Nase Novine, September 14, 1983

              - V5 M - ir- - ,1 [i v
6-- NASE NOVINE, July 20J 983.
UZ JEDAN ZNACAJAN JUBILEJ
Stoljetno deblo hrvatskog naroda
ra§irilo je izvan domovine ne samo
svoje grane, nego je pustilo i dublje
korijene. Taj je fenomen plod niza
slozenih okolnosti, prije svega onih
nepovoljnih, koje su rezultirale osi-romaSenj- em
na§eg narodnog bi6aza
upravo tragidno velike fizi6ke i
duhovne snage.
Ovakva pomalo sumorna razmis-Ijanj- a
neminovno se namecu i u
6asu kad podsjecamo na jedan skori
ms!
Upravo je iza§la, Sesta po redu,
zbirka pesama — edicija Biblioteka
poezije, u izdanju "NaSih novina".
Naziv zbirke je "Skamenjen oblak" i
u njoj je zastupljeno devetoro auto-r- a, 6lanova Udruzenja pesnika "De-san- ka
Maksimovic". Samo dvojica
od njih ne zive u Torontu, vec u
drugim mestima provincije Ontario
(Windsoru i Thunder Bayu). Troje od
pesnika zastupljenih u ovoj knjizi su
Slanovi redakcije "NaSih novina",
drugih troje su stalni saradnici i
njihova imena se nalaze u crnom
okviru na drugoj strani lista. Za
ostale takode mozemo reci da u
vecem ili manjem obimu doprinose
svojom saradnjom Sirenju naSeg
lista.
Imena ovih devet Clanova Udruze-nja
"Desanka Maksimovi6" su: Ne-na- d
Bozuli6, Andra A. Gavrilovic,
Katarina Kostic Pero Kova6evic,
Ouro Maljkovi6 Petkovi6, Milivoje
Branko Petkovi6, Daniel Pixiades,
Jelena O. Stankovi6 Gavritovi6 i Jelena Saula.
Urednik zbirke "Skamenjen oblak"
je Josip Stani6 Stanlos, 6ija je
uglavnom zasluga za plodnu izda-vafik- u delatnost pri "Na§im novina-ma- ".
Pre ove poslednje zbirke, u
ediciji Biblioteka poezije objavljene
su £etiri samostalne zbirke pesama
Josipa Stanica Staniosa, pod naslo- -
znacajan jubilej: 450.obljetnicu do- -
laska Hrvata u austrijsku pokrajinu
Gradi§6e (Burgenland).
Hrvati su se naselili u GradiScu i
susjednim madarskim krajevima u
16. stoljecu, u vrijeme najzeScih
navala Turaka na zapadne i jugoza-padn- e
hrvatske krajeve. Gotovo
cijela Hrvatska juzno od Velebita
bila je tada u turskim rukama, a
1526. godine dolazi do katastrofe na
Мопабкот polju i pogibije hrvatsko-ugarsko- g
kralja Ludovika II Jagelovi-6- a.
Trvenja oko izbora novog kralja
pretvaraju se u pravi gradanski rat,
pa u takvim okolnostima dolazi do
masovnog bijega i iseljavanja naSeg
zivlja u podrudja zapadne Ugarske,
Donje Austrije i SlovaSke. Prve
seobe pocele su oko 1520. godine,
kulminaciju dozivljavaju neposredno
poslije 1530. godine, a iseljavanje je
potrajalo otprilike sve do 1580.
godine.
U torn exodusu naprosto su
nestala 6itava sela u Lici, primor-ski-m
krajevima izmedu Senja i
Obrovca, u zapadnoj Slavoniji, u
podrucju oko rijeke Une i nekim
drugim na§im krajevima. Prema
procjenama povjesnidara, Hrvatsku
je tada napustilo viSe od 150.000
zitelja. Oni su naselili 277 sela
zapadne Ugarske, Donje Austrije,
Moravske i Slova6ke, a samo na
danaSnjem upravnom i politi6kom
podruCju GradiS6a zivjeli su u 179
sela.
OsiromaSenje jednog malog naro-da
za tako velik broj njegovih
pripadnika jedva da moze biti povod
za slavlje. Zato je u pravu uvodnifcar
jednog lista gradiscanskih Hrvata
kad kaze, da je ova obljetnica "ako
jur ne uzrok za svecevanje, ko bar
dobra prilika da malo premislimo
33
vom: "Pas iz visokog druStva",
"Vlak", "Skitnica" i "Vjetarod Indije.
