000318 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 2 MOVOST1 Utorak 4 jula 1944 NOVOSTI NEĆEMO ZABORAVITI PubUshed every Tuesdav Thursdcrv and SaturdaT by the Novosti Publishing Company NECEilO OPROSTITI In tbt Croaticn Language Izlazi svaki utorak četvrtak 1 subotu u hrvatskom Jeziku Hegifltered in the Registrv Oiiic for the City of Toronto on the 24th day oi Octobsr 1941 as No 46052 CP Dopisi bez potpisa se ne uvrićuju — Rukopisi se ne vraćaju Naša najvažnija zadaća Pitanje pomaganja našoj braći u Jugoslaviji povezano je sa više poteškoća nego i jedno drugo pitanje koje je stojalo pred našim pokretom Naša se pomoć tražila iz zemlje i od prijatelja oslobodilačkog pokreta izvan zemlje Apeli dolaze već skoro dvije godine dana a pomoć još ne možemo poslati iz raznih tehničkih razloga i zbog uzroka koji zasjeoaju u medjunarodna pitanja Pa i pored sviju teškoća naša emigracija je do sada učinila niz priprema Sakupljeno je do 200000 dolara održana je konvencija svih Južnih Slavena — progresivno i demo kratski orijentiranih sakuplja se odjeća lijekovi i druge njima potrebne stvari i t d Pored svega toga pred nama su još mnoga pitanja koja se moraju riješiti i koja ne trpe dugog odlaganja Još je ogromno polje rada za vodstva sviju organizacija Južnih Sla-vena za pojedine kolonije i za svakog pojedinca Mi još nismo svim našim iseljenicima u potpunom svjetlu objasnili pitanje zašto i kako treba pomoći Mi još nismo ni blizu dobro obja-snili kanadskom narodu kako stoji pitanje pomoći borcima u Jugoslaviji Još nismo obavjestili ni vladu ni državnike poli-tičare i razne kanadske organizacije o čemu se radi i što je sve potrebno da bi se pomoć mogla čim prije poslati Kanadska štampa dosta piše o herojskim borbama našeg naroda Malo ćete naći čak i djece koja ne znaju o Maršalu Titu i njegovoj junačkoj vojsci o našim junačkim narodima Ali i u tim novinama skoro malo ili ništa ne pišu o tome da Je te borce potrebno pomoći i kako njim pomoći Izuzimajući Vancouver još ni do danas naše organizacije nitu pokušale da obavjeste lokalnu štampu o našem radu i poteškoćama sa kojima se suočujemo U svakom gredu u svakom naselju treba informirati vodeće kanadske ličnosti svim tim problemima Tako isto bi se mogle obavjestiti crkve ne političke kulturne i druge organizacije Trebalo bi to pl tanje postavljati i na sjednicama radničkih zanatsko-unijski- h organizacija i tražiti njihovu ko-operac- iju Kad bi naše orga-nizacije lokalna vijeća i drugi medjumjsni odbori usposta-vili takve komitete koji bi posjetili gore spomenuta tijela nema dvojbe da bi odziv bio dobar Inače kako ćemo do-biti od nekoga potporu za stvar koja njemu nije jasna? Kako će gradska uprava unijsko vijeće ili ma koja kanadska or-ganizacija dignuti svoj glas u prilog slanja pomoći Novoj Ju-goslaviji ako mi sami ne govorimo nikom izvan naših uskih redova? A zar možda nismo u stanju provesti takvu agitaciju i propagandu za borbu u Jugoslaviji? Zar se borba našeg naroda nije pročula po cijelom svijetu? Zar je potrebno Englezima Amerikancima Francuzima i drugima objašnja-va- t da je Tito i njegova oslobodilačka vojska saveznik Ujedi-njen Nacija? Ne nije teško Sve što treba je tražiti njihovu po moć i oni će kad njim se stvar objasni učiniti svoj dio Neka se ne smatra da je pitanje obavještenja kanadske Javnosti isključivo pitanje zaduženih ljudi iz Toronta To ie pitanje sviju naših organizacija i sviju kolonija Svatko treba da radi u svojoj okolici To pitanje ne trpi odlaganja Treba odmah početi u duhu odluka konvencije i na osnovi instruk-cija koje su poslate svim organizacijama Drugo važno pitanje je proširenje baze za sakupljanje po-moći Priličan broj našeg naroda dao je svoja obećanja i na tome se izgleda stalo Nitko se ne stara da se radom nastavi i tamo gdje se prije nije dospjelo Mogućnosti za to ima Ali mi sami sebe uvjeravamo da je prosto nemoguće ništa dalje raditi dok se ne dobije dozvola za slanje pomoći To je najo-pasnija pojava medju našim najboljim i naj požrtvovnijim pri jateljima Mnogo ih je koji vele kad se dobije dozvola onda će biti lako raditi i prikupljati Dozvola će biti U to mi tvrdo vjerujemo ali ne treba ostaviti da tu dozvolu traži tek par lju-di iz Toronta Treba tako raditi da svi tražimo i radimo na dobivanju dozvole jer treba znati da se putem masovnog pri-tiska sa jedne i druge strane sa jednog i drugog mjesta lak-še postižu takve stvari I bez toga dozvola bi bila Ona će biti oli sa takvim radom biti će mnogo brže — a to je što mi svi želimo i naš narod u kraju očekuje Konvencija je sazvala bila ne radi toga da se medju so-bom hvalimo kako smo sakupili 200000 dolara i kako je sve u redu nego je zadaća konvencije bila da ona bude podstrek za daljnji rad za daljnje sakupljanje obećanja i robe za prenošenje akcije medju naše najšire slojeve i pred kanadsku Javnost Svaki onaj koji je u drugom smislu zamislio konven-ciju taj griješi Poslije konvencije se u mnogim mjestima krstilo ruke a naša braća iz starog kraja svaki dan pozivaju: "Pomotite pomolite!" — A mi kao da smo oglušili pa ništa ne čujemo nego vičemo: "Nema dozvole nema dozvole — a kod Je dobijemo pomoći ćemo!" Nema iz kolonija one vatre i onog oduševljenja sve radi te dozvole Nema onog poleta