Novosti, March 11, 1944

              %
Vi
1
-
STRANA 2 "NOVOSTT Subota U marila 1944
v
Published every Tuesday Thursday and Saturday by tbe
Novosti Publisbing Company =r
In the Croatian Language
Piše: HOAVARD FAST VMWAlKAVvJ
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adelcdde Street VVest Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelcride 1642
Registered in the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Finci oklijevaju
Pred nekoliko dana sovjetska vlada je objavila uslove na
kojima je spremna sa Finskom pregovarati za mir Finski vla-stodršci
nisu još do sada pokazali ozbiljnog znaka da su volj-ni
te uslove prihvatiti kao osnovu za mirovne pregovora Na
protiv prema pisanju finskih službenih novina opažaju se zna-kovi
da odgovorni krugovi u Finskoj namjeravaju otezati i
manevrirali
Valno Tanner socijal-demokra- ta i glavni stup u finskoj
vladi je pred par tjedana rekao da bi Finska odmah zaključi-la
mir sa Sovjetskim Savezom ako bi dobila povoljne uslove
Sovjetska vlada je Fincima ponudila te uslove uslove koji su
tako bktgi da su cijeli svijet začudili uslove koje je pozdravi-la
i odobrila Velika Britanija i drugi krugovi Ujedinjenih Nacija
A što sada? Da li Finci prihvaćuju te uslove? Ne Oni se
kolebaju otežu i prigovaraju jer da uslovi koje je predložilo
sovjetska vlada ugrožavaju njihovu nezavisnost Očito je da
oni od svojih prijatelja Nijemaca traže odobrenje za to Očito
je i to da oni čekaju potporu od Hearstovih i drugih reakcio-narnih
novina i krugova
Socijal-demokrats- ke novine u Finskoj imaju još obraza
pa kažu da je Moskva "okrutna i surova" Ali što ova 2la
koalicija finskih fašista i socijal-demokrat- a očekuje? Da li ona
očekuje zahvalu od sovjetskih naroda za dvo-godišn- ju opsa
du Lenjingrada gdje je na hiljade sovjetskih gradjana poumi-ral- o
radi njomačko-finsk- e blokade Da li oni očekuju zahvalu
zato što su za cijelo vrijeme okupacije sovjetskih teritorija mu-čili
i mrcvarili karelijske i ruske gradjane? Da li oni očekuju
neki dar zato što su internirali stotine britanskih i američkih
mornara i što je hiljade tona savezničkog brodovlja izgublje-no
u sjevernom Atlantiku kroz finsko prijateljstvo sa Hitlerom?
Sto se pak sovjetskih uslova za mirovne pregovore tiče
oni još jednoć odkrivaju realističku vanjsku politiku sovjetske
vlade Potpuno protivno apizerskim protu-sovjetski- m krugovi-ma
uslovi Sovjetskog Saveza nigdje i nikako ne ugrožavaju
suverenitet Finske
'Stoji dakle na finskim vlastodršcima da odluče da h su
za Jiir ili će i dalje ostati na strani Nijemaca u ratu protiv Sov-jetskog
Saveza Zatezanja i manevrisanja Sovjeti neće doz-voliti
Finska mora bez ikakvog oklijevanja odmah prekinuti
sve odnose sa Njemačkom internirati njemačke trupe i zaplije-niti
njemačke brodove Sovjetski i saveznički ratni zaroblje
nici moraju biti pušteni na slobodu Pitanje ratnih ošteta i
drugo ima se kasnije riješiti u Moskvi — Drugog boljeg izlaza
za njih nema Niti jedna saveznička velesila nebi predložila
drukčijih uslova Finskoj nego što je to učinio Sovjetski Savez
Osvrnuvši se na sovjetske uslove Finskoj bivši američki
podtajnik Summer Welles je u Herald Tribune opisao pravi ka-rakter
finskih vlastodržaca kad je rekao "da su prije i u toku
rata izmedju Sovjetskog Saveza i Finske mnogi politički vodje
Finaca bili zapleteni u Hitlerovu mrežu Vodje kao što su
