000781 |
Previous | 10 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
:
жжтх ШШШШ mm 1.ШШ# т
1,1 т
gSr1aШS№iiШi Ш!ШШ1ШЖ A'-FA+i4I-'.JI!(уЛ!.'
?к
'Ч- -
I I ;?:г; AlflVIIR II лкнГ9П1н &№-?- #
.."47 w
1Д
Л
11'ИИ
I
.
II
I
Enciklopedija
CmeGore
udetiri toma
., , .'
Tltograd — Akademija
znariosti i umetnbsti jugo-- .
slovenske republike Crne
Gore pristupila je priprerna-m- a
za izdavanje enciklopedi-j- e Crne Gore u 6etiri toma.
Istovremeno, u. najstarijoj
izdavadkoj kudi ove republi-ke,
i jednoj od najstarijih
Stamparija u Evropi "Obod",
priprema se nekoliko repre-zentatlvn- ih izdanja poezlje i
proze crnogorskih knjizevni-k- a.
1пабе, u "Obodu" se nas-tavl- ja бети jiezdoavvaanizjedavraefdinkiakakupcoa
skrenula paznju domace i strane javnosti. Preduzece
"Obod" je, na primer, prvo u
Jugoslaviji Izdalo srpskohr-vatsko-kines- ki
re6nlk.
Gradi se put
preko Rtnja
Radnicl Preduzeca za puteve'lz
Zaje6ara poceli su Izgradnju najte-z- e deonlce u duzlnl od osam
kilometara u sastavu buduce sao-bracajnl- ce
Sokobanja - boljevac
preko planine Rtnja. Prema obeca-njim- a
graditelja, ovaj deo puta bide
zavrfion do Dana Republike. Cltav
put dugafiak 30 kilometara zavrfiide
зе Idu6e godihe, a njegovom
izgradnjom znatno ce bitl poboljfia-n-a saobfacajna veza gradova tlmo-Cko- g
i njSkog fegiona.
Prvi slavenski
univerzitet
Vdenik Kirila I Metodija,
Kliment Ohridski godlne 893,-po- d
citadelom Samuilove tvr-da- ve
podigao je svoiu zaduibi-n- u
manastir Svetl' Pantelej-mo- nf
vrlo гпабајап kulturno--historljs- ki
spomenik make-donsk- e
i slavenske kulture,
Medu zidinama manastlra ra-dio
je prvi slavenski univerzi-tet,
u kojem je vile od tisudu
u6enlka stjecalo znanje kojeje
zatim Sireno u sve krajeve u
kojima su iivjeli Slaveni. Tu
je Kliment Ohridski sastavljao
i svoje literarne tvorevlne, re--
mek-dje- la srednjovjekovne в1а
venske knjlzevnosli. Manje je
poznato'da je u sklopu uni-verzite- ta, bila otvorena I prva
mediclnska ikpla lif Evropi.
Biografi Klimenta, Ohridskog
detdljnp. oplsuji'da. su uSlte-I-ji
ove ikole oivbrlli bolnicu,
u kojoj je Ијебепје bilo' 'be-- „
splatno, a'magija najstro&e za-branjiv- ana.
Lijederije se obav-Ijal-o
hipnozorh, smgestijom, ra--
'znim Ijekovitlm iravama i na-- 1
.piclma.
U okviru'univerzlteta radio
je i Odsjek za mUziku, gdje su
se Skolovale ge'neracije crkve-ni- h
рјераба za koje je earn
Kliment Ohridski sastavljao
stihove. U Klimentovom ma- -
nastlru' osnovne pouke dobivq-- li
su i buduti. slikari i drugi-umjetnici- ,
kojl su bill vrlo tra
,ienl majstorl.za dekoriranje
crkavat[ slikanje. ikona, prepi-sivari- je
i, ukrdSavanje rukopis- -
--- nih knjlga.
Ј'Л r l "ПЛ j-- i„ .MiL.T.Uin'Ji if . .ШППГ7А"5ЋЛЗШ ЛМ-Ш- П P' т Л m j. n mm I' m-m-w
i ш K. i.rfi' .тп ТЧГЈ' u 1 , М#"ТП'Г7 ЛЉЧ. 7Л
. .1 . i I'.r h'j c ч 'i. nii r . — Jti .
