Nase Novine, September 14, 1983

              2-- NASE NOVINE, July 20,1983.
NOVI NAPORI NARODA Godisnji odmor
BRITANSKE KOLUMBIJE DA SE Do godisnjeg odmora objavicemo jos jedan
broj "NN". Znaci poslednji broj izlazi u sredu, 27.
jula, a prvi broj posle odmora izlazi 17. avgusta.
DOKTORSKO
SLAVLJ
(Nastavak sa st.1)
Gradsko vijede Sjevernog (North)
Vancouvera je odludilo da proved e referendum o razoruzanju.
Takvi referendumi provedeni su
proSle godine u 18 optina Britanske
Kolumbije. Za pregovore koji bi
doveli do opdeg i balanciranog
razoruzanja.
Na 18. jula odrzat 6e se skupStina
na Roboom Square u Vancouveru
protiv proba "krstaretih raketa" i za
"zamrzavanje" nuklearnog oruzja.
U toku su i druge pripreme.
Koalicija sastavljena od 150 grupa
priprema peticiju koju 6e gradani
potpisivati. Ta akcija 6e se provesti
u septembru.
U Nanoose Bay na Vancouver
Islandu uspostavljena je "mirovna
kernpa" da se protestira protiv
tamos'nje vojne baze koja vr§i probe
pomorskog oruzja.
Kazudaje to "kanadsko-ameritka- "
baza. AH neki tvrde da je to stvarno
ameridka baza. Ministar obrane
Gilles Lamontagne je odbio zahtjev
federalnog poslanika Teda Millera iz
Nanaima da tamo ne dolaze amerid-k- e
podmornice.
"Mirovnu kempu" dnevno posjetu-j- e
vi§e od200 osoba. Medu posjetio-cim- a
ima i ameridkih i engleskih
turista. Kempu drze razne mirovne
grupe sa otoka Vancouver.
"Ja se bojim da 6e svijet svrSiti u
nuklearnom ludilu", rekla je Kathryn
Brunwell, upravitelj kempa. "Kao
prosvjetni radnik ne slazem se da se
KUBANSKI MINISTAR
OPTU2UJESAD
MADRID, - Tanjug — Zamjenik
kubanskog ministra vanjskih poslo-v- a
Rikardo Alarcon, u intervjuu Sto
ga objavljuje madridski dnevnik "El
Pais" izjavio je da "SAD nastavljaju
agresivan stav" protiv Kube, odnos-n- o
politiku neprijateljstava i bloka-d- e.
Na tim osnovama nije moguc
nikakav dijalog, dodao je on.
Osvr6u6i se na stanje u Centralnoj
Africi, Alarcon je rekao da se "kao
nuzda namece dijalog izmedu SAD i
Nikaragve", a da se oruzani sukob u
Salvadoru "moze rijeSiti jedino u
dijalogu vlade i gerilskog pokreta".
Alternativa dijalogu, dodao je on, je
nastavljanje rata.
свшдцтаад HTWl'WLIL'l'l
ne moze niSta utiniti da se to
sprijedi".
Novine pi§u da je liberalni 6lan
federalnog pariamenta Paul McRae,
iz Thunder Bay, objavio pismo kojim
pobija argumente koje su iznijeli
premijer Trudeau i Ministarstvo
obrane u pokuSaju da opravdaju
probe "krstaredih raketa".
On tvrdi da su probe raketa koje 6e
se lancirati sa zemlje vet izvr§ene. U
Kanadi 6e se vr§iti probe raketa koje
6e se lancirati iz aviona preko
Arktika u Sovjetski Savez. Poslije 6e
doti probe za lanciranje tih raketa s
vode (ratnog brodovlja).
"Izgleda da se od Kanadana trazi
da budu kljudni igrati u uspostavi
sasvim novog sistema strategijskog
oruzja", tvrdi McRae.
McRae poziva premijera Trudeau
na "ozbiljan dijalog" o tome kuda
ide svjetska trka u naoruzanju.