predsjednik Ryti i ministar financija Tanner često su postupah
kao da su ih hipnotizirali Hitler i Ribbentrop " Mr Welles da-lje
potanko opisuje kako su se nacisti ušančili u finski ured za
vanjske poslove ured informacija i policijski biro
Još nekoliko dana pa ćemo vidjeti da li su Finske namje
re o miru istinite ili samo varka Vidjeti ćemo i to da li će fin-ski
vlastodršci koji su toliko govorili da su "nezavisni" od
Njemačke biti u stanju internirati njemačke trupe na njihovom
zemljištu Mi možemo biti sigurni ako su finski vlastodršci is-kreni
i spremni prekinuti svoje odnose sa Njemačkom da sov-jetska
ponuda otvara put za dugovremeno prijateljstvo sa fin-skim
narodom
Kako je danas u Njemačkoj
Jedna Nijemica po imenu Gertrude Miller piše svome
mužu koji je poginuo na sovjetskom frontu slijedeće pismo
"Mene više ništa ne začudjava — ni to što ti pišeš o Ru-siji
ni članci Goebbelsa Samo se jednom čudim: kako sam
ja ostala do sada živa? Jučer sam gledala na mapu Berlina i
nisam znala što ću zaplakati ili se smijati Ti pitaš da li je
mnogo kuća porušeno Dragi Rikarde tako si mogao pitati u
proljeće koliko je kuća porušeno a sad je pitanje koliko je ku-ća
ostalo netaknuto Vjeruj mi ti znaš da ja nikada ne pretje-rava- m
nestalo je po cijelih ulica one su ostale samo na mapi
U takvom stanju ja danas zamišljam kakvi će nam biti ovo-godišnji
praznici Nekada su nam zvonila zvona a sad nam
piste u ušima sirene koje nas zovu da se sklanjamo u pod-zemlje
praskaju bombe dok ranjenici jauču Nekada smo se
mi kupali u šampanjcu iz Francuske a sad u šutama Pa ipak
ja ne plačem Nemogu Nestalo je suza Slična sam lutki Ču-dim
se kako još i pisah mogu Doktor Foghte veli da ima mno
go slučajeva ludila Možda pa ako i jest to su poludili oni
najsretniji ljudi Nas smatraju zdravima a u stvari smo izgu-bili
smisao za svako rasudjivanje
'Tetka Kristina je otputovala u Tiringiju Piše da je ta-me
drugi pakao Nema tamo ni jednog praznog ugla ni jed-nog
praznog kreveta Ljudi spavaju na željezničkim stanicama
po kavanama pa i u kućicama u kojima su se negda proda-vale
novine na uglovima ulice Mi smo nekada sanjali da će
biti nosa cijela Europa a sad bi za nas bila najveća sreća kad
bismo mogli naći mali ugao da se sklonemo"
Pismo ove nekada bahate Nijemice stiglo je prekasno
N'ezin muž ga nije mogao pročitati jer se već i njegova lješi-n- o raspada
Ovo pismo je najbolji prikaz stanja stvari u Njemačko
Saki komentar je suvišan
uho dobro sluša što mu Goebbels poručuje i vjerno prenaša u stupce "Na-še
Nade" Glas Goebbelsa je za njega glas
PJSe: JAMHS ALLEN
Posljratna situacija u Europi
biti će nastavak politike anti-oso-vinsk- og
rata u takvim okolnosti-ma
gdje će vojna snaga fašisti-čkih
malja biti skršena
Ovo je rat za oalobodjenje Svi
narodi koji su postali žrtve faši-stičkog
jarma biti će od strane de-mokracije
oslobodjeni kada se
jednoć razbije fašistička vojna ma-Sin- a
i kraju privede sadanji rat
Nekoje nacije će se potpuno oslo-boditi
svojih unutarnjih fašističkih
neprijatelja To će u glavnom ovi
siti o njihovom učestvovanju u sa-danje- m
oslobodilačkom ratu Dru
ge će još uvjek imati zadaću da
dovrše tu borbu protiv unutarnjih
fašističkih neprijatelja No u op-ćem
smislu sve nacije će morat
zajamčiti slobodni i demokratski
razvitak svojih zemalja pod uslo-vim- a
mira
Kat koji završi sa potpunom po-bjedom
demokratskih sila nad ne-prijateljem
dovodi do oslobodila-čkog