-- j j - u4a.ib кл љ теш i г.гтпи m—tth : --. '"fi . w r k ш " i гч! a - t -- " ————.... . ...— x.i fff
Zadar:
тШ Т&шш&&
ФМшШМ§ШЖШМЖ
Odlukom ZAVNOH-- а Zadar Je napokon i na zemljoplsnoj karti
postao dio jedine organske cjellne kojoj prlpada. Kojoj je po svemu ostalome oduvijek I prlpadao bez obzlra na svojatanja kojima su ga
grablll, Ime kojima su ga nazlvali, zastavu koju su na njim vljall. N1
tajnl Londonski pakt, kojim Je obedan ItaliJI, ni Javni Rapalskl
ugovor kojim su J; rfa ustupili, nlsu ga Ipak otrgnull od naroda
kojem Je duhom prlpadao kroz etoljeca stradanja.
Najteze'rane dobio Je u drugomo svjetskom ratu. Fotograflje I zflvlmatoi.vlUsvgjreaddoucesaoblIazsgnielhdu rgurfaiedvalknoa,ji ssae gnreaSdtoomvIvSie§eodnlje§enslt mtiosguadoa
stanovnika, г1Јеб sloboda neraskldlvo vezana uz Ime Jugoslavlje
НјебИа Je rane, prkoslla rufievinama.i neimaStlnl, zlvjela bez struje, I vode, I. bez krova. Komunlstl6ka partija organlzlrana u Junu 1941.
godlne, u gradu 6iJI su bedeml stolJe6ima odvajall od njegova
prlrodnog zaleda, provodlla Je svoj program i zelju naroda da Zadar
iz pepela Izraste, ne kao fenlks Istl," nego Јаб! I IJepSI.
Zadar Je, kao brod Sto gsunl najvebe nevere ne mogu potopltl, szaa6bulivstaalol. Dpaonnaosvojerstojajgermad zslagtaotoSvtoo,.,s6u0.0g00a'Zstaadnroavnnlikkaro, zprlsvtroeldjen6oa,o ;
kulturno i turlstlfiko srediSteopdine s dvostruko vi§e stanovnika,
sredlgte cijele Jedne regije. Posljedlce razvljanja Izvan mdtlce
zemlje I razaranja od bombardlranja koja su unlStlla uvellke I ono
malo industrljskih kapaclteta, dugo su se osjedale. Zahvaljujudl
zalaganjuradnlh IJudl I svojlm povoljnlm prlrodnlm uvjetima, Zadar
Je u protekllh 35godina ipak postlgao brz I dlnamifian razvoj.
IndustrIJa, koja je uglavnom preradiva6ka, glavnl je nosllac
prlvrednog razvoja I u ukupnom naclonalnom dohotku opdine
tsuurdizjealmuje[ sugjeodstniotemljsttvroedinsoam2;5 Pproomsteot. JNe azraosdtunpl'ljjeendosaho1d8akpopsrtoof,ilea
godlne po stanovniku Iznosb 33.000 dlnara, a ukupnl drufitvenl
proizvod tri mllijarde. U opeini'je zaposleno gotovo 30.000 radnika.
Gotovo nl iz 6ega narasle su snazne radne organlzacije: Jugosla-vensk- a tankerska- - plovldba, "Vlado Bagat", "Boris Kldrld", "Vlnll-plastlka- ",
da svatko dRoKbl"jZeadsvaor"j..z.asplruezmenallopjeroosvtodrj.e Tmujreisstja6kdaa sneosdveinsjapomenu, prema-биј- и dva milijuna, tr'govina I gradevlnarstvo su sve Ja6l. U klupama
osnovnlh Skola sjedl 8126 ибепЈКа, a u Skolsklm centrlma sredpjeg
usmjerenog obrazovanja Je 6700 u6enlka.vStudenjl Filozofskog
fakulteta, koji je 1956. godlne otvoren kao prva visokofikolska
duastanIzouv6aavuajDu almhuamclajln,idstol6lakzee izznraaznloteslttilh,ugogtorvadousvlkhojklrajperveadszteamvlljjae
vprqevdlnjeostta i.skao6jui vjaenzahvaljuju6l nelmarlma koji se brinu za o6uvanje I kao spomenik.
