Novosti, October 31, 1944

              m
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 31 otobra 1944
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursdav and Saturday by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Languago
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registry Office for the City ol Toronto
on the 24th day ol October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa so ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Put socijal-demokraci- je je put izdaje
Historija socijal-demokraci- je je politika izdaje bila i osta-je
Počevši sa imperijalističkim ratom 1914-1- 8 godine kojeg
su njemački socijal-demokra- te podupirali i nazivali "patriot-skim"
pa do gušenja i izdaje revolucionarnih pokreta radni-čke
klase u Njemačkoj Finskoj Austriji Madjarskoj i drugdje
U Jugoslaviji je socijal-demokraci- ja vodila borbu protiv revo-lucionarnog
radničkog pokreta i Ujedinjenih Radničkih Sindi-kata
povezavši se u toj borbi sa svim i svakim od Stojadino-vić- a
do Jeftića dok konačno nisu svršili u zagrljaju sa današ-njim
izdajicama naroda Jugoslavije Mihajlovićem Nedićem i
preko njih sa Hitlerom
Klasičan primjer tog sramnog puta izdaje narodnih inte-resa
imamo danas u Finskoj — Tanera u Jugoslaviji žavka
Topalovića
Riječ je o Topaloviću
Koncem mjeseca maja og došao je veli u London na-kon
se u Jugoslaviji izljubio sa Mihajlovićem i njegovim "re-volucionarnim"
pokretom Došao je u London (kako neka to
sam vrag zna) da od tamo govori u ime svih jugoslavenskih
izdajnika kao "najbolji poznavaoc balkanskog socijalističkog
pokreta da od tamo iz savezničke prijestoljnice napada Tita
i oslobodilački pokret kad mu to nije do sada uspjevalo u
zemlji
Kao takav naravski naišao je na objeručki prijem svih
neprijatelja oslobodilačke borbe našeg naroda Njegov prvi
članak o "stanju" u Jugoslaviji prenesen je vjerno u kanad-skoj
pro-fašističk- oj novini "Glasu Kanadskih Srba" U njemu
se Topalović po diktatu svoje izdajničke svijesti obara protiv
Tita i oslobodilačkog pokreta u zemlji Moli i proklinje savez
nike da prestanu potporom Tita jer da to "dovodi do borbe
na život i smrt srpskog naroda koji nije uz Tita nego uz Mi-hajlovi-ća"
Tito je kaže jači od Mihajlovića za to što su mu
saveznici u ruke "doturili velike količino oružja čineći tako
veliku nepravdu srpskom narodu i Mihajloviću" I onda nas-tavlja:
"Titov pokret prikupio Je oko sebe odeljito od komu
nista koji znadu što hoće masu nezadovoljnika koji samo že-le
da dadu izraza svoga nezadovoljstva Iz ove rulje u kojoj
su SAMO komunisti konstruktivni i ujedinjeni i koju dakle
oni sami kontrolišu otuda nemože proizaći ničega pozitivnog
Ali kao destruktivna sila i kao vojna sila u ratu Titova armi-ja
jesto Jedan faktor koji se mora uzeti u obzir" (naš naglasak)
Očajnički je to poziv pun laži i protuslovlja poziv da se
za reakcionarne vehko-srpsk- e interese kojima Topalović slu-ži
spasi i učini sve da se skrene i zabremza sloboda narodna
Evo što kaže o početku borbe Mihajlovićevih "sila" protiv
oslobodilačkog pokreta maršala Tita "Bilo je onda kada se
cčekivao veliki sukob izmedju Nemaca i njihovih saradnika
na jednu stranu i genarala Mihajlovića snaga na drugu da
Je otpočela ofenziva Titovih jedinica protiv Srbije Ova ofen-ziva
se je umešala u unutrašnjoj borbi u Srbiji i prisilila ge-nerala
Mihajlovića da povuče svoje trupe sa fronta protiv Ne-maca
i da ih grupiše na jakim planinskim položajima u prav-cu