takmičenja i dobrih poteza o masovnom radu A naš neprijatelj to iskorištava i vrši razorni rad pokušavajući medju našim redovima stvoriti "razbijenu vojsku" Oni izlaze sa raznim predložimo kojima nije cilj po-maganje nego odmaganje Tako rade fašisti Tako rade i oni koji nisu fašisti ali su izgubili svaki smisao za moralnu i mate-rijalnu odgovornost Tako rade i oni kojih ne može ništa za-grijati ni oduševiti osim pive i debele hladovine Kampanja za pomoć Jugoslaviji to je "test" po kome mo-iem- o vidjeti što smo i koliko smo u stanju učiniti za one koji su sve dali za opću stvar a ništa za sebe lično Kampanja beba da je ogledalo naše svijesti našeg požrtvovanja naše sposobnosti da se borimo sa teškoćama sve dok ih ne sa-vladamo Do sada svega toga nismo pokazali u većoj mjeri Namjera ovog našeg uvodnika je da pozovemo sve i svakog na noge nečekajući odozgo da netko drugi ma što bilo za nas uradi Mi ne smijemo ostati na miru i krstiti ruke sve dok ne dobijemo mogućnost prokrćiti put i otkloniti sve zapreke za pomaganje nas braće u starom kraju Na posao braćo i sestre I OTAC BRZOJAVNO Piše: NINA DELIGENSKAJA Moskva — Stari dvorac nalazi se u jednoj mirnoj ulici Moskve Okićena prostrana i rasvjetljena dvorana svjedoči da tu iivi čovjek sa velikom profesijom Slike zrač nih posada i mape koje pokazuju frontove velikog patriotskog rata razviješene su po zidovima Jed-nostavni okvir drži počasni certifi kat kojeg je sovjetska vlada poda rila pilotu Sovjetskog Saveza za njegov energičan i požrtvovan rad u stvaranju sovjetske avijacije jo3 pred 20 godina Nalazimo se u stanu "oca ruske avijacije" Borisa Rosinskog naj-starijeg ruskog pilota Na 9 maja pionir ruske avijacije slavio je svoj CO-- ti rodjendan Od svojih 60 godina života 35 godina je posvetio avijaciji Boris Rosinski visok čovjek sa Širokim ramenima i usprkos sivih kosa aktivan je kao mladić Nje govu jednostavnu sivu uniformu kite vrpce koje je dobio u počast njegovog neumornog rada Kad je doznao da sam ja dopis nik Sve-slavensk- og Odbora Boris Rosinski je toplo izrazio svoj inte-res u aktivnosti Odbora "Ja se ponosim činjenicom" — Goebbelsova propagan-da o sporazumu Tita-šubaši- ca New York Herald Tribune u svom broju od 27 juna donosi je-dan dulji izvještaj svog dopisnika Russell Hill-- a o značaju sporazu-ma izmedju maršala Tita i pred-stavnika kralja Tetra dr I šuba-šić- a u kome opisuje propagandis-tičke mjere koje naciste upotreb-ljuj- u da suzbiju u jugoslavenskim narodima efekat tog sporazuma "Nacisti u njihovoj propagandi o Tito-šubaš- ić sporazumu mi već kko Sto se očekivalo zagrabili fa-k- at da su obojica od ovih vodja Hrvati Beogradski radio kojega kontroliraju nacisti naglašava da sudbinom Srbije ne mogu odlučiti dvojica ne-Sr- ba Razumije 6e ne spominje činjenicu da Subašić nije govorio za sebe kao Hrvat nego za srpskog kralja koji mu je dao mandat "Ne amo nacisti već i tako lju-ti neprijatelji Partizana kao što su general Milan Nedić srpski kvis-ling i general Draža Mihajlović će bez dvojbe igrati na tome da je ovo tek sporazum izmedju dvojice Hrvata i da mi Tito i Šubašić oru-dj- e Rusa i Engleza" Ova Goebbelsova propaganda se Mri ne samo u Jugoslaviji već u čitavom svijetu U Americi iste argumente se može naći u stupci-ma "Američkog Srbobrana" U Kanadi kod "Glasa Kanadskih Sr-ba" FaMstićka linija je svuda jed-na te ista Sovjetski parni valjak u pokretu RUSKE AVIJACIJE NOVOSTIMA OD SVE-SLAVENSK-OG ODBORA ZA ŠTAMPU rekao je "ito su ruski piloti uvjek spremni braniti našu slavensku braću pa čak onda kad je naša avijacija bila u začetku Želim spo-menuti 1912 godinu i balkanski rat Njemačka je poslala svoje aeroplane na Balkan da se bore protiv slavenskih naroda Ovo je izazvalo duboki gnjev u Rusiji Ru-ski avijatičari zaključili su da ne posredno formiraju dobrovoljačku jedinicu za pomoć našoj braći Sla-venima Inicijatori i organizatori bili smo ja i Aleksandar Vasiljev glasoviti ruski pilot Interes je bio ogroman Tek smo samo nagla-sili potrebu sabiranja fonda novac je već počeo stizati u velikim svo-tama Kupili smo najmodernije aeroplane tog vremena aeroplane koji su dobili prvu nagradu u rus-kom natjecanju Najbolji ruski avijatičari kao Kostin Agafonov i mnogi drugi priključili su se zračnoj dobrovoljačkoj jedinici "U nekoliko dana kasnije ruska zračna dobrovoljačka jedinica i piloti stigli su na Balkan gdje su i ostali do svršetka rata Svojim laganim aeroplanima ruski piloti bili su u stanju dati veliku pomoć slavenskim vojnicima "Ova epizoda u historiji ruske avijacije vrlo je draga nama sta-rim avijatičarima" — rekao je Ro-sinski Boris Rosinski bio je cijelo vri-jeme aktivni učesnik u stvaranju ruske avijacije On sada radi na njezinoj historiji u svojstvu sav-jetnika u odjeljenju historije avt- - jonske tehnike — Jonikidze Avi-jonsk- og Instituta u Moskvi jedi nog instituta takve vrste u Sov jetskom Savezu General Simovic o jugo-slavenskim brodovima London (brzojavno) — Vaš do pisnik je nedavno razgovarao sa generalom Simovićem po pitanju jugoslovenskih brodova koji se nalaze izvan zemlje i koji bi za-pravo morali biti u službi naroda u ovim teškim časovima U razgovoru o vlasnicima koji nastoje dobiti pravo da svoje bro dove mogu prodati general Simo-vic kaže — da se sve takve odluke moraju stvarati na osnovu pravde istine i poštivanja privatnih po-sjeda Ali za vrijeme rata intere-si narodne borbe i zemlje moraju biti Iznad toga "Sva sredta koja se mogu dobiti i koja mogu pomoći našim narodima i našim saveznicima u ovo] velikoj i kr-vavoj borbi za uništenje neprija-telja našeg moraju biti iskorište-na Pa u koliko će trebati bilo kakva naplata dati će se poslije rata Pravda traži da svaki snosi dio ratnih napora kad jedni da-va- ju soju krv i svoje žhotr onda oni koji ne doprinaiaju nikakvih drugih žrtava moraju pomoći i doprinjeti u svojim posjedima" Učesnik i svjedok nebrojenih historijskih dogadjaja prijatelj i učitelj nekoliko generacija glaso-viti ruski pilot "djed ruske avi-jacije" stvorio je pravi muzeum u svom stanu — bogatu zbirku naj-interesantnijih materijala doku-menata fotografija i raznih mo-dela "Sav ovaj materijal upotreblju-je- m za spomen knjigu koju sada pišem" — rekao je Rosinski "Na-dam se da će moja knjiga učiniti veliki doprinos ne samo historiji avijacije nego i historiji cijele Rusije" No bilo bi pogrešno smatrati da su se stari ruski avijatičari posve-tili samo mislima o prošlosti Na stolu ovog avijatičara ima velika hrpa novih listova koji su mu po-slani Jedan list je od vojnika avi-jons- ke jedinice koji se toplo zah-valjuju Rosinskom za njegov iz-vještaj o tehnici aeroplana Oni ga pozivaju da još dodje k njima i da im opiše djela njegovih mno-gobrojnih učenika na frontovima velikog patriotskog rata Boris Rosinski redovito dava iz-vještaje i održava predavanja Njegove veze sa frontom su jake i on je postigao slavu u širenju avi-jons- ke znanosti "Vježbanje obučavanje mladih pilota je moj doprinos u patriot-skom ratu" — rekao je Boris Ro-sinski "živili saveznici! živila pobjeda! klicao je narod Negdje u Centralnoj Bosni — Jednog sunčanog dana sredinom prošlog tjedna doplovila je zrač-na flota sa transportnim aeropla-nima i spustila se u ovoj prostra-noj dolini Dopremljeno je i razlo-žen- o ono što je najdragocjenije vojsci i narodima borbene Jugosla-vije U manje od 30 minuta aeropla-ni su razložili vojnički automobil nazvan jeep i trailer hiljade omo-ta raznovrsne municije hrane odijela i drugog Još dok su kružili u zraku na-rod je trčao iz pokrajne borove šume pozdravljajući i kličući aeroplanima svojih saveznika Sve je to beskućni I gladni narod koji živi u šumi i jede što može naći Oduševljenju i radosti nije bilo kraja Iz svih grla orili su se po-klici: "21 vili naši Saveznici! Ži-vila pobjeda!" Nakon su aeroplani razložili svoj teret nakrcani su sa ranjeni-cima i bolesnicima Prije nego su se zatvorila vrata na aeroplanima bolesnici su iz aeroplana bacali ci-pele čizme sandale i kapute Pre-više je dragocjena ova roba da itit! t Amlt Philip Jordan I NA NEOPISIVI ZVJERSKI TEROR OKUPATORA NAROD BRA-ČA ODGOVARA JOŠ JAČOM MRŽNJOM I ODLUČNI-JO- M BORBOM (Ovaj članak je izašao u novini "Slobodna Dalmacija" 22 marča 1944 u oslobodjenom predjelu Dalmacije) Njemački koljači izvršili su ma-fov- ne pokolje na otoku Braču Po slije hapšenja muškaraca i žena u Selcima Nerežišću i drugim mje stima otoka poslije silovanja žena i djevojaka pljačkanja i uništava nja njemački banditi počinili su najstrašnije i najsvirepije zločine koje samo ludjak može izmisliti a Nijemac izvršiti U svojoj zloči načkoj namjeri da pokolju i odve du što više naše braće Nijemci su zadnjih dana izdali naredbu da ni ko od muškaraca starijih od 12 go-dina nesmije izlaziti van mjesta a žene samo 2 km Poslije te na redbe slijedila su ubistva Ivan Jelinčić iz Postira ubijen ie skupa sa jednom ženom kad su išli tražiti propusnicu u Nerežišće Dva rodoljuba iz Murvice ubijeni su na putu kod Nerežišća iako su odmah dignuli ruke na poziv njemačke za-sjede Okupator vrši blokadu po lja s namjerom da svakoga koga zatekne odmah ubije Švabe pucaju na ljude u šumi i polju kao na div-Ija- če U PUCIšćU NACISTI UBILI 50 LJUDI I SVEĆENIKA Prvog dana dolaska hitlerovaca u Pučišće razbojnički je ubijen i opljačkan jedan rodoljub 4 mar-č- a po noći Nijemci su opkolili mjesto i upalili pucajući u prozore i vrata Zatim su uhvatili oko 50 ljudi medju kojima i svećenika Don Franu Krstinića sa otoka Hvara i odveli ih na brod Sutra u jutro nadjene su na ulicama lje-ži- ne devetorice rodoljuba Osmog marča okupator je upa3 u mjesto Praznice Narod je pred Nijemcima pobjegao Iz mjesta S sklonio se u polju i šumi U mje-stu je ostalo 7 staraca Krvnici su zapalili sve kuće koje su ostale poslije paljenja talijanskih fašista i opljačkali su imovinu Sedmorici staraca nalili su benzin u usta i žive ih zapalili skupa s njihovim kućama SVEĆENIKA AIMUNOVIĆA NACISTI SU SASJEKLI NA KOMADE Poslije razbojstva i pljačke u Pražnicama krenuli su podivljali Švabe prema Gornjem Humcu Na-rod Gornjeg Humca nije imao vre-mena da sav pobjegne Nijemci su opkolili selo i uhvatili 20 muška-raca i poslije pljačke i paleža od-veli ih nad jamu da Ih strijeljaju Trojica su ranjeni pobjegli a os tali su strijeljani neki zakopani a neki samo bačeni u jamu Medju ubijenima je mjesni župnik Don Kuzma Simunović Njemačke zvi jeri naročito su mučili svećenika Don Kuzmu šimunovića Da bi mu muke bile još veće otsjekli su mu spolni organ i nakon toga isjekli