Nase Novine, April 03, 1986

              B1P? W4 ВчКр 1
a
W "
ff'r, w . ( T
CVwlfF ff& i
AiW't амг ча& fe?&sfr№$ i&4&W &&&& 'w-ft-& tf1&w- - , , '
1МИИН 1 f' u ... 'i .
Hi
X fr,
ire SEST METAKA
жз8Н8жшшотвмиш!!ивнвшж8ишмрв
©
rvatski kvisling i sef ustaske marionetske NDH Ante
Pavelic napustio je zemlju u posljednjem trenutku, ku-kavic- ki, taino s najuzom pratnjom, prepustivsi svoju voj- -
sku i ustaske funkcionare igri sudbine. Nije sacekao ni svoje
pratioce i ostale koji su bili odredeni da ga stite, nego je s dvije
limuzine vec 6. svibnja 1945. poslije podne pobjegao iz Zagre-b- a
u - emigraciju.
U Buenos Aires stigao je preko Italije 6. studenoga 1948.
uz pomoc katolickog svecenika Krunoslava Draganovica koji
ga je snabdio, laznim dokumentima na ime Pala Aranosa, ma-darsk- og
drzavljanina cije je navodno boraviste bilo u Rimu.
Putna isprava nosila je broj 74.369 i pecat Medunarodnog cr-ven- og kriza.
Dva mjeseca poslije dolaska u Buenos Aires Pavelic je
dobio argentinsku osobnu kartu na novo lazno ime. Kad se
saznalo da se ustaski poglavnik krije u Argentini, jugoslaven- -
вмжмдиаАшм
a godisnjicu proglaienja
NDH bio je na Pavehca
u Argentini izvrsen atentat.
Evo kako ga je opisao jedan
francuski publicist:
U sumrak 10. travnja 1957., kad
se argentinska prijestolnica srvana
vrucinom stala buditi svjezinom
nastupajuce noci, doktor Pavelic u
ratnji dvojice plavolasih atleta,
njegovih uobicajenih cuvara, silazi
s autobusa na stajalistu udaljenom
sto i pedeset metara od kuce u ko-j- oj
stanuje. Cestom prolaze auto-mobi- li,
ali plocnici su pusti. Devct
je sati i mracno je. Tako mracno
da poglavnik i njegovi pratioci ne
primjecuju nekog covjeka, visokog
rasta i vitkog, sakrivenog kod ugla
jednog ulaza. Oni prolaze. Covjek
poteze iz svog skrovista. Ima u ru-- ci
automatski pistolj. I puca. . . Uostalom, puca lose jer prva ce-ti- ri
metka promasuju. Tek peti po-gad- a.
Ante Pavelic ima utisak kao
da je primio strahovit udarac sa-ko- m
u leda. Okrece se. Sesti mu
metak pogada kljucnu kost. Glavi-nj- a.
Zateceni tjelohranitelji ga
pridrzavaju, sto omogucuje napa-dacu
da iscezne u nocnoj tami.
Uvijek prisebnorh Pavelicu polazi
za rukom da dode kuci. Poziva li-jecnika
koji mu savjetuje da ga
prebace u sirijsko-libanons- ku bol-nic- u
u Buenos Airesu.
Tamo tek primjecuju — bar
sluzbeno — da je inzenjer Pablo
Aranjos, gradevinski poduzetnik,
zapravo hrvatski poglavnik koji —
opet sluzbeno — nije nikada stu-pi- o
na argentinsko tlo. Policija, ta-d- a,
cuva bolnicu. . . a novinari
pritrcavaju.
Hrvatska izvjestajna sluzba
(HIS) sutradan 11. IV pustila je
ovakvu kracu vijest o atentatu:
10. IV Pavelic se nesto prije 20
sati rastao u sredistu Buenos Aire-sa
s jednim od svojih suradnika te
se zaputio na zeljeznicku stanicu
General San Martin, odakle je
roduzio vlakom u Palomar. Ta-mo
je na postaji usao u autobus br.
5 koji ga je doveo do ulice Pereyra
Ivaola i Alas Argentias. Tu je iza-sao
i nekoliko minuta kasnije usli- -
jedio je atentat s leda na uglu ulice
Immelmann i Sanchez.
Ustaska Hrvatska ovako je iz-vijes-tila
o izvrsenju atentata:
Buenos Aires, 11. travnja 1957.
(HIS). — Jucer dne 10. travnja,
oko 9 sati navecer, izvrsen je na
Poglavnika Nezavisne Drzave Hr-vatsk- e,
dra Antu Pavelica pokusaj
umorstva, te se tfeba zahvaliti Bo-zj- oj
providnosti, da namjera zlo-cin- ca
nije uspjela.