Za svih pet knjiga likovnu opremu je
dao i pobrinuo se za Stampanje u
Rimu sam Stanios. Samo je prva
knjiga ove edicije (prevod na engles-k-i
poeme "Mahovina" od Mircslava
Anti6a) Stampana u Torontu. Finan-sijsk- e
troSkove oko izdavanja knjiga
snoili su sami autori.
O гпабаји ove edicije i ulozi
"NaSih novina" u stimulisanju krea-tivn- ih
aspiracija naSih ljudi u dome-n- u
knjizevnosti i negovanju mater-nje- g
jezika kroz pisanu геб, govori
Stanios u predgovoru koji u potpu-nos- ti
navodimo.
BUBENJE
2ELIM
da nam misli dopiru do zvezda
bez pogleda uprtog sa strane
da nam reci miluju daljine
i radaju po horizontima
proleca
koja guse tmine
da nas napuste mede
na nam ljubav iznikne iz dubine..
Jelena O.S.Gavrilovi6
na§u danaSnju situaciju i na§e
izglede za buducnost".
U torn se smislu o ovom jubileju
razmiSIja i u SR Hrvatskoj, mati6noj
zemlji gradiscanskih Hrvata, gdje 6e
450. obljetnica njihova zivljenja u
susjednoj Austriji biti obiljezena
prije svega radno - novim prinosi-m- a
istrazivanja povijesti ove otrgnu-te- ,
ali Jos' uvijek zelene grane naseg
narodnog stabla. Ako ne§to ipak
treba slaviti, onda slavlje prije svega
zasluzuje ta 6injenica: tvrdokorna i
uporna borba gradiscanskih Hrvata
za svoju "domacu ri6", njihovo
stoljetno njegovanje i postojanje
cuvanje nacionalnog hrvatskog
identiteta u germanskoj sredini, i to
u okolnostima koje im kroz stoljeca
nisu bile naklonjene.
U Zagrebu ce 450. obljetnica
dolaska Hrvata u GradiSce biti
obiljezena znanstvenim skupom 13.
i 14. juna ove godine. Ovaj "okrugli
stol" organizira Zavod za migracije i
narodnosti iz Zagreba uz pomoc
DruStva za suradnju s gradiScan-ski- m
Hrvatima, kojemu je sjedi§te
takoder u Zagrebu. Pozivi za sudje-lovanj- e
upu6eni su velikom broju
povjesnicara, pravnika, lingvista,
etnologa i strucnjaka s drugih
podrucja, koji 6e na ovom skupu
raspravljati o pet osnovnih tema: 1.
Povijest gradiscanskih Hrvata, 2.
Jezik i knjizevnost gradisCanskih
Hrvata, 3. Cuvanje pucke materijal-n- e
i duhovne kulture gradisCanskih
Hrvata, 4. Ekonomski, pravni i
socijalni problemi gradisCanskih
Hrvata i problemi suradnje SR
Hrvatske i Pokrajine GradisCe, te 5.
Suvremeno stanje i perspektive gra-disCans- kih Hrvata u Austriji.
S pravom se обекије da ce
znanstvenici okupljeni oko ovog
"okruglog stola" aktualizirati proble
Ll
Ve6 je podosta vremena proSlo
otkako je pri "NaSim novinama"
podela izdavadka djelatnost, sasvim
spontano poemom Miroslava Antida
"Mahovina", i da bi se kolo nastavilo
dalje kretati trebalo je puno volje.
Pjesnici koji zive daleko od
domovine, nemaju vedih mogudnos-t- i
a usudujem se redi ni podrSke da
ono §to u nodnim satima tkaju,
dostojno i na vrijeme objave. A
buduii da se ovo druStvo nikad i nije
posebno zalagalo niti zurilo da se
Stampa ono §to ne donosi dist
profit, pjesnici su ostavljeni da
uglavnom' бекаји pred vratima.
Prated, iako nedovoljno, kulturna
kretanja, vidio sam da ima velik broj
vrsnih pjesnika, i da oni iz dana u
dan postaju zreliji, koji bi, da se
nisu sludajem egzistencijalnih okol-nosti
morali rasuti po svijetu, vjeru-je- m,
davno ve6 bili temeljitije anali-ziran- i.
