Nase Novine, November 30, 1983

              Vojan Rus:
OPASNI CILJEVI NACIONALISTA
OClTA BIJEDA OVIH PISKARANJA JE U TOME DA SU ONA
IZRONILA NA SUNCE KADA VISE NEMA GLAVNIH AKTERA IKAD A
RACUNAJU NA TESKOeE VLASTITE ZEMLJE. SVE TO MIRlSE NA
MALOGRAOANSKO STRVINARSTVO
Nazadne teze koje nam se servi-raj- u,
zapravo vode u dva opasna
pravca. Jedan pravac je pokuSaj da
se u Jugoslaviji ponovo formira
viSepartijski sistem, a svi mi znamo
konkretni sadrzaj toga. ViSepartijski
sistem znaCi formiranje mnogo par-tij- a
na nacionalnoj osnovi, a unutar
toga joS mnogo komunisti6kih,
staljinistickih, klerikalnih i drugih
varijanti svaka sa svojom poluoru-zano- m
formacijom: dakle, u nekoli-k- o
godina uvoditi u Jugoslaviju
tri-6et- iri Libanona, a svi znamo Sto
to znaci za mir u nas i u svijetu. Mi,
ove teze izrazavaju zelju za formira-nje- m
jugoslavenskog centralizma, a
central izam opet zna6i njegovu veli-k- u
izolaciju od svih naroda u
Jugoslaviji (i od srpskog i hrvatskog
i svakog). A to znadi opet јабапје
pozicije nacionalista na габип tog
centralizma i ponovo razbijanje Ju-goslav- ije
itd. Uslijed svega toga ta
idejna izopafienja po mojem miSlje-nj- u,
su vrlo ozbiljna, jer ta idejna
priprema габипа prije svega na
dobronamjernost i neznanje mladih
generacija. Zato se pokazuju kao
eti6ke i one габипаји: kad odu
revolucionarne i partizanske gene-racij- e,
lako 6e zavesti mlade ljude.
Zna6i, to je sasvim strateSki cilj,
iako mnogi naivni nosioci tih teza o
tome nisu nacisto.
Mislim da je drug Suvar vrlo tofino
zapazio da se ove teze namjerno
pokuSaju obu6i jednim eti6kim i
revolucionarnim ruhom, da bi se
viSe priblizile najnaprednijim mla-di- m
generacijama.
06ita moralna bjeda tih piskaranja
je u tome da su ona izronila na
sunce kada nema viSe glavnih aktera
i kad габипаји — na teSkoce vlastite
zemlje. Znaci, sve ovo malo miriSe
oglaSavaju kulture
Milan Daljevi6
djelatnosti
Beograd, 13. oktobra nedo-voljn- u
organiziranost, defanzivu i pasivnost
Saveza komunista u sferi borbe,
neprijateljske snage se godina
sve otvorenije i oglaSavaju u
oblasti kulture.
Nacionalisti, blrokratsko-dogmatsk- i, gra-dansko-liberalist-lfcki
i takozvani ultralijevl
elementi, cine sve da legaliziraju status
opozicije i izbore pravo na kori§tenje
kulturnih i drugih demokratskih instituclja
naSeg sistema za svoje razbijacko djelovanje
i napad na revoluciju, istakao je general-pukovni- k
Milan Daljevic, pomo6nik savez-no-g
sekretara za narodnu obranu, zakljuCu-ju- ci
rad dvodnevnog savjetovanja o
i kultumoj djelatnosti u JNA.
Posljednjih godinu dana, rekao je Dalje-vl- 6,
ojacana je sprega i produbljena suradnja
tih snaga, posebno nacionalista i anarho-liberal- a.
Oni se ujedinjuju na zajedniikoj
platformi obaranja пабед samoupravnog
sistema i, пајбеббе pod vidom ultralijeve
kritike, napadaju politiku SKJ, osporavaju
njegovu vodecu idejno-politiCk- u ulogu i
sposobnost da otvori perspektivu efikasnog
prevladavanja sadaSnje situacije. Stanje u
druStvu vide i iskljuCivo crnim
bojama, po njima naSa revolucija jedino Sto
zasluzuje je da bude oborena.
