Nase Novine, November 30, 1983

              MS " M !4i i". ',,. ;v -- "
' " (i .!,. i' ' ll I , i.,"]!'.' ,, 1, м 1 ll "" - v
F
1-2- NASE NOVINE, October 26, 1981
Sport... Sport... Sport... Sport... Sport...
PRVA LIGA McCarthyju AM I LTOM A
DVANAESTO KOLO Maraton—Atena шамаеггавр
Partizan-Crv.Zvez- da 0:0
Zeljeznicar-Hajdu- k 0:0
Buducnost(T)-Radni6ki(N- ) 1:0
Vojvodlna-F- K Sarajevo 2:0
Olympla-Celi- k ' 1:0
Dynamo (V)-Slobo- da (T) 5:2
FK Pristina-Vele- z (M) 2:0
Dynamo (Z)-NKOsi- jek 1:0
NKRijeka-Vardar(S- ) 1:0
POREDAK POSLE 12. KOLA
Rijeka — 17bodova
PriStina — 16 bod ova
Hajduk — 15bodova
Partizan — 15 bodova
2eljeznicar — 14 bodova
Velez — 13 bodova
Buducnost — 13 bodova
Dynamo, V — 12 bodova
Vojvodina — 12 bodova
Osijek — 12 bodova
Sarajevo — 11 bodova
Crv. Zvezda — 11 bodova
Dynamo, Z — 10 bodova
Sloboda — 10 bodova
Olympia — 9 bodova
Radnicki — 9 bodova
Celik — 9 bodova
Vardar — 8 bodova
JUGIDEDALJE
Genova — Vaterpolisti Juga na
turniru za Kup prvaka u Genovi
osvojili su uvjerljivo prvo mjesto.
NaSi su vaterpolisti pobijedili
talijansku momcad Stefanela Rec-c- a
da bi uvjerljivo svladaU dansku
ekipu Esbjerg.
Jug i Stefanel plasirali su se u
idude kolo Kupa.
Rezultati: Jug — Stefanel 11:8
(2:1, 5:2, 2:2, 2:3), Jug - Esbjerg
20:6(5:2, 5:1, 4:2, 6:1) Stefanel -E-sbjerg
22:10 (5:2, 6:2, 5:3, 6:3).
Poredak: Jug 4, Stefanel (Italija)
2, Esbjerg (Danska) bez bodova.
TURNIRGRADOVAUIGRI
SA ZVUCNOM LOPTOM
ZASLIJEPEOSOBE
Zadar — U Zadru je odrzan
medunarodni tumir u goalibalu
(igra sa zvu6nom loptom) za slijepe
osobe. Na turniru je nastupilo Sest
ekipa iz Sarajeva, Novog Sada,
Pule, Zagreba, Celovca iz Austrije
te domadin ekipa Zadra. Turnir se
organizirao u povodu 30-godiSnj- ice
Saveza slijepih opcine Zadar, a
odrzan je u prostorijama DTO
Partizan Zadar.
Najbolja ekipa bila je momfiad
Celovca koja je osvojila isti broj
bodova kao i Zadar i Zagreb ali je
imala bolju gol razliku. Suci su bili
Radivoj Pandurski i Tomislav Teo-filo- v
iz Zadra.
Konadni poredak: 1. Celovec
(Austrija) 29:13 (8 bodova), 2.
Zagreb 31:20 (8 bodova), 3. Zadar
28:21 (8 bodova), 4. Sarajevo 33:34
(4 boda), 5. Novi Sad 18:30 (2
boda), 6. Pula 16:37 (bez bodova).
Na kraju turnira Mate GrubeSa,
tajnik Saveza slijepih opcine Zadar
je prvoplasiranim momfcadima pre-da- o
pehare u trajno vlasni§tvo.
]
ATENA — Tradicionalni maraton
koji je upravo po ovoj stazi dobio
ime, kada je nakon pobjede Grka
nad Perzljancima gr6ki vojnik Phi-lippld- es
od Maratonskog polja
pretrcao 42 kilometra do Atene da
javi radosnu vijest zavr§io je ove
godine pobjedom britanskog du-gopruga- 5a
Martina McCarthyja. On
je 42,195 km pretr6ao za dva sata i
25,34 minuta. Uspjeh Britanaca
uvelicali su drugoplasirani Paul
Eales (2:27,19) i treci Chandler
(2:27,46)
LISMOND
UVJERLJIVO PRVI
Zapadni Berlin — Belgijski du-goprug- aS
Karel Lismond pobijedio
je na medunarodnom maratonu u
Zapadnom Berlinu, na kome je
nastupilo 6.240 atleticara. Njegovo
vrijeme: 2:13,37 sata. Drugi je
stigao Britanac Karen Goldhawk sa
24 sekunde zaostatka, a treci
Svicarac Werner Meier, koji je
vodio do 35. kilometara. Trku je
promatralo oko 200.000 gradana.