Pa iako smo eve6ano raspolozenl, лебето рогеб! da ima I
onoga Sto nlje u6injeno,.sto Je propuSteno, беда manjka. Ni'su
IskorlSteni svl . potencljali za razvoj industrije.. Јоб je mnogo
nezaposlenih. infrastruktura ne zadovoljava. Premalo Je st'rucnlh
kadrova.'AII bllo Zadra
' otkucava rltmom Jedlnog.krvotoka kojemu moie prlpadati.. ' ;....',
U.S. IMMIGRATION
INFORMATION
" IF YOU ARE INTERESTED IN WORKING OR
OPENINGA BUSINESS INTHE UNITED STATES
AS A PERMANENT RESIDENT CALL OR WRITE
Charles A! Glullnl Jr. Esq.
Attorney at law , ..
30 East 42nd Street - New York City, W.Y. 10017
Tel. (212) 6970337
~4. or contact t
182 Ottawa St. North
Hamilton, Ontario
(416) 547-365- 2
Л
S i,'SKm)!nK:m'mvMmf"- '- . . Tjtu.aiuwtiit4'4'ift'
Skare su malo selo u Gac- - crkyene tako I one svjetovne.
kom polju, nedaleko Oto6ca u vjerskom obredu posve6er
u Lici. Tu je sr.edinom rnjesev. "ja crkve osobnbje sudjelo-c- a
septembra bllo yellko vao ' peosv. e'plskop gornjo-slavlj- e,
jer je posllje nekoliko karlovadkl Simeon, zatlm na-godl- na
obnavljanja ponovo mjeshlk Ii6ki prpto "Jovo
otvorena I prlgodnlm cere-- Ogrijenovi6, mjesnl paroh
monijalom posvedena srp-- м"об Spasojevl6, igumanlja
ska pravoslavna crkva sv. rnanastlra Gomlrje Majska
Nikole. Anisija I drugL Bili su tu I
2lteljl Skara saml su obno- - iseljenlci Iz Kanade I USA, te
vlll svoju crkvu, I to ne samo savjetnlk u Komisiji IzvrSnog
ovi Iz Like nego I on! kojl zlve v,le5a Sabora SR Hrvatske za
Izvan domovlne. U Kanadl i odnose s vjersklm zajednl-US- A
osnovall su posebnl сагла Branko Kosanovi6,
odbor za obnavljanje crkve u '6,n PredsjedrtlStva Matlce
бкагата I sakuplll' 17.000 Iseljenlka Hrvatske mr Vito-dolar- a.
Ovu akclju vodlll su mir Unkovi'6, kao I predstav-Mifa- n
Orh'6 iz Wlndsora I Mi-- nlci nekih dru§tveno-pollt!6-le- na
Vukadinovid iz Chicaga, kjn organizacija Oto6ca.
kojl su I osobno prlsustvo- - Grkva u бкагата jedna je
vail sve6anostl.posvecenja u u nJzu od gotovo 40 pravo-бкагат- а. t slavnlh crkava Sto su u
Ovaj dogadaj prlvukao je u posljednjlh desetak godlna
to malo Ибко selo I brojne obnovljene samo u gornjo-drug-e
ugledne goste, kako karlovafikoj eparhljl. Tako su
spaSerja od propadanja ne
----- —— — samo mnoga svetlSta neao i
. Sabrana djela
Skendera
Kulenovi6a
Idu6e godlne Ijublteljiknjl- -
zevnostl doblt 6e jednu zals-- ta vrijednu edlciju пабе suv--
remene literature. Rljedrje o
programu bosanskohercego- -
vadkih izdava6a ("Svjetlost" i
"Veselln Masle§aM iz.Saraje--
va, GlasM iz Banja Luke,
Prva knjizevna komuna iz
iZdati sabrana djela, nedav--
ПО preminulog knjizevnika
Skendera Kulenovi6a, a UZ
kritl6ki odabir svega onoga
§tO je bvaj Istaknuti pjesnik
reVolucije StVOrlo U SVOm
dugogodiSnjem knjizevnom
radu bit ce i sturiiia n nifinn.
Нvomлоdпeuк. „kЈaЛo „иiI nmnlAri a I S,i6"0'
Redakcija ediclje sastav--
Ijena je od predstavnika izda--
Vaca, a rukovodilac je dr
prof. Midhat Begi6.