Govore6i o historiografskoj i memoarskoj
literaturi general Daljevic je rekao da ima
primjera grubog izvitoperavanja ne-adekvat- nog
i tendencioznog prlkazivanja
pojedinih dogadaja I HCnoti, бак I liCnosti
na malogradansko strvinarstvo. Na-иб- па
bijeda tih teza je u tome da su
бак ispod razine novinarskog 6lan-k- a,
kad kao najve6a otkri6a progla-Savaj- u
poznate, sasvim epizodne
6injenice, a istovremeno zmire pred
golemim mnoStvom drugih 6lnje-nic- a.
Na primjer, kao univer-zitetsk- o
otkrl6e proglaSava se tvrd-nj- a
da je suStina Lenjina i lenjlnizma
u tome da je on teoreti6ar р1јабке
poStanskih кобјја a iz toga se dalje
izvodi da smo mi zlo6esta banda,
itd. Ne bih se slozio s jednom
tezom danas o Lasi6evoj knjizi o
Krlezi, jer teoretski je osnovno
Lasi6evo stanoviSte u tome da na
jednoj strani postoji politika, koja je
po svojoj prirodi apsolutno nuzno
zlo, crno, a na drugoj umjetnost
koja je 6isti bijeli andeo. To je
poznata duatisti6ka, metafizi6ka,
manihejskateza o dobrom i zlu, koji
su apsolutizirani na dvije strane, a
koju nadvisuje бак obi6an religiozan
seljak, jer kaze da davo nije tako cm
kao Sto ga se crta.
Zato mislim da бак iza ovih
knjiga, koje su ozbiljne, ipak stoje
vrlo uproStene metafizi6ke, nena-ибп- е,
nedijaklekti6ke, пекгШбке
teze. Kod tih jednostranih rasprava
Krlezu i njegovu velifiinu pokuSaju
gurati u takve jednostavne teze, a
istovremeno, na primjer, namjerno
zaboravljaju da su neki табе veliki,
ali politi6ki sasvim desni knjizevnici
Jugoslavije sudjelovali prije drugog
svjetskog rata u najloSijoj politici
koja je bila moguca: to je uklju6iva-nj- e
Jugoslavije u faSisticki koncept,
Sto bi sve skupa ve6 moralo govoriti
kako je trula bila jugoslavenska
buiioazija.
Pripremio:
Nino Pavic
KULTUROI
Neprijateljske snage se posljednjih godina, koriste6i pasivnost i
defanzivu komunista, sve viSe i na polju — istakao
general-pukovni- k na zavrSetku savjetovanja o kultumoj
praksi i u JNA.
— Koriste6i
idejne
posljednjih
agresivnije
kultornoj
praksi
opisuju
istlne,
veliko
i djelaTita, Kardeljai Bakarica. Pod pla5tom
traganja za takozvanim novim pristupom i
suvremenim izrazom, pojedini kulturni i
drugi stvaraoci gotovo bjeze od nekih bitnih
istina o naSoj nedavnoj proSlosti i suvreme-nost- i.
Nekritifiki se prihva6aju neke tude
vrijednosti. Komercijalizam, Sund, "prizem-ni- "
kriteriji I povladlvanje neukusa ulaze na
dosta Siroka vrta u паб zivot.
Na savjetovanju bilo je rijeii i o sveukup-no- j
kultumoj stvarnosti u JNA, o Izvanred-ni- m
rezultatima suradnje s kulturnim insti-tucija- ma
u druStvu, ali i o nekim slabostima
i nedostacima.
Jednoglasna je ocjena da se kulturi mora
posvetiti veca paznja i da se brze moraju
otklanjati иобепе slabosti. Pripremanje
starjeSina za rad na podrucju kulture treba
da bude prvi zadatak, pa je predlozeno da se
u nastavne programe vojnih Skola i akade-mij- a
uvedu i sadrzaj iz kulture, estetike i
retorike.
Sudionici savjetovanja podrzali su uvode-nj- e
zajednidkih programskih jezgara u
osnovne i srednje §kole, o kojima se u
posljednje vrijeme dosta govori, ponekad i s
neprihvatljivlm stavovima. Pored poznatih,
principijelnih razloga, rekao je general
Daljevic, imamo u vidu i 6injenlcu da
starjeSine JNA koje mijenjaju mjesto slui-bovan- ja
imaju velike probleme pri prevode-nj- u
djece iz бко1е u jednoj u Skolu u drugoj
republici, odnosno pokrajini.
V.V.