od kuda je dolazio napad Titovih jedinica Borba izmedju
Titovih i Mihajlovićevih snaga vodjena je u planinskim pre-djelima
izmedju reka Ibar i Drine sa promenjivim uspesima za
vreme od punih pet nedelja ali se je završila sa nesrećnim po-razom
za partizane koji su tada bili isterani iz Srbije i Sand-žaka
preko Lima u Crnu Goru"
Ne kaže li Topalović ovdje i ako nehotice da su Mihaj-lovićev- ci
povukli svoje trupe ispred Nijemaca i otpočeli sa bor-bom
protiv Titovih sila koje su tada prodirale Sandžakom pre-ma
željezničkoj pruzi Skoplje-Ko- s Mitrovica da paraliziraju
tu prugu i istjeraju Nijemce iz log dijela Srbije Pregledali smo
komunikeje glavnog štaba maršala Tita od tog vremena pak
se medju ostalim kaže da je tu to vrijeme došlo do potpunog
sporazuma izdajnika Draže i Nijemaca i da su četničkim jedi-nicama
u tim borbama komandovali Nijemci Borbe su se do- - ita vodile pet dana na podnožju Kozjaka ali su u tim borba-ma
pored četnika sudjelovale i bugarske i njemačke trupe
"Kosovo" novine Draže Mihajlovića objavile su mjesec ili dva
kasnije otvoreno i jasno za što se bori Draža i što je cilj čet-nika
Evo što "Kosovo" kaže u drugom dijelu njihovih zadaća
"Potpuno uništenje razbojničkih bandi Tita Broza i Moša
Pijade koji se kriju pod imenom tako zvanih partizanskih bo-raca
i rade u svemu na štetu srpskog naroda i njegovog sud-binskog
stremljenja Mi se borimo protiv njih tih najvećih raz-bojnika
sveta i borićemo se dok ih potpuno ne istrebimo
Gromko im poručujemo Još sada da u budućnosti nama i nji-ma
više nema zajedničkog života pod istim nebom i da ćemo
ih nemilosrdno istrebiti blagodareći našim oružanim snaga-ma
i upornosti sa kojom smo primili nametnutu nam borbu sa
njihove strano"
Poslije ovog nam dolazi Topalović pak kaže "da Draža
nema (siromah) namjere da se bori protiv Brozovih Partizana
nego protiv Nijemaca da su njegovi ciljevi velika sloboda Ju-goslavija
gdje će narod odlučiti kakvu će upravu Tito se
natura silom narod je uz Mihajlovića" itd
Iz svega ovoga razumljiv je ovaj vapaj diskreditiranog
nacional-socijalist- e Topalovića To je dakako po liniji veliko-srpske
odnosno Nedić-Dražin- e izdajničke politike Mi se tome
ne čudimo ni najmanje jer znamo da je to dosljedan put socijal-
-demokracije bio i ostaje Narodno Oslobodilački pokret
u Jugoslaviji u jednakoj mjeri ugrožava sve razbojnike i lo-pove
sve izdajnike furtima i reakcionarce bez obzira jesu
li okupatori njihove sluge ili namještenici i za to je razumlji-vo
da se zajednički brane Prema tome nije slučajno što su
se otvoreno slizali i što zajednički vode borbu protiv narodne
slobode jer su svijesni da kod narodne slobode njima života
nema
DVIJE VELIKE TEKOVINE NAŠE
OSLOBODILAČKE BORBE
—Iz partizanske štampe—
Dvije velike tekovine oslobodila
čke borbe protiv fašističkih okupa
tora daju našem Narodno-oslobo- -
dilačkom pokretu onu unutarnju
čvrstinu i upornost koja je doni-jela
narodima Jugoslavije toliko
borbe
pobjeda i slavo
Te dvije tekovi-ne
daju narod-- n
i m masama
Jugoslavije sna
gu da podnesu
strahovite pat-nje
i velike žrt-ve
koje traži
svaki dan naše
Te dvije tekovine jesu:
Istinska narodna demokracija i
ravnopravnost naroda
Lateći se oružja da istjeraju
okupatore iz svoje zemlje narod-ne
mase Jugoslavije su htjele ne
samo da oslobode svoju zemlju od
tudjih ugnjetača već i da stvor
sebi istinsku domovinu tj drža-vu
u kojoj će stvarno odlučivati
sioDoana volja narodnih masa
Stara Jugoslavija veliko-srpski- h
diktatura i vladavine raznih protu-narodnih