Ova mala кпјШса iako izgleda
svojevrstan izbor, ipak to nije i nije
joj to svrha. Okolnosti su udinile da
se barza sada ne objavi mnogo toga
§to se je moglo uvrstiti i o 6emu je
prethodno bilo govora. Svakako be
biti prilike da se to nadoknadi.
U ovoj su knjizi pjesnici koji su Jos'
prije pokretanja gore spomenute
izdavadke djelatnosti stvorili udrule-nj- e
pjesnika prilikom jedne posjete
Desanke Maksimovid Torontu, dije
ime danas ta grupa nosi. Valja
takoder napomenuti da je bogata
matiku gradi36anskih Hrvata i prido-nije- ti
tako da se Sto viSe ljudi
upozna s pravim stanjem ovih naslh
sunarodnjaka u Austriji, u proSlosti i danas. Svi prilozi s ovog znanstve-no- g
skupa bit 6e objavljeni u
posebnom zbomiku.
Uzovu srediSnju manifestaciju bit
ce organizirano i nekoliko poprat-ni- h,
od kojih valja spomenuti pro-moci- ju
prvog njema6ko-gradiS6an-skohrvatsko-hrvatsk- og
rjecnika te
projekciju prvog gradiS6anskog fil-- ma
na hrvatskom jeziku. Rije6 je o
zanimljivom i vrijednom amater-sko- m
filmu "Povijest Velikog Boris-tof- a
— razvitak jednog sela", u
kojem je prikazan razvoj jednog od
najvecih hrvatskih sela u GradiScu.
GradiSdanski Hrvati takoder se
spremaju da na dostojan nacin
obiljeze ovu svoju obljetnicu. Hrvat-s- ki
akademski klub u Becu, koji
predstavlja jezgru intelektualne om-ladinegradiScan- skih
Hrvata, organi-zira
za mjesec oktobar znanstveno
savjetovanje pod nazivom "Sympo-sio- n
Croaticon 2", po uzoru na prvi-taka- v
skup odrzan u Becu prije deset
godina. Ovaj put raspravljat ce se o
temama: 1. Povijest, jezik i knjizev-nost
gradiscanskih Hrvata, 2. Skol-stv- o
gradisdanskih Hrvata i 3. Prava
gradiscanskih Hrvata de jure i de
facto u kontekstu austrijskih i
medunarodnih zakonskih propisa i
ugovora.
I druga drustva gradiscanskih
Hrvata pripremaju svoje programe za
obiljezavanje jubileja. To ce biti
prilika da se jos jednom pokaze kako
ni stoljetni pritisci asimilacije nisu
mogli zatrti gradi§6ansko-hrvatsk- u
"domacu ric", te folklor i obicaje,
ba§tinjene od predaka koji su prije
450 godina doselili iz Hrvatske.
Nenad Gol
53
djelatnost Udruzenja, odriavaju se
reci tali poezije diskutira se I, §to je
vrlo vazno, radi se na neodumiranju
naSih jezika i na$e kulture.
Veliku zaslugu imaju "NaSe n ovi-ne",
list koji je vi§e od pedeset
godina okupljao na§e ljude sa svih
strana i, iako skromno, nudio im
pisanu rijed, govorio o zajednidkim
problemima rada, egzistencije i si.,
a§to je svakako udinilo da se sasvim
ne odnarodimo.
I morao je taj poluvjekovni trud
dovesti do male iseljenidke renesan-s- e
naSih naroda, onih §to ih se u
matici ne smije zaboraviti, dije 6e
knjige ulaziti u jugoslavenske biblio-tek- e,
a medu kojima 6e biti i onih
koji 6e postepeno u6i u antologije,
o бети 6e svakako vrijeme odluditi,
kojemu evo predajemo i ovu zbirku
devetorice pjesnika.
Josip Stanic Stanios
VECITI DODIR
Ni san te ne moze uspavati
u gustim nocima
U budnom snu uspovatljenog
kontakta
rukom dodirnuto tvoje telo
u stenju malaksava
pri raspucju tek rodene zore
u narucju zivota izatkanog
Andra D.Gavrilovi5