su mu čitavo živo tijelo na koma de U Selcima je uhapšeno preko 40 Podzemna Italija budi Berne — Vijesti sa talijanske granice javljaju o masovnim pou- - ličnim borbama izmedju naroda i nacističkih okupatora u Milanu Bologni Genoi Turinu i drugim gradovima sjeverne Italije U Mi lanu i Genoi buknuo je generalni štrajk u ratnim tvornicama Rad-nici su poubijali njemačke straža-r- e te svi do Jednog izašli iz tvor-nica i stali na čelo narodnih bor-ba Borbe su najprije započele sa zahtjevom da se odstrani Mussoli- - FRANCO I "ATLANTSKI ZID" Nigdje nije njemačka propagan-da o nepobjedivosti atlantskog zi-da naišla na toliko povjerenje kao u Madridu Invazija je stoga fa-langistič-kim krugovima u Španiji bila teški udarac Falangistička novina i radio primorani su priz-nati savezničko nastupanje ali ne mogu ni svog strpljenja sakriti u očekivanju njemačkog protu-napa-d- a Oni su postavili sve svoje nade u sposobnost njemačke vrhovne komande da protjera anglo-ameri-č- ke sile u more Kada je Franco govorio pred španjolskim oficirima dva puta je pred javnošću isticao svoju teori-ju o ratu U privatnom razgovori-ma je čak još više govorio o ulozi koju bi on slučajno igrao On sebe smatra zajedno sa Vatikanom kao najglavnijeg agenta za mirovne pregovore rodoljuba Nijemci prisiljavaju sav narod da im gradi bunkere Mjesto Nerežišće neprestano je u blokadi Nitko ne smije izaći iz mjesta Uhapšeno je 50 rodoljuba GLADNI HITLEROVCI OTVARAJU GROBOVE Okupator prisiljava sve stanov-ništvo Bola starije od 12 godina da ruši kuće oko kasarni i da gradi bunkere Dva rodoljuba u Bolu su strijeljana je mitraljeze U Postirama su stri- - Gladni Hitlerovi psi traže parti-zanske bunkere i magazine i prili-kom pretresivanja otvaraju gro-bove Tred nekoliko dana otvorili su grob u selu Murvici u kojem je bio svježe zakopan mrtvac LjeSi-na- ri nisu mogli da izdrže smrad i u zbunjenosti jednom banditu za-hvatila je nadgrobna ploča ruku Nijemci zaplašuju narod Postira dovodeći ga u grupama pred svo-je mitraljeze U Postirama su stri-jeljana tri rodoljuba U donjem Humcu pohvatano je 50 muškaraca i opljačkano je čita-vo selo Nijemci su uhapsili 41 rodoljuba i blokirali mjesto Sutivan NAROD OTOKA BRAĆA SE HEROJSKI BORI Sva ova razbojstva i zločine Ni-jemci vrše u danima svojih najve-ćih poraza na Istočnom frontu u danima najvećih pobjeda i porasta anti-fašlstičk- ih snaga Hitler vrši pokolje širom Dalmacije da bi za-strašio narod da bi mobilizirao i iskoristio snage našeg naroda Hitler kolje i ubija da bi produžio svoju propast Švabe prave teror da bi nas kao roblje vezali uz svo-ju galiju koja tone Ali narod Dal-macije koji svoju sudbinu stvara upornom oružanom borbom neće da služi smrtno ranjenoj fašistič-koj zvijeri Na sva zvjerstva na sav teror narod odgovora pojača-nom borbom protiv Nijemaca jer će borbom i samo borbom obraniti vlasti život i život čitavog naroda Narod otoka Brača koji je izdr-žao teror i zločine talijanskih fa-šista i odolio im junački se bori danas protiv njemačkih razbojni-ka Narod Brača strašno trpi ali njegova svijest nije se pokolebala Starci i žene javljaju se dobrovo-ljno u narodnu vojsku Dalmacija svjetlo gleda u svoju budućnost Uzalud se trza samrt ničkim bijesom švapska ranjena zvijer Crvena Armija prelazi Dnjestar Saveznici Englezi i Ame-rikanci bombardiraju njemačku pozadinu I u Dalmaciji savezni čke bombe raznose švapske krvni-ke i osvećuju zločine Naš narod je uvijek na teror okupatora odgovarao pojačanom borbom i zadnji napor i zadnje snage dat će za uništenje njema čkog fašizma i njegovih slugu U redovima Narodne Oslobodilačke Vojske i s redovima Istinskih na-rodnih boraca narod stvara svojj sretnu sutrašnjicu i na tom putu ništa ga ne može zaustaviti nija i druge talijanske fašiste koji su Italiju doveli u tako nesretnu sudbinu Pa kad su se borbe naro da razvile po svim ulicama sjever-nih gradova narod je traiao čiš-ćenje sa zemlje ne samo Mussoli-nij- a nego i njemačkih okupatora Ulice su dobile izgled prave fron-te Dok narod provodi borbu sa onim što mu dopadne ruku oku-patori se služe mašinskim puška-ma bombama pa i tankovima Novina "La Suiase" javlja da jedan talijanski general predvodi veći odred partizana u Turinu Me-dju partizanima nalaze se francu-ski britanski i sovjetski ratni za-robljenici koje su partizani oslo-bodili iz logora Partizani u gra-du Bologna broje preko 80000 voj-nika U zarobljeničkom logoru Co-m- o partizani su se obukli u nje mačke uniforme i predstavili se stražarima kao službene njemačke ličnosti Nakon su od straiara do-bili slobodan ulaz pustili su sve ratne zarobljenike koji su se Ao jednog priključili partizanima Jedan američki dopisnik opisuje groznu sliku kako su Nijemci mu-čili jednog člana podzemnog po-kreta Silili su ga da im oda ime-na vodja partizana pa kad to nije uspjelo fašisti su ga živog bacili u jamu i lopatama bacali na njega zemlju Ponekada bi prestali i obe-ćavali da ga neće zakopati ako iz-da imena partizanskih vodja Ovaj vjerni sin talijanskog naroda i do-sljedan ideji sa koju se bori zako-pan je na živom i ovako poginu j radje nego da tUJiteJjima ieda svoje drugove se W
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, July 04, 1944 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1944-07-04 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000079 |