reakcionarnih klika nije
bila istinska domovina njenih na-roda
i narodnih masa Zato su I u
travnju 1941 godine u deseto-dnevnom
ratu protiv fašističkih
napadača izdajnici imali toliko
lakši posao razbiti vojsku koja
velikim dijelom nije osječala da
brani svoju istinsku domovinu
Medjutim kada su poslije sramne
izdaje reakcionarnih klika u trav-nju
1941 godine rukovodstvo Na-rodno-oslobodil-ačke
borbe preuzele
istinski narodne snage na čelu s
Komunističkom Partijom Jugosla
vije nastala je i u samom odnosu
narodnih masa prema Jugoslaviji
bitna promjena Borbeni poklič na
ustanak protiv tudjinskih ugnjeta
ča bio je od samog početka pove-zan
sa zahtjevom za istinsku na-rodnu
demokraciju i ravnoprav-nost
naroda u budučoj Jugoslaviji
Takva platforma rukovodećih sna-ga
Narodno-oslobodilačk- e borbe
mobilizirala je najšire narodne
mase Time je rat protiv okupato-ra
zaista dobio općenarodni karak-ter
narodne su ga mase shvatile
kao domovinski rat
No načela istinske narodne de-mokracije
i nacionalne ravnoprav
Izvadci Stuart o vodećih
osnovale
"Danas nema mnogo medjuna-rodni- h
dokumenata bogatijih i
važnijih za čitanje i proučavanje
nego onih koji su izdani sa Dum-barton
Oaks konferencije Pogo-tovo
su ti dokumenti važni za one
ljude koji proučavaju strukturu
buduće medjunarodne organizacije
mira Drižno stvorene tormule sa-vezničkih
predstavnika nisu plano-vi
ukočenog karaktera Njihov je
cilj da se budući mir zasniva na
solidnim temeljima 1 da se omogu-ći
prelaz prema progresu čovječan-stva
No od svega je
činjenica da se počelo polagati
osnove za trajni i mir slo-bodoljube- ćih
demokratskih naro-da
svijeta Ta činjenica je čvrsto
jedinstvo naroda u njihovoj bor
bi za stvar mira
"U ovim velikim i odlučujućim
borbama osiguravamo dosadanjc
plodove pobjede i utiremo put za
daljnju suradnju savezničke
Prem se formule konferencije
imaju potvrditi po vladama savez-ničkih
zemalja one ipak pokazuju
da postavljeni temelji velikog sa-veza
organizacije mira Ujedinje-nih
Nacija nisu neka prolazna
stvar koja se slučajno pojavila Te-melji
te organizacije zasnivaju se
na većem planu — na nečem po-sve
novom ne na onim temeljima
koji sliče Ligi Naroda — a to zna-či
da postoji čvrsta koalicija koja
će dobiti rat i koja može zajamčiti
stanju
je Dorothv Thompson koji su toli
ko začarani da ne mogu vidjeti
kakva se budućnost stvara prcJ
nama Oni na prvom mjestu ne
mogu viditi istinske suverenosti
malih nacija što je zapravo pos-tignuto
na Dumbarton Oaks kon-ferenciji
je to da je suverenost
malih nacija potpuno zajamčena
jer baš kroz tu organizaciju
nacije čuvati će svoju suvere-nost
"Dumbarton Oaks konferencija
ne samo što jamči trajnu koaliciju
mira nego je ona sama po sebi
sjajan primjer kako su se napred-ni
ljudi naučili iz nazadne prošlo-sti
Skoro u svakom pogledu koji
je Ligu Nacija činio slabom pla- -
nosti nisu bila samo deklarirana
Nova istinska domovina naroda i
narodnih masa Jugoslavije stvara-la
se na djelu u toku same borbe
korak za korakom uporedo s pos-tignutim
uspjesima i još se sva-kodnevno
stvara Narodne mase
Jugoslavije nisu se zadovoljile ti-me
da se pitanje njihovih demo-kratskih
i nacionalnih zahtjeva
odloži na vrijeme "poslije oslobo-djenj- a"
Takodjer te mase nisu
bile spremne čekati da o tome
odluče buduće ustavotvorne skup
štine i budući ustavi U toku same
borbe polagani su temelji onakvoj
domovini kakvu narodne mase Ju-goslavije
Sele da imaju
A što je osnovno kod postavlja-nja
tih temelja?