Г t i i t
October 26, 1983, NASE N OVIN- E- 3
USTASKI FRATRI PROTIVNI
MIROVNOM STANOVlSTU
TAKOOER ROKCU PROTIV SVJETSKOG CRKVENOG SAVEZA I
ZAGOVARAJU REAGANOVU PRORATNU POLITIKU
UstaSki fratri u Sjedinjenim Drza-vam- a
koji se vole isticati svojim
katoli6anstvom i odano$6u "Svetoj
Stolici", otvorenose izjavljuju protiv
stanoviSta ameri6kih katoli6kih bis-kup- a,
pa i izjavama njima toliko
milog poljskog pape, ti6uci se
opasnosti nuklearnog naoruzavanja.
To je гебепо u njihovom glasilu
"Danica" od 12. kolovoza (augusta) i
9. rujna (septembra) 1983.
U б!апки od 9. kolovoza pod
naslovom "Kako se KGB uvukao u
tzv. 'proturatni' pokret" prenijeli su
klevete ratnih пибкаба da je pokret
za zamrzavanje nuklearnih oruzja
"uperen uglavnom protiv Amerike,
kako bi se sprije6ilo modemizaciju
njezinog naoruzavanja". Tu se po-navlj- aju
propagandisti6ke izmiSljo-tin- e
militamo-industrijskespre- ge da
su se Sovjeti naoruzavali "dok je
Amerika spavala".
U izdanju "Danice" od 9. rujna u
6lanku s naslovom "Licemjerje
Svjetskog saveza crkava", ustaSki
mantijaSi kleve6u spomenutu- - vjer-sk- u
ustanovu, koja osim nekoliko
zaguljenih vjerskih skupina u Sjedi-njenim
Drzavama, sli6nim ovim
naSim §ovinisti6ki nastrojenim laz-ni- m
kr§6anima, obuhva6a sve glavne
protestantske i pravoslavne vjerske
skupine u svijetu.
UstaSki fratri koji jo§ uvijek isti6u
Hitlerovu tvorevinu u Hrvatskoj i
mole se za duSu njegova баиба Ante
Paveli6a, iskalili su svoj bijes protiv
Svjetskog crkvenog saveza u povodu
njegovog posljednjeg kongresa odr-zano- g
u Vancouveru, Kanada. Ребе
ih Sto se je, kako kazu, "dvije stotine
ameri6kih crkvenih voda izjasnilo
protiv Reaganove politike u Srednjoj
Americi" i §to se je Savez izjavio za
zamrzavanje nuklearnog oruzja i mir
u svijetu.
Svijetski crkveni savez mrzak je
ustaSkim fratrima i s razloga Sto se
je izjavio za bojkotiranje Juzno-атпбк- е
rasisti6ke drzave i "u korist
rjeSenja palestinskog pitanja". Kaze
se da svaka ptica svome jatu leti.
Tako je i s naSim ustaSkim fratrima i
ostalim klerofaSisti6kim elementima
medu naSim narodom. Njima su
miliji juzno-afri6- ki rasisti koji se
nasiljem nad сгпабкот ve6inom
pu6anstva odrzavaju na vlasti i
prakticiraju najstraSniju segregaciju
PISAC SA LOMACE
U Dubrovniku je maja 1933. odrian
kongres PEN-klub- a, veoma uticajne svetske
organizacije pesnika, esejista, novelista i
romanopisaca, 6iji su 6lanovi bili najugled-ni- ji
pisci sveta, a predsednik slavnl H. D2.
Vels. Kongres je odrian u znaku borbe protiv
табЈгта, a usledio je po nacisti6kom
spaljivanju na lomaci knjiga progresivnih
pisaca, medu kojima se naSlo i delo pisca
antifa6iste Ernsta Tolera (1893—1939), nje-go- v
roman "Jedna mladost u Nemafckoj". —
Grupu pisaca koja je posle kongresa do5la u
Beograd na stanici su doCekali I srdaino
pozdravili beogradski student!, radnlci i
mnogi napredni ljudi. Tolera su noslli na
rukama uz poklic "2iveli antifaSisti s
lomafie!" Iste veceri u Narodnom pozorietu
na sve6anoj priredbi sa trece i Cetvrte
galerije, prepunih studenata I radnika, 6ulo
se: Ziveli borci protiv fa6izma", "Dole
potpaljivaii rata i 1отаба!". I na KolarCevom
univerzitetu, gde je odriano veCe pisaca,
6lanova PEN-klub- a, do§lo je do demonstra-cij- a
protiv fa6izma. Posle priredbe pollcijski
agenti su Tolera silom ugurali u automobil i
"otpratili" iz zemlje. Iz inostranstva on se
zahvallo svima koji su pisce srda6no
doCekivali i bodrili duz Jadrana, po Crnoj
Gori i u Beogradu.
i eksploataciju obespravljene mase
стабкод pucanstva.