mira Ista ona politika koja
jamči pobjedu ako se sa istom na
stavi zajamčiti će mir i oslobodje-- 1
nje poslije rata Politika koju se
upotrebljava za pobjedu nad voj-nim
silama neprijatelja poslužiti
će takodjer kao instrumenat za
osiguranje potpunog političkog
uništenja fašističke strukture u
Europi i za očišćenje ostataka fa-šističkog
uticaja
To je na prvom mjestu politika
nacionalnog jedinstva za pobjedu
nad naci-fašizmo- m i za trajni mir
kiko je označila konferencija u
Teheranu
Pokušajmo primijeniti ovaj pri-stup
konkretnoj situaciji kakva da-nas
na primjer postoji u Jugosla-viji
Protu-fašističk- o Vijeće Na-rodn- og
Oslobodjenja i Narodna
Oslobodilačka Vojska sačinjavajj
gradjanske 1 vojne organe patriot-skog
rata Tu je na prvom mjestu
nacionalno jedinstvo koje se pot-puno
ispoljilo u toku borbe protiv
stranih tlačitelja Na jednoj su
strani rodoljubi: radnici seljaci
protu-fašistič- ki gradjani intelek-tualci
i takvi posjednici I industrl-jalis- ti
koji su stupili na stranu os-lobodla- čke
borbe Na drugoj su
strani: vanjski neprijatelji te svi
oni bez razlike kojoj klasi pripa-dali
koji su njihovi aktivni sluz-nici
i pomagači
Nije moguće omačiti neku naro
čitu liniju iimedju borbe za isgon
invasora iz zemlje i za obnovu slo-bodne
i nezavisne Jugoslavije Na-cionalno
jedinstvo koje obuhvaća
sudjelovanje najširih lojeva naro-da
u oslobodilačkom ratu biti će
produljeno na vrijeme poaljeratnc
Isto političko sred-stvo
— nacionalno jedinstvo —
biti će upotrebljeno da se očisti
ostatke IHtlerovog novog reda i
njegovih pomagača koji su
i najtaostalijl lo-jevi
u Jugoslaviji
Ovakav proces će u Jugoslaviji
stvoriti vaine socijalne promjene
Mnoge te promjene u već sada u
toku kao na primjer odbacivanje
pan-srbijanst- va i pojava
jedinstva ili po-java
anti-fašističk- lh forma i rada
u vladajućim organima zemlje u
orfobodjenim krajevima i oslobodi-lačkoj
vojsci
Promjene koje su već počele po-kaiu- ju da će biti nemoguće podr-žavati
feudalni sistem šačice vele-posjednika
ili podržavanje vlasti
po krupnim interesima u poslje-ratn-oj
Jugoslaviji Stvaranje uje-dinjene
demokratske i nesavisne
Jugoslavije iziskivati će velike po-litičke
i agrarne reforme
Takve reforme mo£i će se izve-sti
politikom nacionalnog jedin-stva
kako je ono razvijeno u toku
samoga rata Preobražaj Jugosla-vije
it natraine polu-netavis- ne države u demokratsku nezavisnu
državu biti će u velikom dijelu
stvoren dok se zavrti rat Taj pro-ces
će se medjutim morat do vrti --
ti poslije rata
Da li ovo nužno iziskuje promje
UZETA KAO PRIMJER
nu naravi društvenog života? Ne
Demokratska agrarna revolucija i
uspostava narodne demokracije
može se provesti u okviru kapita-lizma
tj bez diktature radničke
klase bez socijalizacije industrija
i poljoprivrede
Takvih primjera već ima u raz-nim
dijelovima svijeta Jedan pri-mjer
je Mongolska Narodna Sov-jetska
Republika Drugi su primje-ri
sovjetske republike Estonije
Litvije i Latvije nakon su se pri-ključile
Sovjetskom Savezu i prije
nego su pregažene po nacistima
Kroz to vrijeme učinjene su mno-ge
demokratske reforme i promje-ne
u ovim zemljama koje su bile
uperene protiv nacističkih sila bez
da su promijenile oblik društvenog
portdka u punom ekonomskom i
političkom smislu
Sa ovim se opet ne kaže da ćo
koja druga to biti dobro jamstvo za mirni
istočnoj tu
Pi5e: KOKIS POLEVOJ
Buduće generacije će sa dubo-kim
interesom proučavati velik