Hi
za na
Za u ili bilo
GLOBE TOURS,
615 Ave.
4, Man.
IN.TER-NATIO- N TRAVEL,
1605 North,
vrljednl spomenlcl' kulture.
To je naglaSeno I u zdra-vica- ma na гибки §to ga je
peosv. eplskop gornjo-kar-lova6- ki Simeon dao za uzva-nik- e
I goste posllje posve6e--
nja u ,Skarama. U zdra--
je posebno Istaknut
doprlnos Iseljenlka dvoj, I
mnoglm druglirh akcijama
koje se poduzimaju Sirom
zemlje.
=
UtKHVene rilTlSke
ОГОђПЈСе U PlVotU
radnicl gradevinskog preduzeda
"Progres" temelje za pos- -
lovno-stamben- u zgradu Beograd- -
ske banke u Pirotu, na dubini od 4
metra otkopano je Sest dobro
o6uvanln grobnlca. Nadeno je Sest
'iudsklh skeieta, dugih preko 1 ,eo
m u Qrabovima diji su kovCezi
od opeke pronadeni, su
razni Preameti, vojnick s em, vaze,
kerami6kl predmetl.l dr.
vlja se da su grobnice iz rlmskog
perioda, §to potvrduje einjeniou da
je ovaj grad u to doba bio vazno
mesto na poznatom putu Via
Militaris.
koju drugu zemlju, obratite se na
iff Д # If — ' И
GLOBE TOURS,
1066BloorSt. W.
Toronto, Ontl
Phone:
EAST-WES-T TRAVEL,
10553-- A - 97 St.
Edmonton, Alta.
Phone: 424-990- 7
3479 Dumbar St., Vancouver, B.C., V6S 2C3
Akozelite kupiti prodati bilo koju vrstu nekretnine ilr tbeilzenfiosna:, (6o0b4r)at2i28t-9e71- 1 se iii 6u82-s05l1-u1,ge pangaeSre3m152je(z2ik4u6ansaa dnevnb). .
cSiJalE;ilAi RinAveTstSmKenI,t.reprezentative: Residential, commer--'
putovanjo Jugoslavjju
Selkirk
Winnipeg
Phone: 586-188- 6
Centrist.
Calgary, Alta,
Phone: 277-262- 6
crkve
vicama
(ng)
kopaju
r™l™w
Pretpost
531-35- 93
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, December 13, 1978 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1978-11-08 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000088 |
Description
| Title | 000781 |
| OCR text | : жжтх ШШШШ mm 1.ШШ# т 1,1 т gSr1aШS№iiШi Ш!ШШ1ШЖ A'-FA+i4I-'.JI!(уЛ!.' ?к 'Ч- - I I ;?:г; AlflVIIR II лкнГ9П1н &№-?- # .."47 w 1Д Л 11'ИИ I . II I Enciklopedija CmeGore udetiri toma ., , .' Tltograd — Akademija znariosti i umetnbsti jugo-- . slovenske republike Crne Gore pristupila je priprerna-m- a za izdavanje enciklopedi-j- e Crne Gore u 6etiri toma. Istovremeno, u. najstarijoj izdavadkoj kudi ove republi-ke, i jednoj od najstarijih Stamparija u Evropi "Obod", priprema se nekoliko repre-zentatlvn- ih izdanja poezlje i proze crnogorskih knjizevni-k- a. 1пабе, u "Obodu" se nas-tavl- ja бети jiezdoavvaanizjedavraefdinkiakakupcoa skrenula paznju domace i strane javnosti. Preduzece "Obod" je, na primer, prvo u Jugoslaviji Izdalo srpskohr-vatsko-kines- ki re6nlk. Gradi se put preko Rtnja Radnicl Preduzeca za puteve'lz Zaje6ara poceli su Izgradnju najte-z- e deonlce u duzlnl od osam kilometara u sastavu buduce sao-bracajnl- ce Sokobanja - boljevac preko planine Rtnja. Prema obeca-njim- a graditelja, ovaj deo puta bide zavrfion do Dana Republike. Cltav put dugafiak 30 kilometara zavrfiide зе Idu6e godihe, a njegovom izgradnjom znatno ce bitl poboljfia-n-a saobfacajna veza