BEOGRAD — Posljednji izvjestaj
sa Seste evropske sportske konfe-rencij- e
u Sava Centru u Beogradu
najbolje je poieti posljednjim rije-6im- a
sefa na§e delegacije Branka
Ekerta koji je nakon usvajanja
zavrSnog dokumenta rekao:
— Ovih je dana ovdje ozivljen
ljudski razum i na konferenciji u
kontaktima.
Taj "glas razuma" vrlo je lako
sloziv sa zavr§nim tekstom u kojem
izmedu ostalog stoji da su sudio-nic- i
Seste evropske sportske kon-ferenci- je
ргерогибШ:
— da nacionalne sportske orga-nizaci- je
svih evropskih zemalja teze
ostvarivanju unutraSnje suradnje
sa zemljama svih kontinenata;
— da nastoji izraditi poseban
program sportske suradnje u svim
oblastima sa zemljama u razvoju;
— da sva medunarodna natjeca-nj- a
i susreti sportskih naucnika
trebaju biti dostupni svim zemlja-ma
ostalih kontinenata, doprino-sec- i
razvoju sporta za boljim
razumevanjem i јабапји prijatelj-stv- a
i mira u svijetu;
— da sva iskustva, rezultati i
dostignuca u oblasti sporta i
fizifike kulture budu stavljena na
raspolaganje svim zainteresiranim
zemljama;
— da treba raditi na punoj
suradnji izmedu sportskih organi-zacij- a
i naucnih institucija u cilju
primjene suvremenih dostignuda
za brzi i uspjeSniji razvoj sporta u
svijetu;
— da na natjecanjima i drugim
sportskim manifestacijama vlada
sportski duh i fer plej;
— da napori koji se ulazu
prevladaju nesporazume i suprot-nos- ti
koje mogu ugroziti razvoj
sporta i sportsku suradnju medu
zemljama.
M. DRAGlCEVlC
ЕЕзшоЕШ
Е32ИГ22ЕЕС53 G2SE2nZEE33 BEBZEKESHEEISJ ваитнннглги 0H5BSEP53SEEE31
ZURICH — Sekrelarijat Mcdunarodne nogomelne federacije
(FIFA) objavio je da ce u kvalifikacijama za nogometno Svjet-sk- o
prvenstvo 1966. u Meksiku sudjelovatt tofino 119 zemalja
svijeta! Oni ce se boriti za 22 mjesta u finalnom dijelu (direktno
ulaze svjctski prvak Italija i domacin) . . .
2drijeb kvalifikacljskih skupina bit de objavljen 7. prosinca
ove godine, a utakmice po skupinama bit 6e igrane izmedu 1.
Prijave za sudjelovanje Roslale su 33 evropske zemlje, 23
afriike, 26 azijskih, 10 zemalja Latinske Amerike, Iri iz Ocea-nlj- e
i 18 zemalja Kariba i Cenlralne Amerike . . .
имшјшјшш! пт.мушшн.та шшнтиЈ&а wwhwm
66,
ViSe od polovine Jesenjeg dela
prvenstvenih kola je odlgrano, ako
bi posll prema prognozama pred
poCetak prvenstva I tlmove dellli na
favorite i autsajdere, na male I
velike, te prema tome ocekivall
njihove plasmane. Na tablici u
ovom trenutku, nl "strva" od tih
prognoza nema, sve je tu Ispretum-ban- o,
a kolo vode oni iz "provln-clje- "
kojima je trebalo bitl mesta
negde Iza vellkih, oko sredine
tablice, Mi ispod nje. Jedino se
ispunilo o£eklvanje gledalaca da ce
takmi6enje biti Interesantno I puno
obrta. Nivo fudbala je takode doblo
na visim. AflrmlSu se nepoznatl
igracl. No podlmo redom:
Rlека: Ona za sada sigurno dril
celnu poziciju i Izgleda nema
nameru da je u skorijevreme ustupl
drugom. Dolaskom za trenera
Skoblar je preporodio tim I igru,
uiinio je da Rijeka postane jedan
od najboljih timova u nas po igri i
rezultatima, samim tim I najvece
iznenadenje.
leljezniiar: Sve viSe postaje onaj
stari, iz §ampionskih dana, voze po
dnevnom redu trenera Osima bez
zastoja na iznenadenje ostalih koje
polako ostavljaju na usputnlm
stanicama.