U toku borbe protiv okupatora
stvarani su Narodno-oslobodilač- ki
odbori kao organi borbe narodnih
masa Uporedo s postignutim us-pjesima
ti odbori postaju i organi
nove narodne demokratske vlasti
oni postaju temelj cjelokupne
narodne vlasti Na toj osnovi
razvili su se nacionalni organi na-rodne
vlasti a jedino na toj osno-vi
mogao so je AVNOJ
u vrhovni organ narodne vla-sti
u Jugoslaviji Organi iskovani
u borbi kao organi te borbe posta-ju
dakle organi narodne vlasti
Nema sumnje da sama ta činjeni-ca
najbolje potertava demokratski
karakter tih organa
Ta činjenica odigrala je važnu
ulogu u razvitku naše Narodno-oslobodilač- ke
borbe Ona je čvršće
vezivala borce ona je uvjeravala
kolebljivce i otvarala oči zavede-nim
Ta činjenica otkriva naro li-ma
i narodnim masama vidike nji
hove budućnosti i time najuvjerlji
vije raskrinkava reakciju
Narodno - oslobodilačka borba
uglavnom nije mogla dati narod-nim
masama neposrednog pobolj-šanja
općih materijalnih životnih
uslova Ona je doduše sačuvala za
budućnost mnoga narodna dobra
No ona istovremeno svaki dan
traži od naših naroda i patnje
glad žrtve Sve te muke podnose
narodne mase besprimjernim he- -
roizmom upravo zbog toga jer im
je dosadašnja borba dala i nešto
drugo: u novim organima narodne
vlasti u prvom redu u NOO-im- a
leži garancija njihove sretnije bu- -
Konferenca u Dumbarton
Oaks
iz članka John pogledu konferencije
savezničkih sila koje su temelj budućoj organizaciji
mira
najvažnije
stabilni
koali-cije
suve-rene
zgra-de
konstitui-rati
novi za novu organizaciju posve
su drukčiji Naravski ove promje-ne
odrazuju promjene u odnosima
naroda po cijelom svijetu a glav-no
središte tih promjena je činje-nica
da su najsnažnije kapitalis-tičke
zemlje prijateljice sa Sovjet
skim Savezom Sa te točke glediš-ta
se svi planovi razvijaju Po tim
planovima male nacije više se ne-će
trebat plašiti prijeteće pesnice
agresora koji su ih pregazili Novi
planovi su elastični i u stanju su
pravilno poduzimati mjere ne sa-mo
u suzbijanju agresora nego i
spriječavati svaki pokušaj da e
naruši mir
"Glavna odgovornost za to leži
na Vijeću Sigurnosti (Securitv
Council) dok kod Lige Nacija
takvog Vijeća nije bilo Pitanje
mira kod Lige Nacije bila je stvar
svakoga a odgovornost ničija
Snaga Lige Nacija za suzbijanje
agresora bila je vrlo ograničena
ali u planovima Ujedinjenih Naci-ja
članovi država su obavezani
snabdjevatl Vijeće Sigurnosti na
silom i opremom za podupiranje
mjera odluka Vijeća koje su stalne
članice — Velika Britanija Sovjet-ski
Savez Sjedinjene Države
Francuska i Kina — jednoglasno
stvorile Osnovna snaga Ujedinje
nih Nacija leži u jedinstvu tih jet
velikih članica jer ako se one ni
mogu držati jedinstvene u čuva
nju mira tada ga niti jedna dru
mir Naravski ima takvih kao što ' ga organizacija neće biti u
usčuvati
"Ovo je tek nekoliko važnijih
razlika izmedju strukture nove or-ganizacije
mira i stare Lige Naci-ja
Ima tu još i drugih crta koje
označuju razliku a to je organizi-ranje
nacionalnih avijatičkih odre-da
za opomenu agresorima osni-vanje
zajedničkog vojnog štaba i
nove mjere za primjenjivanje eko-nomskih
i diplomatskih sankcija