gradova tlmo-Cko- g i njSkog fegiona. Prvi slavenski univerzitet Vdenik Kirila I Metodija, Kliment Ohridski godlne 893,-po- d citadelom Samuilove tvr-da- ve podigao je svoiu zaduibi-n- u manastir Svetl' Pantelej-mo- nf vrlo гпабајап kulturno--historljs- ki spomenik make-donsk- e i slavenske kulture, Medu zidinama manastlra ra-dio je prvi slavenski univerzi-tet, u kojem je vile od tisudu u6enlka stjecalo znanje kojeje zatim Sireno u sve krajeve u kojima su iivjeli Slaveni. Tu je Kliment Ohridski sastavljao i svoje literarne tvorevlne, re-- mek-dje- la srednjovjekovne в1а venske knjlzevnosli. Manje je poznato'da je u sklopu uni-verzite- ta, bila otvorena I prva mediclnska ikpla lif Evropi. Biografi Klimenta, Ohridskog detdljnp. oplsuji'da. su uSlte-I-ji ove ikole oivbrlli bolnicu, u kojoj je Ијебепје bilo' 'be-- „ splatno, a'magija najstro&e za-branjiv- ana. Lijederije se obav-Ijal-o hipnozorh, smgestijom, ra-- 'znim Ijekovitlm iravama i na-- 1 .piclma. U okviru'univerzlteta radio je i Odsjek za mUziku, gdje su se Skolovale ge'neracije crkve-ni- h рјераба za koje je earn Kliment Ohridski sastavljao stihove. U Klimentovom ma- - nastlru' osnovne pouke dobivq-- li su i buduti. slikari i drugi-umjetnici- , kojl su bill vrlo tra ,ienl majstorl.za dekoriranje crkavat[ slikanje. ikona, prepi-sivari- je i, ukrdSavanje rukopis- - --- nih knjlga. Ј'Л r l "ПЛ j-- i„ .MiL.T.Uin'Ji if . .ШППГ7А"5ЋЛЗШ ЛМ-Ш- П P' т Л m j. n mm I' m-m-w i ш K. i.rfi' .тп ТЧГЈ' u 1 , М#"ТП'Г7 ЛЉЧ. 7Л . .1 . i I'.r h'j c ч 'i. nii r . — Jti . -- j j - u4a.ib кл љ теш i г.гтпи m—tth : --. '"fi . w r k ш " i гч! a - t -- " ————.... . ...— x.i fff Zadar: тШ Т&шш&& ФМшШМ§ШЖШМЖ Odlukom ZAVNOH-- а Zadar Je napokon i na zemljoplsnoj karti postao dio jedine organske cjellne kojoj prlpada. Kojoj je po svemu ostalome oduvijek I prlpadao bez obzlra na svojatanja kojima su ga grablll, Ime kojima su ga nazlvali, zastavu koju su na njim vljall. N1 tajnl Londonski pakt, kojim Je obedan ItaliJI, ni Javni Rapalskl ugovor kojim su J; rfa ustupili, nlsu ga Ipak otrgnull od naroda kojem Je duhom prlpadao kroz etoljeca stradanja. Najteze'rane dobio Je u drugomo svjetskom ratu. Fotograflje I zflvlmatoi.vlUsvgjreaddoucesaoblIazsgnielhdu rgurfaiedvalknoa,ji ssae gnreaSdtoomvIvSie§eodnlje§enslt mtiosguadoa stanovnika, г1Јеб sloboda neraskldlvo vezana uz Ime Jugoslavlje НјебИа Je rane, prkoslla rufievinama.i neimaStlnl, zlvjela bez struje, I vode, I. bez krova. Komunlstl6ka partija organlzlrana u Junu 1941. godlne, u gradu 6iJI su bedeml stolJe6ima odvajall od njegova prlrodnog zaleda, provodlla Je svoj program i zelju naroda da Zadar iz pepela Izraste, ne kao fenlks Istl," nego Јаб! I IJepSI. Zadar Je, kao brod Sto gsunl najvebe nevere ne mogu potopltl, szaa6bulivstaalol. Dpaonnaosvojerstojajgermad zslagtaotoSvtoo,.,s6u0.0g00a'Zstaadnroavnnlikkaro, zprlsvtroeldjen6oa,o ; kulturno i turlstlfiko srediSteopdine s dvostruko vi§e stanovnika, sredlgte