Kanadani su jako zabrinuti zbog
uvladenja njihove zemlje u Reagano-v- e
planove, a ovdje je zabrinutost
veda nego drugdje zbog vojnih
aktivnosti Sjed. Drzava u ovom
podrudju. Dovoljno je spomenuti da
se u blizini Vancouvera nalazi baza
Trident podmornica, koje su oprem-ijen- e
raketno-nuklearni- m oruzjem i
ako dode do rata, Vancouver 6e,
zbog toga, biti vi§e izlozen napadi-m- a
nego bilo koji drugi dio Kanade.
Zato se ovdje vi§e strahuje od
ratnih priprema i јаба opozicija tim
pripremama.
KOLIKOJEDU
AMERIKANCI?
WASHINGTON — Kao §to i табе
mnogo toga vole sazeti u statistifike
podatke, ameridki struSnjaci za is-hra- nu
izracunali su da prosje6an
Amerikanac za 70 godina zivota
uniSti zaista goleme koli6ine namir-nic- a:
junetine i teletine "u iznosu"
od 1 50 goveda, zatim 31 0 svinja, 360
ovaca i 225 janjaca, 2.400 pilica, pa
onda zitarica koliko se pozanje s 960
ari, vo6a s dva hektara vodnjaka i,
nakon svega, 308.000 litara pitke
vode i 220 hektolitara gina i whis-kyj- a.
.'ГЈДЖ)!,!'!
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telelon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mllos Grubic, Voiin Grbic, Josip Kovacit, Stanko Mutdeka,
Mitena Bolid, Iviza JuriSid, Ana Durovic, Lepa Rajnovii, Borislav NeSkovid,
Rozalija Divjakovic, Duro Maljkovid, Ivan Prlbanid, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavaot
Radmanlc, Boia Pavkovid, Ostoja Kovatevid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan
Peirovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavanlij Paul
Ku6lnl6, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Millca Miuchln, A.Getlach, Leo Baclch.
REOAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic
'Stjepan MioSid (dfuStveno-polltlck- a pltanja), Daryal Pixiades (diuStvena pltanjai-knjliovnost)- ,
Katarina Kostid (poezlja I aktuelne tejne), Jelena Gavrilovld (literature
I umetnost za decu), Bo&ko Mladonovid, Anka Nozinld.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevid (Los Angeles),
Boio Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stanid — Stanlos
(Rim, Italija), Dario Tapkanji {Pariz, Francuska), Lepa Teohnovid (Remscheid,
Zap.Nemadka), Mira Strbac (Pariz)
SPECIJALNI SARADNICI: Pro!. Vladislav Tomovli (nauka I drustvo),' Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska Koruska t kulturna publicistika u Americl), Anton Kostelac
(reportaze I pride Iz Iseljenidkog zivota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovid, Petar Kurtic,
'№ilo$ Kordid, Aleksandar Cine, Strahinja Maletii, Novxa Mllid.
FOTOREPORTEBI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevic. IZ JUGOSLAVI-JE:
M. Vasilievii — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising rules on request. Second class Mall Registration NO4. 0378.
"Naso novine" lzlaze srijedom. Pretplata Iznosl $25.00 godiSnJe; pojedl.il
primjerak'50 centl. CJene oglasa na zahtjev. "Na&e novine" su nasljednik,
"Jedlnstva", kome su prethodill lislovl: "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edlnost",
"Slobodna Mlsao", "Pravda" I Corb", lo I 'Nwodnl Glasnlk' I drug! naprednl
llstovl koji su mu prethodill u SJodlujenlm Dr2avama.
fledakclja odgovara za nopotpisane materl]ale. Potpisani 5lancl Izraiavaju
mlsljenje autora. Dopisl se no vracaju.
List "The Globe and Mail" u svom
broju od 13.o.m. doneo je na prvoj
strani tabelu ekonomskog rasta u
pet najja6ih zapadnoindustrijih ze-mal- ja,
za period 1983. i 1984.
godinu. Prema toj tabeli najviSi
procenat nezaposlenosti imace Veli-k- a
Britanija, isti u obe godine 12,3.
Odmah iza nje je Kanada sa 12,5 u
ovoj godini, a u 1984. se predvida
smanjenje procenta nezaposlenosti
na 12. Zatim dolaze Sjedinjene
Drzave sa 10,3 procenta u ovoj- - i 9,5
u sledecoj godini. U Zapadnoj
Nema6koj nezaposlenost 6e se po-vec- ati sa 8,5 procenata u 1983.
godini, na 9,3 u 1984. Najpovoljnija
je ekonomska situacija u Japanu.