Description
Title | 000318 |
OCR text | STRANA 2 MOVOST1 Utorak 4 jula 1944 NOVOSTI NEĆEMO ZABORAVITI PubUshed every Tuesdav Thursdcrv and SaturdaT by the Novosti Publishing Company NECEilO OPROSTITI In tbt Croaticn Language Izlazi svaki utorak četvrtak 1 subotu u hrvatskom Jeziku Hegifltered in the Registrv Oiiic for the City of Toronto on the 24th day oi Octobsr 1941 as No 46052 CP Dopisi bez potpisa se ne uvrićuju — Rukopisi se ne vraćaju Naša najvažnija zadaća Pitanje pomaganja našoj braći u Jugoslaviji povezano je sa više poteškoća nego i jedno drugo pitanje koje je stojalo pred našim pokretom Naša se pomoć tražila iz zemlje i od prijatelja oslobodilačkog pokreta izvan zemlje Apeli dolaze već skoro dvije godine dana a pomoć još ne možemo poslati iz raznih tehničkih razloga i zbog uzroka koji zasjeoaju u medjunarodna pitanja Pa i pored sviju teškoća naša emigracija je do sada učinila niz priprema Sakupljeno je do 200000 dolara održana je konvencija svih Južnih Slavena — progresivno i demo kratski orijentiranih sakuplja se odjeća lijekovi i druge njima potrebne stvari i t d Pored svega toga pred nama su još mnoga pitanja koja se moraju riješiti i koja ne trpe dugog odlaganja Još je ogromno polje rada za vodstva sviju organizacija Južnih Sla-vena za pojedine kolonije i za svakog pojedinca Mi još nismo svim našim iseljenicima u potpunom svjetlu objasnili pitanje zašto i kako treba pomoći Mi još nismo ni blizu dobro obja-snili kanadskom narodu kako stoji pitanje pomoći borcima u Jugoslaviji Još nismo obavjestili ni vladu ni državnike poli-tičare i razne kanadske organizacije o čemu se radi i što je sve potrebno da bi se pomoć mogla čim prije poslati Kanadska štampa dosta piše o herojskim borbama našeg naroda Malo ćete naći čak i djece koja ne znaju o Maršalu Titu i njegovoj junačkoj vojsci o našim junačkim narodima Ali i u tim novinama skoro malo ili ništa ne pišu o tome da Je te borce potrebno pomoći i kako njim pomoći Izuzimajući Vancouver još ni do danas naše organizacije nitu pokušale da obavjeste lokalnu štampu o našem radu i poteškoćama sa kojima se suočujemo U svakom gredu u svakom naselju treba informirati vodeće kanadske ličnosti svim tim problemima Tako isto bi se mogle obavjestiti crkve ne političke kulturne i druge organizacije Trebalo bi to pl tanje postavljati i na sjednicama radničkih zanatsko-unijski- h organizacija i tražiti njihovu ko-operac- iju Kad bi naše orga-nizacije lokalna vijeća i drugi medjumjsni odbori usposta-vili takve komitete koji bi posjetili gore spomenuta tijela nema dvojbe da bi odziv bio dobar Inače kako ćemo do-biti od nekoga potporu za stvar koja njemu nije jasna? Kako će gradska uprava unijsko vijeće ili ma koja kanadska or-ganizacija dignuti svoj glas u prilog slanja pomoći Novoj Ju-goslaviji ako mi sami ne govorimo nikom izvan naših uskih redova? A zar možda nismo u stanju provesti takvu agitaciju i propagandu za borbu u Jugoslaviji? Zar se borba našeg naroda nije pročula po cijelom svijetu? Zar je potrebno Englezima Amerikancima Francuzima i drugima objašnja-va- t da je Tito i njegova oslobodilačka vojska saveznik Ujedi-njen Nacija? Ne nije teško Sve što treba je tražiti njihovu po moć i oni će kad njim se stvar objasni učiniti svoj dio Neka se ne smatra da je pitanje obavještenja kanadske Javnosti isključivo pitanje zaduženih ljudi iz Toronta To ie pitanje sviju naših organizacija i sviju kolonija Svatko treba da radi u svojoj okolici To pitanje ne trpi odlaganja Treba odmah početi u duhu odluka konvencije i na osnovi instruk-cija koje su poslate svim organizacijama Drugo važno pitanje je proširenje baze za sakupljanje po-moći Priličan broj našeg naroda dao je svoja obećanja i na tome se izgleda stalo Nitko se ne stara da se radom nastavi i tamo gdje se prije nije dospjelo Mogućnosti za to ima Ali mi sami sebe uvjeravamo da je prosto nemoguće ništa dalje raditi dok se ne dobije dozvola za slanje pomoći To je najo-pasnija pojava medju našim najboljim i naj požrtvovnijim pri jateljima Mnogo ih je koji vele kad se dobije dozvola onda će biti lako raditi i prikupljati Dozvola će biti U to mi tvrdo vjerujemo ali ne treba ostaviti da tu dozvolu traži tek par lju-di iz Toronta Treba tako raditi da svi tražimo i radimo na dobivanju dozvole jer treba znati da se putem masovnog pri-tiska sa jedne i druge strane sa jednog i drugog mjesta lak-še postižu takve stvari I bez toga dozvola bi bila Ona će biti oli sa takvim radom biti će mnogo brže — a to je što mi svi želimo i naš narod u kraju očekuje Konvencija je sazvala bila ne radi toga da se medju so-bom hvalimo kako smo sakupili 200000 dolara i kako je sve u redu nego je zadaća konvencije bila da ona bude podstrek za daljnji rad za daljnje sakupljanje obećanja i robe za prenošenje akcije medju naše najšire slojeve i pred kanadsku Javnost Svaki onaj koji je u drugom smislu zamislio konven-ciju taj griješi Poslije konvencije se u mnogim mjestima krstilo ruke a naša braća iz starog kraja svaki dan pozivaju: "Pomotite pomolite!" — A mi kao da smo oglušili pa ništa ne čujemo nego vičemo: "Nema dozvole nema dozvole — a kod Je dobijemo pomoći ćemo!" Nema iz kolonija