Partizan: Niko ga mnogo ne
respektuje, ni igru ni tltulu, тибпо
igra i skuplja bodove, za sada
odrzava korak sa provlncijom i бека
bolje dane, III da oni posustanu.
Hajduk: lako sa velikim kvalite-to- m,
pabir6i bodove, teSko prima
golove, ali ih I tesko daje. Igra
nekako pretvrdo, u дгби, nema tu
sirine, nadahnu6a, viSe nadniCe-nj- e.
Pristine: Kao i Rijeka, prijatno
iznenadenje, ali samo zahvaljujuci
domadim bodovima. Vrlo loS do-ma6i- n,
ali zato veoma drag gost,
kao da se u gostima unapred
66
Nedavnih dana pet na§ih timova
igra§e utakmice za razne "biznis"
kupove, po raznim drzavama i
gradovima evropskim. Neki malo
otresitiji prodoSe dalje Hi se,
provukoSe, dok oni u koje smo
najvece nade polagali naivno "ala
Jugovicki" poizbacivani bijahu i
vratiSe se da brinu doma6u brigu.
Tako Evropejci skoro polovinu
isteraSe. Nema nigde "Jugovine"
kao u Jugi, tu brate moze§ da igra§
kako hoces i kollko hoceS, tu si
bog i batina dignut do nebesa, i
tako, kad tako naduti i usljani se
nademo u tome belom svetu gde se
fudbal pre sveta "radi", osetimo se
odjednom bespomodni. Samo dig-nem- o
dreku i kuknjavu: kuku nama
mrze nas, ne razumu nas, bezmalo
se to prenese i na polje politike.
Postavio bih pitanje tim naSim
vajnim velikanima, ko kuka na
koga, kad ti evropejski zapadnjaci
igraju jedni protiv drugih. Ovako
svileni izademo medu gladijatora i
prodemo kao I ono Sto je Mujo
nekoc ргобо kada je "bez gaca
zalutao medu Turke".
Crvena Zvezda: mislili ljudi valjda
da igraju protiv Loznice, ono
Verona, ni pet para ne davaSe za
nekadaSnju slavu. Pa sada imaju
JAVLJA: D. JESTRATIJEVlC
a on 99
B fl B
preda. Zato svi zadovoljno trljaju
ruke kada im PriStina dolazi u
goste.
Velel: Dobro робео, pa se malo
umorio, kod Mostaraca je zasad
sve po meri.
Bududnost: Mnogo viSe obeca-val-a,
ali nlje puno ni podbacila.
Kada bi sa svojim vrSnjacima igrala
kao sa "onima velikim" bila bi za
koje mesto vise.
Crvena Zvezda: Najneprijatnije
iznenadenje do sada, niSta od
silnih ambicija, nesto se tu poka-rabasil- o,
valja se tu neSto iza brda,
za sada je to provincija, uzima joj
meru kako se ko seti, nema odnosa
u klubu pa ni rezultata. Bolesnik бе
morati izgleda da ima neku opera-cij- u
i to jako bolnu, nema joS nl
dijagnoze bolesti, nagada se samo.
Sloboda: Za sada po meri, novi
tim "rasadnik" radi punom parom.
Osijek: Zna svoje mesto, drzi se
toga.
Sarajevo: Cas goropadno, 6as
skroman dacic. I ovako I onako.
Dinamo-Vinkovc- i: Prema guberu
se proteze.
Vojvodina: Lale ne cvetaju, ali niti
venu, zivotari se.
Celik : Izgleda da je dosta tvrd, ali
ne tako da bi napravio neSto vi§e
od ovoga §to je uradeno.
Dina mo-Zagre- b: Kao i Zvezda,
samo jos gore. ОИбао Blazevi6 i
odneo fudbal sa sobom. Menjaju
se rukovodstva, I ta rukovodstva
odbacuju trenere ko prijave i poce-pan- e
Carape, samo §to ta uprava ne
obuie dresove. Izgleda da je njima
fudbal nevazna stvar. Po "prillci"
nece oni skoro na zelenu granu.
Olimpija: PreteSke su vrleti za
Ljubljanske planine.
