ustaška vlada odobrila biskupima u vezi sa ov - konferencijom novčanu pomoć od 100 milijuna kuna v ' :vr t A 10c noziva zatim osudienoa Martinčića provincijala t ir -- v seke provincije da kaže šta je njemu poznato o biskup--i k nferenciji Martinčić odgovara da je biskupska konfe-- r - i bila naručena Po njegovom mišljenju nadbiskup Ste-- i - -- : e organizirao biskupsku konferenciju zato što je htio da -- pasi N D Hrvatsku Ovu izjavu optuženog Martinčića je (r utna publika dočekala sa aplauzom Javni tužioc poslije ' a nosi četiri varijante biskupske poslanice koje je kon---r--r o žef ustaške propagande Ivo Bogdan Iz uporedjenja 3 — vidi da je nadbiskup Stepinac u svoju poslanicu met-f- j vp eno što su ustaše željeli Javni tužioc zatim čita niz cir --r trna 1 pisama upućenih biskupima u vezi sa ovom kon-cr- er om 1 od strane pojedinih biskupa nadbiskupu Stepincu T konstantira da je ova poslanica djelo ustaške vlade i n-ad- l: kupa Stepinca i pita Stepinca: "Što ima na sve to za kan ati "Na sve ostajem sasvim miran" odgovara Stepinac P ::to je time preslušavanje završeno branioci su postavili nok 1-k- o pitanja pa je predsjednik pozvao optuženog da da C~ ' ndmu riječ U svojoj završnoj rijeci koja je bila popraćena teatralnim 70 tima optuženi Stepinac je izjavio da se ne osjeća krivim ni za jednu stvar za koju ga optužnica tereti Usprkos svih do-H- za koji su se protiv njega nagomilali on je oprezno Izbjega vao da govori o čemu konkretno Općim frazama pokušao je da pnknje kako svoju zločinačku suradnju sa ustašama tako 1 svoj protiv narodni rad poslije oslobodjenja Javni tužioc je nekoliko puta pozivao optuženog da go-vori konkretno upozoravajući ga da jo on optužen za konkret-na zločinačka djela i da stim nema ništa zajedničkog crkva iza koje cn pokušava da se sakrije U svojoj završnoj riječi Stepinac nije ništa govorio o križarima o svojim uskim vezama sa ustašama o bliskoj suradnji sa okupatorima o svojim od-nosima -- m ustaškim generalom Moskovom i optuženim ustaš-kim pukovnikom Lisakom i o nizu drugih točaka optužnice Svoj govor Stepinac je završio ponovnim ciničkim tvrdje-nje- m da se ne osjeća krivim Poslije toga tužioc je konstanti-ra- o da optuženi Stepinac u svojoj izjavi nije opovrgao ni jed-nu točku optužnice i da nije imao ni smjelosti da se upusti u odbranu od činjenica koje su u toku pretresa nepobitno utvr-djen- e Jutros je sud prešao na saslušanje ostalih optuženika Prvi je ispitan guardijan franjevačkog samostana u Zagrebu Krešo Klemen koji jo u dogovoru sa ustaškom vladom sakrio u samo-stanu 36 sanduka zlata i raznih dragocjenosti koje su ustašo opljačkali od svojih žrtava On se je branio da je ovo zlato htio predati narodnim vlastima kad se završi Mirovna Konferenci-ja Zajedno sa zlatom sakrio je i 2 kutije ustaških propagand-nih filmova Zatim je saslušan Fra Margetić Mamerto koji je vršio špi-junsku službu za ustaše U svom samostanu on je skrivao rat-nog zločinca Sulaja i nabavio mu lažne isprave U samostanu je često održavao sastanke križarskih terorista Na tim sastan-cima pravljeni su planovi za osnivanje centralnog odbora te-rorističke organizacije koji bi povezao sve reakcionarne gru-pacije u radu protiv narodnih vlasti Margetić je takodjer išao na sastanke sa križarima na teren Zatim je Margetić opisao kako se skrivalo zlato koje su ustaše predale franjevcima u 36 zapečaćenih sanduka — zlato u grobnici sakrili su on i fratar Glavaš Radoslav Radili su to u najvećoj tajnosti kako ih nebi (Prenos na str 4) Jugoslavija traži da se povuče američka flota iz grčkih voda i britanska vojska iz Grčke OPASNOST PO MIR NA BALKANU PREDSTAVLJA DANAS GRČKA — REKAO JE MOSA PIJADE Pariz 11 Okt — Jugoslavenska delegacija postavila je danas zah-tjev pred Mirovnu Konferenciju da se britanska vojska iz Grčke i američki ratni brodovi iz grčkih voda povuku "Situacija je danas gora nego Je bila ikada prije u historiji Ilalka-n- a U Grčkoj se nalazi britanska vojska a u grčkim vodama ameri-čka ratna mornarica" — rekao Je Moia Pijade To je stanje koje ne-- mogu i nikada neće pozdraviti na-rodi Balkana pa ni Grčke Opas-nost po mir na Balkanu danas predstavlja Grčka Ona Je neprija-teljski raspoložena prema svim svojim sjevernim susjedima U Grčkoj se nalazi na vlasti monar-ho-faiistič- ki režim i dok on tamo postoji nikada neće doći do boljih odmA izmedju Grčke i njenih sjevernih susjeda Povlačenje američkih ratnih bro-dova i britanske vojske — kale Pijade — smirilo bi stanje na Bal-kanu 1 medju balkanskim narodi-ma bi zavladalo povjerenje Soyjetska delegacija se vraća natrag New York 11 Okt — Sovjetska delegacija koja je bila na Trećem Američko - slavenskom kongresu vraća se u Sovjetski Savez rad je nego da udovolji zahtjevu Siate Dept da se registrira kao "stra-ni agenti" Brojni mitinzi koji im aakaMfti preko cijele zemlje na kojima bi trebala govoriti sovjetska delega-cija opozvani su N'a tim sastanci-ma u glavnom upriličenih po slo-venskim organizacijama sovjet-ska delegacija bi bila got Ovaj neprijateljski stav ameri-čkog državnog odjeljenja izntrao Je duboko ogorčenje medju Ameri-kancima slavenskog porjVkkt koji su bili i ostaju glavna naga Ame-rike u teškoj proizvodnji |
Tags
Comments
Post a Comment for 000477