one vatre i onog oduševljenja sve radi te dozvole Nema onog poleta takmičenja i dobrih poteza o masovnom radu A naš neprijatelj to iskorištava i vrši razorni rad pokušavajući medju našim redovima stvoriti "razbijenu vojsku" Oni izlaze sa raznim predložimo kojima nije cilj po-maganje nego odmaganje Tako rade fašisti Tako rade i oni koji nisu fašisti ali su izgubili svaki smisao za moralnu i mate-rijalnu odgovornost Tako rade i oni kojih ne može ništa za-grijati ni oduševiti osim pive i debele hladovine Kampanja za pomoć Jugoslaviji to je "test" po kome mo-iem- o vidjeti što smo i koliko smo u stanju učiniti za one koji su sve dali za opću stvar a ništa za sebe lično Kampanja beba da je ogledalo naše svijesti našeg požrtvovanja naše sposobnosti da se borimo sa teškoćama sve dok ih ne sa-vladamo Do sada svega toga nismo pokazali u većoj mjeri Namjera ovog našeg uvodnika je da pozovemo sve i svakog na noge nečekajući odozgo da netko drugi ma što bilo za nas uradi Mi ne smijemo ostati na miru i krstiti ruke sve dok ne dobijemo mogućnost prokrćiti put i otkloniti sve zapreke za pomaganje nas braće u starom kraju Na posao braćo i sestre I OTAC BRZOJAVNO Piše: NINA DELIGENSKAJA Moskva — Stari dvorac nalazi se u jednoj mirnoj ulici Moskve Okićena prostrana i rasvjetljena dvorana svjedoči da tu iivi čovjek sa velikom profesijom Slike zrač nih posada i mape koje pokazuju frontove velikog patriotskog rata razviješene su po zidovima Jed-nostavni okvir drži počasni certifi kat kojeg je sovjetska vlada poda rila pilotu Sovjetskog Saveza za njegov energičan i požrtvovan rad u stvaranju sovjetske avijacije jo3 pred 20 godina Nalazimo se u stanu "oca ruske avijacije" Borisa Rosinskog naj-starijeg ruskog pilota Na 9 maja pionir ruske avijacije slavio je svoj CO-- ti rodjendan Od svojih 60 godina života 35 godina je posvetio avijaciji Boris Rosinski visok čovjek sa Širokim ramenima i usprkos sivih kosa aktivan je kao mladić Nje govu jednostavnu sivu uniformu kite vrpce koje je dobio u počast njegovog neumornog rada Kad je doznao da sam ja dopis nik Sve-slavensk- og Odbora Boris Rosinski je toplo izrazio svoj inte-res u aktivnosti Odbora "Ja se ponosim činjenicom" — Goebbelsova propagan-da o sporazumu Tita-šubaši- ca New York Herald Tribune u svom broju od 27 juna donosi je-dan dulji izvještaj svog dopisnika Russell Hill-- a o značaju sporazu-ma izmedju maršala Tita i pred-stavnika kralja Tetra dr I šuba-šić- a u kome opisuje propagandis-tičke mjere koje naciste upotreb-ljuj- u da suzbiju u jugoslavenskim narodima efekat tog sporazuma "Nacisti u njihovoj propagandi o Tito-šubaš- ić sporazumu mi već kko Sto se očekivalo zagrabili fa-k- at da su obojica od ovih vodja Hrvati Beogradski radio kojega kontroliraju nacisti naglašava da sudbinom Srbije ne mogu odlučiti dvojica ne-Sr- ba Razumije 6e ne spominje činjenicu da Subašić nije govorio za sebe kao Hrvat nego za srpskog kralja koji mu je dao mandat "Ne amo nacisti već i tako lju-ti neprijatelji Partizana kao što su general Milan Nedić srpski kvis-ling i general Draža Mihajlović će bez dvojbe igrati na tome da je ovo tek sporazum izmedju dvojice Hrvata i da mi Tito i Šubašić oru-dj- e Rusa i Engleza" Ova Goebbelsova propaganda se Mri ne samo u Jugoslaviji već u čitavom svijetu U Americi iste argumente se može naći u stupci-ma "Američkog Srbobrana" U Kanadi kod "Glasa Kanadskih Sr-ba" FaMstićka linija je svuda jed-na te ista Sovjetski parni valjak u pokretu RUSKE AVIJACIJE NOVOSTIMA OD SVE-SLAVENSK-OG ODBORA ZA ŠTAMPU rekao je "ito su ruski piloti uvjek spremni braniti našu slavensku braću pa čak onda kad je naša avijacija bila u začetku Želim spo-menuti 1912 godinu i balkanski rat Njemačka je poslala svoje aeroplane na Balkan da se bore protiv slavenskih naroda Ovo je izazvalo duboki gnjev u Rusiji Ru-ski avijatičari zaključili su da ne posredno formiraju dobrovoljačku jedinicu za pomoć našoj braći Sla-venima Inicijatori i organizatori bili smo ja i Aleksandar Vasiljev glasoviti ruski pilot Interes je bio ogroman Tek smo samo nagla-sili potrebu sabiranja fonda novac je već počeo stizati u velikim svo-tama Kupili smo najmodernije aeroplane tog vremena aeroplane koji su dobili prvu nagradu u rus-kom natjecanju Najbolji ruski avijatičari kao Kostin Agafonov i mnogi drugi priključili su se zračnoj dobrovoljačkoj jedinici "U nekoliko dana kasnije ruska zračna dobrovoljačka jedinica i piloti stigli su na Balkan gdje su i ostali do svršetka rata Svojim laganim aeroplanima ruski piloti bili su u stanju dati veliku pomoć slavenskim vojnicima "Ova epizoda u historiji ruske avijacije vrlo je draga nama sta-rim avijatičarima" — rekao je Ro-sinski Boris Rosinski bio je cijelo vri-jeme aktivni učesnik u stvaranju ruske avijacije On sada radi na njezinoj historiji u svojstvu sav-jetnika u odjeljenju historije avt- - jonske tehnike — Jonikidze Avi-jonsk- og Instituta u Moskvi jedi nog instituta takve vrste u Sov jetskom Savezu General Simovic o jugo-slavenskim brodovima London (brzojavno) — Vaš do pisnik je nedavno razgovarao sa generalom Simovićem po pitanju jugoslovenskih brodova koji se nalaze izvan zemlje i koji bi za-pravo morali biti u službi naroda u ovim teškim časovima U razgovoru o vlasnicima koji