borbe na Dnjepru gdje je deset
njemačkih divizija opkoljeno i
uništeno Ovo je bila još jedna
pobjeda oštroumne strategije sov-jetske
vrhovne komande vještine
generala oficira i vojnika Crvene
Armije
Zarobljeni dokumenti svjedo-čanstva
zarobljenih oficira i po-vrh
svega žestoki nacistički ot-por
— sve to pokazuje da njema-čka
vrhovna komanda nije napusti-la
mišljenje o ponovnom zauzeću
Ukrajine
Tokom jeseni i zime Nijemci su
uložili mnogo truda na utvrdjiva-nj- u
ovog predjela Sovjetska ko-manda
je odlučila koncentriranim
operacijama su dviju strana pre-sjeći
njemačku izbočinu i tako
pretvoriti jaku utvrdu zamku
Jednog vedrog zimskog jutra
sovjetska artilerija je otvorila že-stoku
vatru na tu njemačku izbo-činu
Teški udarci artllerije potpuno
su utišali njemačke glavne obra-ne
na ovom sektoru No ipak je
naša pješadija morala odbijati ne-prestane
protu-napad- e i istovre
meno probijati si put u dubinu
njemačke obrane koja je našom
artilerijskom vatrom bila protre-šen- a
Glavni udarac razdijelio j nje-mačke
divizije na dva izolirana di-jela
Tada su tankovske jedinice
generala Rotmistrova prodrijele
kroz Istučeni predjel i dolle u po-zadinu
njemačke obrane gdje ne-prijateljski
otpor još nije bio sas-m- a
suzbijen
Iz početka Nijemci su držali
znatan dio teritorija U prvim
danima opkoljenja prolaz koji je
dijelio njemačke divizije od nji-hovih
glavnih sila na jugu bio je
širok tek nekoliko milja Nijemci
su zatim transportnim aeroplani-ma
odpremali motorno gorivo i
hranu trupama koje su pale u
stupieu Glavne neprijateljske
tankovske sile i motorizirana pje-šadija
iz vana prešli su protu-napa- d
sa ciljem da prodru do svo-jih
opkoljenih divitija Nijemci su
napadali na vrlo uskom predjelu
sa 100 do 150 Pored to-ga
njemačka vrhovna komanda je
na ovaj sektor dopremila osam
tenkovskih i nekoliko pješadijskih
divizija sa drugih frontova
Tako su Nijemci planirali da će
iz vana prodrijeti željezni obruč
oko njihovih opkoljenih deset divi-zija
Dok su jedne sovjetske jedi-nke
odbijale napade iz druge
su uništavale opkoljene divizije
Ovdje su Nijemci borbu bacali
ogromne sile su čak pokušava'i
pii!pJpP!ifPPIP JIJ 'i
NOVOSTI Maršal Tito
Domladovčevo
"svemogućeg" Europa poslije rata
rekonstrukcije
naj-reaketonar- niji
hrvatsko-srpko:slovenko- g
JUGOSLAVIJA
kolektivizacije
"'"U!W-iP- pi
postati sovjetske republike poslije
rata No izgleda da će one postati
popularne demokratske države u
kojima će najzaostalije i najreak-cionarnij- e
sile biti odstranjene i
uvedene temeljne društvene refor-me
i u isto vrijeme održati će se
kapitalistički ekonomski odnošajl
u zemlji
Već same te reforme sačinjava-ti
će dalekosežnu revoluciju ali
onakvu revoluciju u kojoj će osta-ti
nacionalno jedinstvo glavna po-kretna
sila Kao svaki veći demo-kratski
razvitak i ovo će takodjer
biti korak napred prema socijaliz-mu
Ovo će zaista biti novo i pro-gresivno
iskustvo demokratskih
država na Balkanu koje će biti 03-lobodj- ene
od stalnog nasilja i po-litičkog
pritiska od strane velikih
sila Pošto komunisti uzimaju vo-deću
ulogu u nacionalnom frontu
Jugoslavija ili zemlja I će
u i jugo-istočn- oj Europi prelaz u novu situaciju
Kako je opkoljeno deset njemačkih
divizija na Dnjepru
u
u
tankova
vana
u
pa
opkoliti sovjetske jedinice koje su
presjekle duboko u njihovu poza-dinu
Borbe na ovom sektoru bile su
izvanredno žestoke i teške Vrlo si
je teško zamisliti žestinu njema-čkog