Nije poznato da su se ovi naSi
klerofaSisti ikada odrekli antisemi-tizm- a,
ali eto, sada su im i izraelski
2idovi miliji od Palestinaca, kojima
тјеби njihova prava na vlastitu
nezavisnu palestinsku drzavu. Pos-tavl- ja
se pitanje: Kakva bi to bila
nezavisna hrvatskadrzava za koju se
ovi mra6njaci navodno zalazu? Vje-rojatn- o,
niStadrugo nego klerofaSis-tiCk- i
paSaluk.
UstaSki fratri i ostali natraznjaci
medu naSim narodom igraju na
antisovjetsku kartu. Akoprem kat-kadazaro- kdu
i na Reagana i njegovu
politiku prora6unatog podrzavanja
Jugoslavije, koja im je niSta manje
mrska negoli Sovjetski Savez, oni
se, usprkos proklamiranog stano-viSt- a
najviSeg tijela — Biskupske
konferencije — ameri6kih katolika,
za zamrzavanje nuklearnih oruzja,
svrstavaju uz ratne jastrebe u Rea-nov- oj
vladi i zagovaraju nukleamo
naoruzavanje.
Dok атепбкј nadbiskup John
Roach, pro6elnik Biskupske konfe-rencije
Sjedinjenih Drzava, pred
biskupima i kardinalima iz 6itavog
svijeta na Biskupskom Sinodu u
Vatikanu, izjavljuje da bi svi trebali
pdbiti "blagosiljanje rata" i "straS-n- e
tehnologije smrti", povampireni
fratri na Drexel bulevardu u Chicago
svrstavaju se u redove ratnih jastre-bov- a
i zagovaraju Reaganovo nuk-leamo
naoruzavanje. Kakvi su to
krScani i katolici?
Nadbiskup Chicaga kardinal
Joseph Berbardin bio je pro6elnik
specijalnog odbora Biskupske kon-ferencije
Sjedinjenih Drzava, koji je
sastavio biskupsku poslanicu vjer-nici-ma
ti6u6i se opasnosti nuklear-nih
oruzja, a ovi ustaSki fratri u
njegovom komSiluku pljuju na njega
i spomenutu poslanicu i pridruzuju
se najgorem ljudskom oloSu u
атепбкот druStvu, ик1јибијибј sve
klerofaSisti6ke elemente koji para-dira- ju
kao katolici, a spremaju zator
ljudskom rodu.
Vrijeme je da se ovim laznim
krS6anima skine maska i da im se
pokazu vrata gdjegod se pojave.
Daleko im киба od svih cestitih
ameri6kih Hrvata!
Ameridki Hrvat
REKU SU...
KUPOVANJETUOE PAMETI
Kada se kupuje licenca, prodavac uslov-Ijav- a
tehnologiju, pa se istovremeno doga-daj- u
dve 1обе stvari: dobljamo zastarelu
tehnologiju, onu koja drugima nije vISe
potrebna, i dolazi do zastoja u razvoju
sopstvenih snaga. To je, u stvari, jedan od
oblika, mozda пајбебб!, savremenog koloni-jalizm- a:
eksploatacija kroz tehnologiju. Kao
&o je nekada, u robovskom sistemu,
eksploatisana fizi6ka snaga crnaca, tako
danas razvijene zemlje eksploat!6u nerazvi-jen- e,
pa i prosve6ene male narode, nameta-nje- m
licenci zaostale tehnologije i to
prvenstveno za one industrijske grane koje
se razvijenima vi6e ne isplate da rade.
Ima i drugih vidova savremenog kolonija-lizm- a,
a najgrublji je eksploatacija prirodnih
bogatstava, §to dovodi i do oruzanih sukoba
kao, na primer, sada u Cadu ill Kongu. Ta
sudbfna nas je, sre6om, mimoi6la. Ali, mi
nismo jedine, i u svakom slu6aju ne najve6e,
zrtve kupovanja tude pameti. Medutim, to
nismo morali uop6te postati. Kada se samo
setim Sta je sve kod nas uradeno na polju
nauke od 1947. do 1 960. godlne! Bojim se da
se te zlatne godlne nikada ne mogu vratiti.
(Akademik Pavle Savi6
u intervjuu NIN-u- )