Vardar: Neda igrafckl je dosta
plitak.
Radnidki: Bauk Evrope placa cenu
igranja na jednu kartu, ovi domaci
ga se slabo pla§e.
99
a a в
Sansu da se беби po glavi.
Dinamo: Porto je bio pregolemi
zalogaj i Dinamu je zastao u grlu.
Nekad ni sa Blazevi6em se nije
moglo, a kamoli sada.
Partizan: Sredio Vlkinge na
suvom u Beogradu, nije ga bilo
mnogo briga kako бе tamo da ga
do6ekaju. Otaljao posao, a Vikinzi
bili gostoljubivi.
Hajduk: Podsedalo je to na
nadvladenje konopa, za dlaku su
nadvukli Rumune.
Radnidki: Bauk Evrope do6ekao
neke svece iz Svajcarske, zapaprio
im u Nisu. Na put krenuo skromno
i mirno, poneli ljudi u zastrugu sira
i paprike, prezalogajili i odradili
smenu pa se mirno vratili u Nis.
NaSa reprezentacija dofiekala
NorveZane, bilo je "klizavo", ovom
pobedom stekli smo pravo "da se
nadamo". JoS dve utakmice imamo
da odigramo i samo nas pobede
vade. Francuska 6e biti naSa samo
ako padne Bugarska i Vels. Mlada
reprezentacija je "urnisala" Nor-veSk- u
sa 6:2 Potencijal je tu. Samo
5ta to vredl kada 6e je sada rasturitl
po raznim reprezentacijama. Umes-t- o
da negujemo taj tim I drzimo ga
na okupu mi to rasturimc.
SIRITEIPOMA2ITE
SVOJUSTAMPU
, S V V!' ' Л -- ¥] ' I ,
( (
%L.
nas
ovo
se,
PORTRETI
HAMILTON
STAR A
f'liwpfifC'fi
Ћ2?ШгЈШШ№Шш&№шК шад
MEDEIROS MANY
Roden 1962. na Azorskim ostr-vim- a,
u malom pitoreksnom gradi-c- u
Sveti Mihael, na obali okruzenoj
Atlantskim okeanom, pod zarkim
suptropskim suncem koje je upio u
sebe. Otuda je poneo temperament
juznjaka i svu tananost poteza i
osecanja. Drzavljanin je Portuga-lij- e.
Zajedno sa familijom doSao je
u Kanadu daleke 1972. kao dete i to
prvo u Oakville. Jedno vreme
seljakao se iz grada u grad, zajedno
sa familijom koja je isla za poslom,
da bi se definitivno smirili u
Hamiltonu.
Fudbal je робео da igra kroz
§kolska prvenstva I nastavio ga u
Vasko da Gama iz Hamlltona, da bi
pre dve godine do5ao na jedan
trening Stara i sa nama ostao do
danas. Igrao je na mestu levoga
beka, levoga half a i na kraju levoga
krila. Many je zahvalan igrad, moze
igrati po potrebi na vi§e mesta u
timu. Neoienjen je. Student je
fizi6ke kulture na McMaster Uni-verzite- tu
u Hamiltonu, druga godi-n- a.
Many je prefinjenl tehni6ar,
umire u lepoti, voll nadigravanje,
igra fudbal nervom, na fiisto zna-nj- e.
DusanJESTRATIJEVlC
222 BROJA "SPORTSKO-MEDICINSKIHOBJ- AVA
ZAGREB — Sportska medicina
sastavni je dlo sporta. DanaSnjI
sport bez nje jednostavno ne moze:
dobri rezultati, pobjede, rekordi —
nerijetko je i sportsko Hje6nis4vo
zasluzno za uspjeh.
Casopis- - "Sportsko-mediclnsk- e
objave" obiljezava 30 godina izla-zenj- a.
Casopis je podjednako za-niml- jiv
i koristan sportskim lijeCni-cim- a,
studentima medicine i fizi6-k- e
kulture, trenerima i samim
sportaSima. Jubilej je to vrijedan
paznje, na kojem treba fiestitati ne
samo dr Alojzlju Sefu, osnivacu i
danas glavnom i odgovornom ured-nik- u,
jеб i svima onima- - koji su u
proSlih 30 godina gostovali na
stranicama Casopisa.
Dosad izasla 222 broja na ukup-n- o
12.688 stranica umnogome su
pridonijeli obogacivanju znanja
sportskih Iije6nika Jugoslavije. I ne
samo njih.
M.S.