napada Samo jedna sovjet-ska
jedinica koja je branila svoj
prodor kod mjesta Tiškovka odbila
je 17 napadaja u jednom danu
Jedan artilerijski puk koji je
odbijao napade njemačke tankov-ske
divizije razbio je 31 tank samo
u jednom danu Nijemci su imali
strašnih gubitaka i dovažanjeni
svježih sila uporno su potiskivali
napred
Jednoć su Nijemci uspjeli potis-nuti
sovjetske jedinice i zatvorili
lijevu stranu prodora Ali sovjet-ska
vrhovna komanda nije uzalud
no izabrala baš ovaj predjel na
kojem su presječene njemačke di-vizije
Njemački tankovi prodrljeli su
do položaja koji je bio dobro za
štićen To je bilo najdalje do kuda
su mogli doći Sovjetske konjani-čke
jedinice su tada napadale su
desne strane i proširile naše pozi-cije
Sovjetski tankovi okupirali su
Lebedin glavnu skretnicu cesta
na ovom dijelu fronta i onda sa
drugim prodorom okupirana je že-ljeznička
stanica Spole pa je tako
paralizirana cijela željeznička
mreža u njemačkoj izbočini što je
poremetilo njihovu kontrolu
šesti kanadski ratni
zajam
Ottaua Ont — Ministar fi-nancija
Mr J L Ilslev je najavio
da u ponedjeljak 24 aprila poči-m- a
kampanja za šesti kanadski
ratni zajam u svoti od jedan bili-jun
i 200 milijuna dolara Ova
kvota je isto tolika kao i u proš-lom
Petom ratnom zajmu
Predvidjeno je da će svotu mi
526 milijuna dolara doprinijeti po
jedinci tj radnici iz tvornica
farmeri mafiji trgovci i drugi slo-jeva
naroda Ostala svota od GTS
milijuna dolara očekuje se od kor-poracija
osiguravajućih društava
i drugih kompanija koje su voljne
državi posuditi novac
Ministar financija Mr llslej- - je
izrazio čvrsto uvjerenje da će se
kanadski narod i ovaj puta ma-sovno
odazvati i obilato doprina-ša- ti
kako bi kampanja što bolje
uspjela i završila na vrijeme U
prošloj kampanji za Peti ratni za-jam
sakupljeno je u roku od tri
tjedna preko jedan milijun I pol
dolara više nego je bilo predvidje-no
(Napomena uredništva — U brošuri "Citizen Tom Paine"
je znameniti američki pisac Howard Fast opširno opisao neko
je najvažnije dogodjaje u životu maršala Tite i o borbama na-roda
Jugoslavije od početka nacističke invazije pa do danas
Mi ćemo ovaj opis redovito donašati u Novostima pa upozo
rujemo čitaoce da ne propuste nijednog izdanja)
STRIC PETAK
L aprilu 1942 godinu dana
nakon što je nacistička vojska
pregazila Jugoslaviju i u deset
dana razbila jugoslavensku voj'
sku jedan seljak je došao do
malog mjesta Foče u Bosni
Taj seljak visoki mršavi i od
sunca opaljenog crnomanjastog
lica izgledao je kao mali samo-pokret- ni
arsenal
U rukama je nosio talijansku
tomi pušku Za pasem na jednoj
strani imao je njemački auto-matski
revolver a na drugoj
strani madjarski revolver Na
sebi je imao tri remena napu-njena
sa nabojima Oko pojasa
mu je visila mala talijanska ba-jone- ta
i to je sve potpunjavalo
pribor medjunarodnog oružja
Seljak je došao iz daleka
Njegov rodni kraj je Slovenija
dio Jugoslavije nekih tri stoti-ne
milja sjeverno On nije ni-kada
prije vidio Foče a niti bilo"
kojeg dijela Bosne Ali on se
ipak ugodno osjećao kada je
znao da je još uvijek u Jugo-slaviji
da bezbroj polja i brdina
kroz koje je prošao pripadaju
Jugoslaviji On je čovjek koji
se rodio i odgojio u brdinama i
on je znao da nije bilo tih br-dina
da on nebi danas bio živ
u Jugoslaviji godinu dana na-kon
njemačke invazije
Kada se približio predgridju
Foče pojavio se čovjek iz grma
i pritisne pušku u trbuh seljaku
"Stoj!"