Medju ostalim istaknutim razlika-ma
u planu je uspostava posebnog
Vijeća čija ima biti dužnost stva-ranje
stabilnih uslova i reda koji
su neophodno potrebni za podrža-vanje
mirnih i prijateljskih odno-sa
Izmedju nacija "
dućnosti Soju budućnost narodne
mase Jugoslavije danas i praktič-no
same odredjuju NaSa Narodno-oslobodilač- ka
borba ne obećava
demokratska prava nego ih nepo-sredno
daje Istina naši NOO-- i 3u
često još slabi nisu do kraja shva-tili
svoju ulogu no kroz njih je
progovorila istinska volja naroda
NOO-- i su narodna tj nacional-na
vlast nasuprot okupatorskih
vlasti koje se takodjer bore za
svoj opstanak u našoj zemlji No
oni su narodna vlast i po svom
socijalnom sadržaju Kroz njih je
progovorila volja demokratskih
narodnih masa U njima se odra
žava proces odvajanja narodnih
masa od reakcionarnih klika i stva-ranja
jednog općenarodnog demo-kratskog
saveza Ta rukovodeća
nova društvena formacija u živo-tu
naših naroda nikako ne znači
da se mijenjaju temelji postojećeg
društva no ona je sama po sebi
garancija da će narodne mase
imati sva demokratska prava ko-ja
će im omogućiti da slobodno od-lučuju
o svojoj sudbini
Te činjenice znače da je zauvi-jek
oduzeta vlast protunarodnim
reakcionarnim klikama Jasno je
da je time potkopan i utjecaj tu-djih
fašističkih i reakcionarnih
snaga u našoj zemlji koji se od-uvijek
vezivao s tim reakcionar-nim
klikama To znači da nova
vlast nije samo demokratska nego
i najnacionalnija koja u najpuni-jo- j
mjeri osigurava samoodredje-nj- e
naših naroda
I po samom obliku organi novo
narodne vlasti bitno se razlikuju
od starih NOO-- i 1 svi viši organi
narodne vlasti ujedinjavaju zako-nodavnu
i izvršnu funkciju vlasti
A ujedinjavanje tih funkcija i je3t
najpotpuniji oblik demokracije
Svaki NOO predstavlja potpunu
narodnu vlast na svom teritoriju
Preko NOO-- a narodne mase uprav-ljaju
same sobom a istovremeno
su aktivno povezane s isto takovim
višim organima koji rukovode up-ravljanjem
zajedničkih interesa
čitave zemlje U staroj Jugoslavi-ji
mnogo se govorilo o samoupra-vi
da bi se prikrilo potpuno bes-pravl- je
narodnih masa U narodno-oslobodilački- m
odborima medju-tim
samoupravljanje je osnovna
njihova karakteristika Ne može
biti dakle nikakvog uporedjivanja
NOO-- a i starih općina NOO-- i su
nešto bitno novo i po sadržaju i
po obliku
Jasno je da isto to važi i za v!5e
organe narodne vlasti za zemalj
ska vijeća i AVNOJ kao vrhovni
organ te vlasti To znači da na-rodne
mase Jugoslavije zaista ne-posredno
upravljaju svojom dr-žavom
To je prva velika tekovina naše
Narodno-oslobodilač- ke borbe Iako
je često samo u začetnim formama
ona samim svojim nastojanjem vi-soko
podiže svijest narodnih ma-sa
otvara im svijetlu perspektivni
budućnosti aktivizira ih u borbi i
time nezadrživo ruši reakcionarni
i antidemokratsid aparat stare
Jugoslavije koji su uspostavile
protunarodne klike da bi podrža-vao
njihovu protunarodnu vlast A
to je ona činjenica koja je najviše
doprinijela tako čvrstom poveziva-nju
narodnih masa u jedinstvenu
Narodno-oslobodllačk- u frontu
Vijesti o nazi strahota-ma
nisu pretjerane
— KAŽE AMERIČKI
AMBASADOR
Washington 28 Okt — V