nastoje dobiti pravo da svoje bro dove mogu prodati general Simo-vic kaže — da se sve takve odluke moraju stvarati na osnovu pravde istine i poštivanja privatnih po-sjeda Ali za vrijeme rata intere-si narodne borbe i zemlje moraju biti Iznad toga "Sva sredta koja se mogu dobiti i koja mogu pomoći našim narodima i našim saveznicima u ovo] velikoj i kr-vavoj borbi za uništenje neprija-telja našeg moraju biti iskorište-na Pa u koliko će trebati bilo kakva naplata dati će se poslije rata Pravda traži da svaki snosi dio ratnih napora kad jedni da-va- ju soju krv i svoje žhotr onda oni koji ne doprinaiaju nikakvih drugih žrtava moraju pomoći i doprinjeti u svojim posjedima" Učesnik i svjedok nebrojenih historijskih dogadjaja prijatelj i učitelj nekoliko generacija glaso-viti ruski pilot "djed ruske avi-jacije" stvorio je pravi muzeum u svom stanu — bogatu zbirku naj-interesantnijih materijala doku-menata fotografija i raznih mo-dela "Sav ovaj materijal upotreblju-je- m za spomen knjigu koju sada pišem" — rekao je Rosinski "Na-dam se da će moja knjiga učiniti veliki doprinos ne samo historiji avijacije nego i historiji cijele Rusije" No bilo bi pogrešno smatrati da su se stari ruski avijatičari posve-tili samo mislima o prošlosti Na stolu ovog avijatičara ima velika hrpa novih listova koji su mu po-slani Jedan list je od vojnika avi-jons- ke jedinice koji se toplo zah-valjuju Rosinskom za njegov iz-vještaj o tehnici aeroplana Oni ga pozivaju da još dodje k njima i da im opiše djela njegovih mno-gobrojnih učenika na frontovima velikog patriotskog rata Boris Rosinski redovito dava iz-vještaje i održava predavanja Njegove veze sa frontom su jake i on je postigao slavu u širenju avi-jons- ke znanosti "Vježbanje obučavanje mladih pilota je moj doprinos u patriot-skom ratu" — rekao je Boris Ro-sinski "živili saveznici! živila pobjeda! klicao je narod Negdje u Centralnoj Bosni — Jednog sunčanog dana sredinom prošlog tjedna doplovila je zrač-na flota sa transportnim aeropla-nima i spustila se u ovoj prostra-noj dolini Dopremljeno je i razlo-žen- o ono što je najdragocjenije vojsci i narodima borbene Jugosla-vije U manje od 30 minuta aeropla-ni su razložili vojnički automobil nazvan jeep i trailer hiljade omo-ta raznovrsne municije hrane odijela i drugog Još dok su kružili u zraku na-rod je trčao iz pokrajne borove šume pozdravljajući i kličući aeroplanima svojih saveznika Sve je to beskućni I gladni narod koji živi u šumi i jede što može naći Oduševljenju i radosti nije bilo kraja Iz svih grla orili su se po-klici: "21 vili naši Saveznici! Ži-vila pobjeda!" Nakon su aeroplani razložili svoj teret nakrcani su sa ranjeni-cima i bolesnicima Prije nego su se zatvorila vrata na aeroplanima bolesnici su iz aeroplana bacali ci-pele čizme sandale i kapute Pre-više je dragocjena ova roba da itit! t Amlt Philip Jordan I NA NEOPISIVI ZVJERSKI TEROR OKUPATORA NAROD BRA-ČA ODGOVARA JOŠ JAČOM MRŽNJOM I ODLUČNI-JO- M BORBOM (Ovaj članak je izašao u novini "Slobodna Dalmacija" 22 marča 1944 u oslobodjenom predjelu Dalmacije) Njemački koljači izvršili su ma-fov- ne pokolje na otoku Braču Po slije hapšenja muškaraca i žena u Selcima Nerežišću i drugim mje stima otoka poslije silovanja žena i djevojaka pljačkanja i uništava nja njemački banditi počinili su najstrašnije i najsvirepije zločine koje samo ludjak može izmisliti a Nijemac izvršiti U svojoj zloči načkoj namjeri da pokolju i odve du što više naše braće Nijemci su zadnjih dana izdali naredbu da ni ko od muškaraca starijih od 12 go-dina nesmije izlaziti van mjesta a žene samo 2 km Poslije te na redbe slijedila su ubistva Ivan Jelinčić iz Postira ubijen ie skupa sa jednom ženom kad su išli tražiti propusnicu u Nerežišće Dva rodoljuba iz Murvice ubijeni su na putu kod Nerežišća iako su odmah dignuli ruke na poziv njemačke za-sjede Okupator vrši blokadu po lja s namjerom da svakoga koga zatekne odmah ubije Švabe pucaju na ljude u šumi i polju kao na div-Ija- če U PUCIšćU NACISTI UBILI 50 LJUDI I SVEĆENIKA Prvog dana dolaska hitlerovaca u Pučišće razbojnički je ubijen i opljačkan jedan rodoljub 4 mar-č- a po noći Nijemci su opkolili mjesto i upalili pucajući u prozore i vrata Zatim su uhvatili oko 50 ljudi medju kojima i svećenika Don Franu Krstinića sa otoka Hvara i odveli ih na brod Sutra u jutro nadjene su na ulicama lje-ži- ne devetorice rodoljuba Osmog marča okupator je upa3 u mjesto Praznice Narod je pred Nijemcima pobjegao Iz mjesta S sklonio se u polju i šumi U mje-stu je ostalo 7 staraca Krvnici su zapalili sve kuće koje su ostale poslije paljenja talijanskih fašista i opljačkali su imovinu Sedmorici staraca nalili su benzin u usta i žive ih zapalili skupa s njihovim kućama SVEĆENIKA AIMUNOVIĆA NACISTI SU SASJEKLI NA KOMADE Poslije razbojstva i pljačke u Pražnicama krenuli su podivljali Švabe prema Gornjem Humcu Na-rod Gornjeg Humca nije imao vre-mena da sav pobjegne Nijemci su opkolili selo i uhvatili 20 muška-raca i poslije pljačke i paleža od-veli ih nad jamu da Ih strijeljaju Trojica su ranjeni pobjegli a os tali su strijeljani neki zakopani a neki samo bačeni u jamu Medju ubijenima je mjesni župnik Don Kuzma Simunović Njemačke zvi jeri naročito su mučili svećenika Don Kuzmu šimunovića Da bi