Seljak je stao za časak je vr--
Tankovski udarac je bio tako
brz i iznenadan da se Nijemci ni-su
bili u stanju pravilno oduprije-ti
Stotine netaknutih naselja za-uzela
je Crvena Armija Dizalice
za tovarenje vIa"kova u špoli još
uvjek su radile U Lebedinu sov-jetske
jedinice su zauzele neošteće-nu
tvornicu šećera električnu sta-nicu
i telefonsku centralu
Na drugoj strani špole sovjet-ske
pokretne jedinice presjekle su
povlačenje četirim njemačkim kon-vojima
i oslobodile desetke hiljada
sovjetskih gradjana koji su imali
biti poslani na ropski rad u Nje-mačku
Mnogi oslobodjeni gra-djani
odmah su se opremili sa za-robljenim
njemačkim puškama i
priključili pobjedničkim sovjet-skim
jedinicama
Medjutim jedinice koje su pre-sjekle
njemački bok sa zapada br-zo
su prodirale napred Blizu
Zvenigorodke sastale su se sa dru
gim sovjetskim jedinicama
Spoj se brzo proiiravao Obruč
se stezao i sovjetske sile su po-čele
likvidacijom opkoljenih nje-mačkih
divizija Borba se vodila
pod vrlo teškim uslovima u ovo do-ba
godine Snijeg se topio potoci
su nabujali i ceste su bile pune
blata
Bez obzira na to ofenziva je
dobila maha i obruč oko Nijemaca
se sve više stezao Nastupajući sa
sviju strana sovjetske jedinice su
na komadiće kidale opkoljeno tije-lo
njemačkih divizija
Kao i za vrijeme borbi kod Sta-Ijingra- da
sovjetska vrhovna ko-manda
je opkoljenim grupama
predlagala da polože oružje jer
nada za njihov odpor je izsiblje-n- a
Sovjetski ultimatum je Nije-mcima
davao isto jamstvo kao i
trupama maršala Paulusa kod Sta-ljingra- da
Ali zavedeni po 11 kle-ru
Nijemci su se oglušili ultima-tumu
Kad su to odbili sovjetski topovi
mortari i pješadija nastavili su
žestokom borbom protiv opkolje-nog
neprijatelja Naredivši svo-jim
vojnicima da se "bore do pos-ljednje
kapi krvi" bez da je bilo
nade za spas njemačka komanda
je misMa da će osloboditi barem
neki dio opkoljenih divizija
Prvi su dezertirali njemački
štabni oficiri koji su opkoljeni
predjel napustili u transportnim
aeroplanima ostavivši svoje voj-nike
vlastitoj sudbini Opisujući
zadnje dane njemačkih opkoljenih
divizija Crvena Zvijezda organ
Crvene Armije podvlači da su hit-lerov- ci
bili obavezan! braniti se u
ranije pripremljenim zaklonima
kad se već drugdje nisu imali ku-da
povlačiti
(Prenos na str 4)
lo iz bliza pogledao čovjeka i
onda je polagano digao u zrak
ruke ali još uvijek u jednoj dr-žeći
automatsku pušku čovjek
koji ga zaustavio nosio je siru
uniformu koja je jednom odje-va- la
Nijemca S nje je znak ski-nut
Na kapu je prišivena peto-kra- ta
crvena zvijezda
"Kuda ideš striče?" pita ga
čovjek sa crvenom zvijezdom
"U Foču ako je već to tvoja
briga"
"A odakle si ti stričeT"
"Iz Slovenije"
"Straiar kimne glavom "A
kako si dolao ovamo T"
"Na nogama" odgovori seljak
Ijutito
"To je bilo dugačko pješače-nje
za čovjeka tvojih godina
moj striče" kaže stražar
"A pošto dolaziš u Foču?"