Averell Harriman američki am
basador u Moskvi je ovdje na kon-ferenciji
novinara rekao da nisu
pretjerane vijesti o njemačkim
strahotama na istočnom frontu
Okrutnosti i metode Nijemaca u
mučenju i ubijanju naroda zaisti
su nevjerojatne — rekao je Harri-man
Preko jedan milijun i pol osoba
mrcvareno je i iskorjenjeno samo
u onom zloglasnom logoru kod
Majdaneka u Poljskoj Strahote
koje su Nijemci počinili na istoku
potpuno se razlikuju od onih na
zapadu Europe
Radi tih zločina i radi mogućno-sti
da bi se Nijemci za nekoliko
godina mogli pripremiti za nove
i još strasnije zločine Sovjetski
Savez je duboko zainteresiran u
kažnjavanje svih koji su prouzro-čili
rat 1 tako strašno krvoproliće
nad milijunima naroda pregažene
Europe
Harriman je dalje govorio o pri-jateljstvu
izmedju Sovjetskog Sa-veza
i Sjedinjenih Država 1 nado-dao
da su Sovjeti zainteresirani u
tijesnu suradnju i poslije rata
Isto tako je — kao i kod razvi-janja
organa Narodno-oslobodilačk- e
vlasti — značajna činjenica
da ravnopravnost naroda nije sa-mo
odozgo deklarirana (proglaše-na)
nego da je ona u toku borbe
protiv okupatora postala živa
stvarnost Narodno-oslobodilač- ka fronta ne obećava narodima Jugo
slavije ravnopravnost nego ona tu
ravnopravnost u praksi u samoj
vatri Narodno-oslobodilač- ke borbo
daje Bolje rečeno čvrsto ujedi-njeni
u Narodno-oslobodllačk- oj fronti narodi Jugoslavije su je iz
vojevan i svaki dan je sve više os
tvaruju U tom pogledu deklaraci
ja AVNOJ-- a vrlo točno kaše:
"Narodima Jugoslavije za nji-hovu
borbu protiv okupatora ntsu
bili potrebni prethodni sporazumi
o ravnopravnosti itd Oni su se
latili oružja počeli oslobadjati
svoju zemlju i time sebi ne samo
stekli nego i osigurali pravo na
samoodredjenje uključujući pravo
na otcjepljenje ili ujedinjenje s
drugim narodima"
Time je konačno likvidiran je-dan
od glavnih izvora reakcije i
uporišta protunarodnih režima iz
stare Jugoslavije Narodima Jugo-slavije
otvoren je put slobodnog
političkog privrednog i kulturnog
razvitka
Sve ove tekovine uzakonilo je II
zasjedanje AVNOJ-- a tj ono je
potvrdilo da su sve one demokrat-ske
ustanove tj ovaj poredak što
su ga narodne mase u vatri borbe
stvorile postale zakon za svakoga
Time je označena sva historijska
važnost II zasjedanja AVNOJ-- a
Ono označava ne samo novu po
bjedničku etapu u našoj borbi pro-tiv
okupatora nego i početak no-vog
doba u životu naših naroda
početak koji otvara perspektivni
zaista sretne budućnosti naših na-cija
i narodnih masa
Očito je da utjecaj svih tih či-njenica
ide daleko preko naših gra-nica
Ne samo naše pobjede nad
okupatorom nego i demokratske
tekovine naše borbe su faktor ko
ji mobilizira sve nove i nove sim-patije
masa čitavog svijeta za na-še
narode za našu borbu i daje
im novog potstreka u njihovoj bor
bi protiv fašističkih imperijalista i
svih njihovih teakcionarnlh po
moćnika Mi se ponosimo tim na- -
u
Piše: L MOKRIŠ
Na 7 novembra održavati će se
sudbonosni izbori koji će imati du-boki
učinak na cijeli svijet pa i
na Kanadu Na taj dan bira se
predsjednik Sjedinjenih Država za
četiri buduće godine Hoće li biti
izabran Franklin Delano Roosevelt
ili Thomas A Dewey?