Procenat nezaposlenosti od 2,8 u
ovoj godini povecace se na 3 u
sledecoj.
Jovanka Matic iz Montreala pise u
casopisu "NIN":
Radio-televizi- ja Beograd ostvarila je niz
zna6ajnih uspeha, nakon viSegodiSnjih teo-rijsk- ih
istrazivanja, u satelitskoj komunika-cij- i.
Jugoslavia sve dublje zakorafiuje u
satelitsku eru "koja nadire kao divlja bujica
sa planine".
Ima samo jedna дгебка. Satelitska radio-difuzi- ja
nije i ne sme biti samo tehni6ko
pitanje, kako naSi struenjaci za telekomuni-kacij- e
hoce da prikazu.
Skolski primer kako je, jednom u6injenu
greSku, teSko ispraviti, pruza kanadsko
satelitsko iskustvo. Kanada je zemlja koja je
treca u svetu lansirala sopstveni satelit za
domacu komunikaciju, a prva je i u
eksperimentisanju sadirektnom satelitskom
difuzijom (primanjeTV programa preko male
кибпе satelitske stanice).
AN, postajuci u svemu "prvi" u satelitskoj
tehnologiji, Kanadani nasvojim televizorima
gledaju sve manje kanadskog televizijskog
programa.
U studiji o kanadskom satelitskom iskus-tv- u,
prof, dr Vilijam Melodi, jedan od
Udruzenje kanadskih lijednika 6e
ove godine odrzati svoju skupStinu u
Monte Carlu.
Raduna se da 6e na torn skupu
sudjelovati 1200 kanadskih lijedni-ka- .
S njima 6e putovati i njihove
supruge, u nekim sludajevima i
djeca.
To 6e trajati tjedan dana.
Izdaci ce biti dosta veliki. AH njih
nije briga. Ministarstvo im je odobri-l-o da re troSkove odbiju kad budu
placali porez na dohodak.
Drugim rijedima, ko§tati 6e ih malo
Hi niSta. TroSkove 6e snositi drzava,
a to znadi narod.
Obidnim gradanima odbijaju porez
kod svake plate (onima koji rade).
Doktori imaju visoke plate (neki po
200 i 300 hiljada dolara godi$nje).
AH Jos' im nije dosta. Treba i da se
joS vesele na габип naroda.
najvecih severnoamerickih struinjaka za
telekomunikacije, istice da 6itav problem
proistifie iz specififinosti trziSta proizvoda
masovnih medija i vode6e pozicije Amerike
na torn trziStu.
Za svakog drugog proizvodafia mnogo je
skuplje proizvesti novi, domadi program,
nego kupiti pravo na prikazivanje amerifikog
programa ili kupiti kopiju ve6 prikazanog
americkog programa. Sa stanoviSta eko-noms- ke
efikasnosti, zaklju6uje Melodi, jed-nostav- no
ne postoji naiin da se znacajan
deo," satelitima povecanog, emisionog TV
kapaciteta popuni domacom proizvodnjom.
Kanada je pogreSila, isti6e ovaj struCnjak,
§to je satelite videla ponajpre kao sredstvo
ekonomske politike (stimulacija doma6e
ekonomije, obezbedenje povoljnog polozaja
na medunarodnom trziStu komunikacione
opreme a tek onda — kulturne politike.
Koliko se o satelitima razmiSIja u Jugosla-vij- i
iz ovog drugog ugla? Sta ce se prikazivati
na tih naSih 10 predvidenih satelitskih
kanala, kad je i na postojeca dva programa
— sasvim skroman?
. ,жа?Ш1ж,. . "., . :.о±, .л-vl.- ' твт—шг - ШШШШшА "hi, Ш 3 }&№Чу . :Ч1 Ш Ш.
тшижшимв8квкшгазЈавШш8во1ИЖшЈ8Јт мшл чt№-- .л.$t7шvAЈ'. кшЈк'КРиаа мesm.-i- - ч г@штттштштттжш ~
. 'ia.'&s 1ж.иавш1-- 1
Klaus Barbie and co-defend- ant
" У?Ж24?