"Dolazim da vidim čovjeka"
"Kakvog čovjeka?"
"Usprkos moje starosti — pri-mj- eti
seljak — ja bi utuvio ne-što
pristojnosti u tu tvoju debe-lu
glavu da nije te puške koju
držiš uperenu u moj trbuh Do-šao
sam da vidim Titu"
Sada je stražar dublje proma-trao
i oprezno proučavao selja-ka
i onda kimne glavom "Haj-de
samnom" kaže stražar
Odvede on seljaka u grad Na
kraju je bio dugački iskopani
rov koji je bio zaštićen sa vre-ćama
napunjenim sa pijeskom
Tu su bile poredane raašinske
puške i četiri čovjeka kraj sva-ke
Malo otraga bila je koliba
iz koje je izašao oficir kada su
se ova dvojica približili
"Ovaj hoće da vidi maršala"
kaže stražar nakon što je salu-tirao
Oficir kimne glavom "Vaš
ime striče?"
"Petar Narević" kaže seljak
umorno "Ja sam pješačio 30
milja da vidim Titu a ne da od-govaram
na svako prazno pita-nje"
"Ja se bojim da će te morati
odgovoriti još na mnogo pita-nja
Hajde samnom Morati će
te ostaviti vaše puške ovdje
striče"
"Moje puške? Ne ja se snji-m- a
ne rastajem Ja sam ubio
dosta tih prokletih fašista dok
sam ih dobio"
"One će biti čuvane za vas —
kaže mirno oficir — i dobiti će
te ih natrag dok budete gotovi
striče"
Uzelo je još deset minuta ar-gumentis- anja dok je seljak pri-stao
da dade svoje puške Onda
je pošao sa oficirom po glavnoj
ulici mjesta U'jednu veliku zgra-du
sa koje se vijala zastava sa
petokratom zvijezdom Na vra-tima
su stajala sa svake strane
dva stražara sa tomi puškama
U stvari seljak nije mogao pro
mašiti da ne vidi da je mjesto
bilo naoružani logor Na glav-nom
trgu bila su četiri tanka i
tucet poljskih topova bodljika-ve
žice gnijezda mašinskih pu-šaka
teretni automobili smješ-teni
pod drvećem kraj kuća i na
sve strane oružani ljudi — ljudi
u njemačkoj uniformi u tali-janskoj
uniformi u jugoslaen-sko- j
uniformi ali su svih su
znakovi bili skinuti i zamjeniti
sa znakom crvene zvijezde
Oni su prošli u veliku zgradu
U zgradi je bilo još više ljudi u
uniformama djevojke su sjedile
za pisaćim stolovima i tu su tip-kale
i pisale Na zidu su visile
tri velike slike — Rooeeelt
Churchlll i Staljin Oficir je ka-zao
seljaku da sjedne i čeka i
onda ga kroz vrata nestalo Se-ljak
je sjedio na klupi sa dva
ranjena vojnika jednom starom
ženom i dječakom ozbiljnog lica
u svojoj desetoj godini
Ovdje je seljak sjedio i čekao
pol sata Došao je on tri stoti-ne
milja daljine da pronadje tko
je taj Tito On je znao da je Tito
vrlo velik čovjek da je Tito oku-pio
u organizaciju svakoga u
Jugoslaviji koji je voljan da u-b- ija
Nijemce Ali on nije očeki-vao
niša tako velikog i važnog
Moguće da ga Tito uopće neće
ni vidjeti
Onda se oficir povratio i ka-že
"hajde striče samnom"
Oni su prošli kroz vrata i do-šli
u jednu malu sobu gdje je
čovjek sjedio sa stolom Kada
su ušli u sobu čovjek ih sa smi-ješkom
pogleda: Oficir kaže:
"maršal Tito"
(NaUit će se)