mu muke bile još veće otsjekli su mu spolni organ i nakon toga isjekli su mu čitavo živo tijelo na koma de U Selcima je uhapšeno preko 40 Podzemna Italija budi Berne — Vijesti sa talijanske granice javljaju o masovnim pou- - ličnim borbama izmedju naroda i nacističkih okupatora u Milanu Bologni Genoi Turinu i drugim gradovima sjeverne Italije U Mi lanu i Genoi buknuo je generalni štrajk u ratnim tvornicama Rad-nici su poubijali njemačke straža-r- e te svi do Jednog izašli iz tvor-nica i stali na čelo narodnih bor-ba Borbe su najprije započele sa zahtjevom da se odstrani Mussoli- - FRANCO I "ATLANTSKI ZID" Nigdje nije njemačka propagan-da o nepobjedivosti atlantskog zi-da naišla na toliko povjerenje kao u Madridu Invazija je stoga fa-langistič-kim krugovima u Španiji bila teški udarac Falangistička novina i radio primorani su priz-nati savezničko nastupanje ali ne mogu ni svog strpljenja sakriti u očekivanju njemačkog protu-napa-d- a Oni su postavili sve svoje nade u sposobnost njemačke vrhovne komande da protjera anglo-ameri-č- ke sile u more Kada je Franco govorio pred španjolskim oficirima dva puta je pred javnošću isticao svoju teori-ju o ratu U privatnom razgovori-ma je čak još više govorio o ulozi koju bi on slučajno igrao On sebe smatra zajedno sa Vatikanom kao najglavnijeg agenta za mirovne pregovore rodoljuba Nijemci prisiljavaju sav narod da im gradi bunkere Mjesto Nerežišće neprestano je u blokadi Nitko ne smije izaći iz mjesta Uhapšeno je 50 rodoljuba GLADNI HITLEROVCI OTVARAJU GROBOVE Okupator prisiljava sve stanov-ništvo Bola starije od 12 godina da ruši kuće oko kasarni i da gradi bunkere Dva rodoljuba u Bolu su strijeljana je mitraljeze U Postirama su stri- - Gladni Hitlerovi psi traže parti-zanske bunkere i magazine i prili-kom pretresivanja otvaraju gro-bove Tred nekoliko dana otvorili su grob u selu Murvici u kojem je bio svježe zakopan mrtvac LjeSi-na- ri nisu mogli da izdrže smrad i u zbunjenosti jednom banditu za-hvatila je nadgrobna ploča ruku Nijemci zaplašuju narod Postira dovodeći ga u grupama pred svo-je mitraljeze U Postirama su stri-jeljana tri rodoljuba U donjem Humcu pohvatano je 50 muškaraca i opljačkano je čita-vo selo Nijemci su uhapsili 41 rodoljuba i blokirali mjesto Sutivan NAROD OTOKA BRAĆA SE HEROJSKI BORI Sva ova razbojstva i zločine Ni-jemci vrše u danima svojih najve-ćih poraza na Istočnom frontu u danima najvećih pobjeda i porasta anti-fašlstičk- ih snaga Hitler vrši pokolje širom Dalmacije da bi za-strašio narod da bi mobilizirao i iskoristio snage našeg naroda Hitler kolje i ubija da bi produžio svoju propast Švabe prave teror da bi nas kao roblje vezali uz svo-ju galiju koja tone Ali narod Dal-macije koji svoju sudbinu stvara upornom oružanom borbom neće da služi smrtno ranjenoj fašistič-koj zvijeri Na sva zvjerstva na sav teror narod odgovora pojača-nom borbom protiv Nijemaca jer će borbom i samo borbom obraniti vlasti život i život čitavog naroda Narod otoka Brača koji je izdr-žao teror i zločine talijanskih fa-šista i odolio im junački se bori danas protiv njemačkih razbojni-ka Narod Brača strašno trpi ali njegova svijest nije se pokolebala Starci i žene javljaju se dobrovo-ljno u narodnu vojsku Dalmacija svjetlo gleda u svoju budućnost Uzalud se trza samrt ničkim bijesom švapska ranjena zvijer Crvena Armija prelazi Dnjestar Saveznici Englezi i Ame-rikanci bombardiraju njemačku pozadinu I u Dalmaciji savezni čke bombe raznose švapske krvni-ke i osvećuju zločine Naš narod je uvijek na teror okupatora odgovarao pojačanom borbom i zadnji napor i zadnje snage dat će za uništenje njema čkog fašizma i njegovih slugu U redovima Narodne Oslobodilačke Vojske i s redovima Istinskih na-rodnih boraca narod stvara svojj sretnu sutrašnjicu i na tom putu ništa ga ne može zaustaviti nija i druge talijanske fašiste koji su Italiju doveli u tako nesretnu sudbinu Pa kad su se borbe naro da razvile po svim ulicama sjever-nih gradova narod je traiao čiš-ćenje sa zemlje ne samo Mussoli-nij- a nego i njemačkih okupatora Ulice su dobile izgled prave fron-te Dok narod provodi borbu sa onim što mu dopadne ruku oku-patori se služe mašinskim puška-ma bombama pa i tankovima Novina "La Suiase" javlja da jedan talijanski general predvodi veći odred partizana u Turinu Me-dju partizanima nalaze se francu-ski britanski i sovjetski ratni za-robljenici koje su partizani oslo-bodili iz logora Partizani u gra-du Bologna broje preko 80000 voj-nika U zarobljeničkom logoru Co-m- o partizani su se obukli u nje mačke uniforme i predstavili se stražarima kao službene njemačke ličnosti Nakon su od straiara do-bili slobodan ulaz pustili su sve ratne zarobljenike koji su se Ao jednog priključili partizanima Jedan američki dopisnik opisuje groznu sliku kako su Nijemci mu-čili jednog člana podzemnog po-kreta Silili su ga da im oda ime-na vodja partizana pa kad to nije uspjelo fašisti su ga živog bacili u jamu i lopatama bacali na njega zemlju Ponekada bi prestali i obe-ćavali da ga neće zakopati ako iz-da imena partizanskih vodja Ovaj vjerni sin talijanskog naroda i do-sljedan ideji sa koju se bori zako-pan je na živom i ovako poginu j radje nego da tUJiteJjima ieda svoje drugove se W |
Tags
Comments
Post a Comment for 000318