Oko ove dvije osobe kreće se ci-jeli
kompleks političkih tendenci-ja
politike 1 težnje koje će izbori
skrenuti u jedno: u nastavljanje
čvrste demokratske politike Ujedi-njenih
Nacija i podržavanje prija
teljskih odnosa izmedju rada i
kapitala ako bude Roosevelt iza-bran
ili će pak Sjedinjene Države
dovesti do Izolacionizma protu-sovjets- ke aktivnosti nepopustive
opozicije prema radnicima i do do
mače reakcije Hooverovog fronta
ako Dewey bude izabran
Nema dvojbe da kad bi se Ka-nadijan- ce
pitalo koji čovjek treba
da vodi Sjedinjene Države iza-bran
bi bio Roosevelt Naravski
kanadski narod bio bi podijeljen
na tom pitanju kao i na vlastitim
problemima kod kuće Ali rad
nici u Sjedinjenim Državama su
za Roosevelta Radnici ovdje u
Kanadi su protiv torijevaca i radi
toga traže srednji izlaz gdje sma-traju
da će njihovi interesi biti
uskladjeni sa nacionalnim intere-sima
u novoj vladi "Obični čov
jek" — kako reče američki pod-predsjed- nik
Vallace je za politi-ku
predsjednika Roosevelta uspr-kos
opasne demagogije Devveva i
klevetnika protiv Roosevelta
Rezultati predsjedničkih izbora
u Sjedinjenim Državama stvoriti
će duboki učinak i na kanadsku fe-deralnu
i provincijalnu politiku
Ponovni izbor predsjednika Roo-sevelta
će nedvojbeno pomoći sila-ma
kanadske demokracije i zastra-šiti
torljevcc Izbor Thomasa De-vveva
bi osokolio torijevske sile i
povećao njihovu nadu da postignu
svoj cilj — da se popnu na upravu
federalnih vlasti
Kroz izbornu kampanju u Sjed
Državama vidimo kako se bistre
pogledi o koaliciji radnika sa de-mokratskim
silama medju buržoa-zijom
koju predvodi Roosevelt
Politički akcioni odbor u CIO je
živući primjer te koalicije — koa-licije
koja uvjek ne mora značiti
F " "' ' '"
Jugoslavensko - Rusko
prijateljstvo
(Kadio "Slobodna Jugoslavija")
Kroz dvadeset godina bivša Ju-goslavija
uporno se je odupirala
želji naroda da stupi u prijatelj-ske
diplomatske i ekonomske vezo
sa Sovjetskim Savezom Namje-sto
udovoljenja tim željama troši-lo
se mnoge milijone za pomoć
Vrangelove bijelo-gardistlc- ke gan-g- e
U središtu Beograda izdržava
la se je škola za vježbanje terori-sta
i sabotera koje se je slalo u
Sovjetski Savez za torbu protiv
Rusije Konačno vlada je morala
popustiti pritisku naroda 1 diplo-matske
veze bile su uspostavljene
tek uoči njemačke navale na Jugo-slaviju
U kratkom razdoblju iz-medju
kapitulacije bivše Jugosla-venske
vojske i Hitlerovog napada-ja
na Sovjetski Savez učinjene su
pripreme za narodni ustanak u Ju-goslaviji
Kada je taj napadaj us-lijedio
naši su borci počeli upor-nu
i tešku borbu angažirajući
brojne njemačke divizije koje bi
inače bile otišle na istočni front
Stanovništvo sela i gradova poz-dravlja
sada Crvenu Armiju odu-ševljenjem
i radošću te pokazuje
kako dobro je obaviješteno o do-godjaj- ima
i borbama u Rusiji Ni-je
čudo što vojnici i časnici Crve-ne
Armije vode rat na našem teri-toriju
u bratskoj saradnjl sa na-šom