cijele Jedne regije. Posljedlce razvljanja Izvan mdtlce zemlje I razaranja od bombardlranja koja su unlStlla uvellke I ono malo industrljskih kapaclteta, dugo su se osjedale. Zahvaljujudl zalaganjuradnlh IJudl I svojlm povoljnlm prlrodnlm uvjetima, Zadar Je u protekllh 35godina ipak postlgao brz I dlnamifian razvoj. IndustrIJa, koja je uglavnom preradiva6ka, glavnl je nosllac prlvrednog razvoja I u ukupnom naclonalnom dohotku opdine tsuurdizjealmuje[ sugjeodstniotemljsttvroedinsoam2;5 Pproomsteot. JNe azraosdtunpl'ljjeendosaho1d8akpopsrtoof,ilea godlne po stanovniku Iznosb 33.000 dlnara, a ukupnl drufitvenl proizvod tri mllijarde. U opeini'je zaposleno gotovo 30.000 radnika. Gotovo nl iz 6ega narasle su snazne radne organlzacije: Jugosla-vensk- a tankerska- - plovldba, "Vlado Bagat", "Boris Kldrld", "Vlnll-plastlka- ", da svatko dRoKbl"jZeadsvaor"j..z.asplruezmenallopjeroosvtodrj.e Tmujreisstja6kdaa sneosdveinsjapomenu, prema-биј- и dva milijuna, tr'govina I gradevlnarstvo su sve Ja6l. U klupama osnovnlh Skola sjedl 8126 ибепЈКа, a u Skolsklm centrlma sredpjeg usmjerenog obrazovanja Je 6700 u6enlka.vStudenjl Filozofskog fakulteta, koji je 1956. godlne otvoren kao prva visokofikolska duastanIzouv6aavuajDu almhuamclajln,idstol6lakzee izznraaznloteslttilh,ugogtorvadousvlkhojklrajperveadszteamvlljjae vprqevdlnjeostta i.skao6jui vjaenzahvaljuju6l nelmarlma koji se brinu za o6uvanje I kao spomenik. Pa iako smo eve6ano raspolozenl, лебето рогеб! da ima I onoga Sto nlje u6injeno,.sto Je propuSteno, беда manjka. Ni'su IskorlSteni svl . potencljali za razvoj industrije.. Јоб je mnogo nezaposlenih. infrastruktura ne zadovoljava. Premalo Je st'rucnlh kadrova.'AII bllo Zadra ' otkucava rltmom Jedlnog.krvotoka kojemu moie prlpadati.. ' ;....', U.S. IMMIGRATION INFORMATION " IF YOU ARE INTERESTED IN WORKING OR OPENINGA BUSINESS INTHE UNITED STATES AS A PERMANENT RESIDENT CALL OR WRITE Charles A! Glullnl Jr. Esq. Attorney at law , .. 30 East 42nd Street - New York City, W.Y. 10017 Tel. (212) 6970337 ~4. or contact t 182 Ottawa St. North Hamilton, Ontario (416) 547-365- 2 Л S i,'SKm)!nK:m'mvMmf"- '- . . Tjtu.aiuwtiit4'4'ift' Skare su malo selo u Gac- - crkyene tako I one svjetovne. kom polju, nedaleko Oto6ca u vjerskom obredu posve6er u Lici. Tu je sr.edinom rnjesev. "ja crkve osobnbje sudjelo-c- a septembra bllo yellko vao ' peosv. e'plskop gornjo-slavlj- e, jer je posllje nekoliko karlovadkl Simeon, zatlm na-godl- na obnavljanja ponovo mjeshlk Ii6ki prpto "Jovo otvorena I prlgodnlm cere-- Ogrijenovi6, mjesnl paroh monijalom posvedena srp-- м"об Spasojevl6, igumanlja ska pravoslavna crkva sv. rnanastlra Gomlrje Majska Nikole. Anisija I drugL Bili su tu I 2lteljl Skara saml su obno- - iseljenlci Iz Kanade I USA, te vlll svoju crkvu, I to ne samo savjetnlk u Komisiji IzvrSnog ovi Iz Like nego I on! kojl zlve v,le5a Sabora SR Hrvatske za Izvan domovlne. U Kanadl i odnose s vjersklm zajednl-US- A osnovall su posebnl сагла Branko Kosanovi6, odbor za obnavljanje crkve u '6,n PredsjedrtlStva Matlce бкагата I sakuplll' 17.000 Iseljenlka Hrvatske mr Vito-dolar- a. Ovu akclju vodlll su mir Unkovi'6, kao I predstav-Mifa- n Orh'6 iz Wlndsora I Mi-- nlci nekih dru§tveno-pollt!6-le- na Vukadinovid iz Chicaga, kjn organizacija Oto6ca. kojl su I osobno prlsustvo- - Grkva u бкагата jedna je vail sve6anostl.posvecenja u u nJzu od gotovo 40 pravo-бкагат- а. t slavnlh crkava Sto su u Ovaj dogadaj prlvukao je u posljednjlh desetak godlna to malo Ибко selo I brojne obnovljene samo u gornjo-drug-e ugledne goste, kako karlovafikoj eparhljl. Tako su spaSerja od propadanja ne ----- —— — samo mnoga svetlSta neao i . Sabrana djela Skendera Kulenovi6a Idu6e godlne Ijublteljiknjl- - zevnostl doblt 6e jednu zals-- ta vrijednu edlciju пабе suv-- remene literature. Rljedrje o programu bosanskohercego- - vadkih izdava6a ("Svjetlost" i "Veselln Masle§aM iz.Saraje-- va, GlasM iz Banja Luke, Prva knjizevna komuna iz iZdati sabrana djela, nedav-- ПО preminulog knjizevnika Skendera Kulenovi6a, a UZ kritl6ki odabir svega onoga §tO je bvaj Istaknuti pjesnik reVolucije StVOrlo U SVOm dugogodiSnjem knjizevnom radu bit ce i sturiiia n nifinn. Нvomлоdпeuк. „kЈaЛo „иiI nmnlAri a I S,i6"0' Redakcija ediclje sastav-- Ijena je od predstavnika izda-- Vaca, a rukovodilac je dr prof. Midhat Begi6. Hi za na Za u ili bilo GLOBE TOURS, 615 Ave. 4, Man. IN.TER-NATIO- N TRAVEL, 1605 North, vrljednl spomenlcl' kulture. To je naglaSeno I u zdra-vica- ma na гибки §to ga je peosv. eplskop gornjo-kar-lova6- ki Simeon dao za uzva-nik- e I goste posllje posve6e-- nja u ,Skarama. U zdra-- je posebno Istaknut doprlnos Iseljenlka dvoj, I mnoglm druglirh akcijama koje se poduzimaju Sirom zemlje. = UtKHVene rilTlSke ОГОђПЈСе U PlVotU radnicl gradevinskog preduzeda "Progres" temelje za pos- - lovno-stamben- u zgradu Beograd- - ske banke u Pirotu, na dubini od 4 metra otkopano je Sest dobro o6uvanln grobnlca. Nadeno je Sest 'iudsklh skeieta, dugih preko 1 ,eo m u Qrabovima diji su kovCezi od opeke pronadeni, su razni Preameti, vojnick s em, vaze, kerami6kl predmetl.l dr. vlja se da su grobnice iz rlmskog perioda, §to potvrduje einjeniou da je ovaj grad u to doba bio vazno mesto na poznatom putu Via Militaris. koju drugu zemlju, obratite se na iff Д # If — ' И GLOBE TOURS, 1066BloorSt. W. Toronto, Ontl Phone: EAST-WES-T TRAVEL, 10553-- A - 97 St. Edmonton, Alta. Phone: 424-990- 7 3479 Dumbar St., Vancouver, B.C., V6S 2C3 Akozelite kupiti prodati bilo koju vrstu nekretnine ilr tbeilzenfiosna:, (6o0b4r)at2i28t-9e71- 1 se iii 6u82-s05l1-u1,ge pangaeSre3m152je(z2ik4u6ansaa dnevnb). . cSiJalE;ilAi RinAveTstSmKenI,t.reprezentative: Residential, commer--' putovanjo Jugoslavjju Selkirk Winnipeg Phone: 586-188- 6 Centrist. Calgary, Alta, Phone: 277-262- 6 crkve vicama (ng) kopaju r™l™w Pretpost 531-35- 93 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000781