Narodnom Oslobodilačkom
Vojskom a dočekani sa ljubavlju
i oduševljenjem našeg naroda
Vojnici Crvene Armije osjećaju
se u našoj zemlji kao kod kuće i
znaju da je naš prijateljski 1
bratski osjećaj prema njima jed
nak po cijeloj zemlji Tri duge i
strašne godine naš je narod ustrp- -
Ijivo čekao na njihovu pomoć i sa-da
kada će naši narodi dijeliti sla-vni
zajedničko pobjede & njima
Jugoslavija može biti sigurna da
će nakon rata biti najradosnija
zemlja na svijetu
šim osnovnim demokratskim teko-vima
no mi istovremeno znamo
da su upravo te tekovine učvrstile
unutarnji i vanjsko-politič- kl polo-žaj
naše Narodno-oslobodilač- ke
fronte čuvati i razvijati te dvije
tekovine to je najsvetija dužnost
sviju onih koji hoće da u sadaš-njoj
teškoj borbi naši narodi is-ku- ju
sebi istinsku domovinu i sret-niju
budućnost
Kdvard Kardelj
Predsjednički izbori
Sjedinjenim Državama
""'—i
formacija koalicione vlade ali u
osnovi to znači privlačenje zajedno
raznih klasa za postizanje zajed-ničkog
cilja Interesantno je viditi
kako nekoji ljudi oko CIO u Sjedi
njenim Državama (kao što su i
nekoji vodje CIO u Kanadi) podu-piru
ili se pak ne usude protiviti
grupisanju radnika iza Roosevelta
dok se ovi u Kanadi bore protiv
iste koalicione politike radnika
Podići pitanje u CIO da se sada
socijalizira američku industriju
značilo bi otjerati milijune naroda
da glasaju za Devveva značilo bi
napad na interese unija Pa ipak
ovdje ljudi kao što su Millard
Carlin i drugi naturavaju ta svoja
gledišta članstvu Canadian Con-gre- ss
of Labor i napadaju radni-čku
koalicionu politiku koja jedi
no omogućuje poraz torijevske
opasnost
Unije u Sjedinjenim Državama
nisu oklijevale tražiti prijatelja iz-van
unija I u Kanadi radnici mo-gu
to isto učiniti ako se porazi
štetnu CCP politiku u zanatskim
unijama Radnici u Kanadi mogu
i moraju naći saveznika izvan
svojih unija i ne dozvoliti da ih
netko obmanjuje time da su libe-rali
i torijevci "jedno te isto" ili
da izmedju Drevva i Kinga "nema
nikakve razlike" To bi značilo is-to
tako kao u Sjedinjenim Država-ma
reći da nema nikakve razlike
izmedju Roosevelta i Devveva Tko
je što u Sjedinjenim Državama po
kazuju sami trockisti
Istina je da je radnička politika
u Kanadi mnogo nezavisnija netro
u Sjedinjenim Državama To je
poprilici najznačajnija razlika iz-medju
situacije ovdje i preko naše
južne granice Ali to ne smije rad-nike
dovesti do i zolacije u politi-čkom
životu jer baš tu je strate-gija
CCF partije Neka radje ve-lika
nezavisnost u kanadskoj rad-ničkoj
politici dovede do demokrat-ske
koalicije u kojoj će radnici biti
mnogo veća sila nego u Sjedinje-nim
Državama
Dočekati ćemo 7 novembra Sli-jedećih
dana tamo će se borbe po-dići
na veći stupanj Neka radni-čka
klasa u Sjedinjenim Državama
bude ona sila koja će rajamČiti iz-bor
predsjednika Roosevelta i po-raziti
Hooverovog čovjeka — Tho-masa
A Devveva
PRBPPP'IP
-
H
1