Vracajuci se iz grada kuci, Po-glavnik
je bio napadnut od nepo-zna- te
osobe, koja je na njega izpa-lil- a
iz neposredne blizine 6 hitaca
iz samokresa. Prva cetiri hitca pro-masi- la
su cilj, dok je peti pogodio
Poglavnika u visini drugog kraljez-njak- a,
a §esti u podruje desne
kljucne kosti. Ovaj posljednji hitac
bio je uperen u lievu stranu tiela,
prema samom srdcu, ali nije nasao
svoga cilja,,jer se je Poglavnik u
torn casu okrenuo, da vidi tko iza
leda na njega puca.
Јин ®
r.s'--
EMIGRACDI: Ante Pavelic
U torn casu zlocinac se je dao
u bieg, a Poglavnik je ranjen i okr-vavlj- en
nastavio vlastitim snagama
put kuci, koja je od mjesta napa-daj- a
udaljena oko 150 metara.
U meduvremenu cuvsi izpalje-n- e
hitce potrcao je iz vrta Poglav-nikovo- g
doma jedan hrvatski cast-ni- k,
6uvar kuce, prema mjestu
atentata, ali vec je u susret dolazio
ranjeni Poglavnik.
Odmah je zovnut jedan liecnik
iz susjedstva, a zatim jedan hrvat-ski
liecnik, (dr Milivoj Marusic),
koji su Poglavniku pruzili prvu
pomoc, a onda ga odpratili u bol-nicu,
gdje je snimljena radiograf-sk- a
ploca, te visokom ranjeniku
previjene rane.
Iz istog nalaza moglo se je usta-novi- ti,
da se je jedna kugla zausta-vil- a
svega 3 milimetra od kraljez-njak- a,
koji srecom nije dotaknut.
Slucaj je odmah prijavljen mje-sno- m
redarstvu.koje se je u svrhu
daljnjih podataka obratilo na sa-m- og
Poglavnika. Poglavnik je izja-vi- o,
da mu osoba atentatora nije
poznata, ali da se je radilo o cov-jek- u
visokog rasta, mrsavog tiela.
Poglavnik se je nakon pruzene
mu pomoci vratio kuci, a kada se
je saznalo za pokusaj umorstva,
stan Poglavnikov napunio se je
♦prijateljima, koji su ga zeljeli vi-dj- eti
i izraziti mu svoju odanost i
srecu, sto ga je Bog ocuvao od zlo-cinac- ke
ruke.
Danasnje su mjesne novine do-nie- le
prva izvjesca o atentatu. Za-nimlji- vo
je zabiljeziti, da su jedne
vecernje novine doniele te viesti
pozivajuci se na podatke, koji su
joj dati od Jugoslavenskog Klu-b- a
u Buenos Airesu. Podatci o sa-mom
atentatu bili su na vlas tocni,
samo sto su popraceni pojedino-stim- a,
kojima su se vicni sluziti
jugoslavenski izvori, kada se radi
o Hrvatima.
Na ovu viest poeli su dolaziti
Poglavniku dopisnici skoro svih
mjesnih listova, kao i izvjestitelji
velikih svjetskih novinskih dopi-sni- h
agencija, da bi od samog Po-glavnika
dobili podatke o atentatu.
NA ANTU PAVELICA
w ©
ska vlada je notom od 19. svibnja 1951. zatrazila od tamosnjih
vlasti da se ratni zlocinac izruci. Medutim, Peronova admini-stracij- a odbila je taj zahtjev kao neosnovan, a Pavelic je nasta-vio
spokojno zivjeti u svojoj vili u gradicu Lomas del Palomar,
tridesetak kilometara sjeverozapadno od Buenos Airesa. Bavio
se gradevinskim poduzetnistvom sto mu je, uz zlato opljacka-n- o
u Hrvatskoj u vrijeme rata omogucilo ugodan i luksuzan
zivot. Sve do 10. travnja 1957. kad je na nj izvrsen atentat.
Tesko ranjen proveo je neko vrijeme u bolnici, a zatim —
plaseci se novog atentata, a i iz straha da ne bi bio izrucen
Jugoslaviji - zatrazio je gostoprimstvo u Francovoj Spanjol-sk- oj gdje je — poslije kraceg boravka u Cileu i Paragvaju -s- tigao potkraj 1957. Dvije godine kasnije meci ispaljeni u Lo-mas
del Palomaru ipak su ucinili svoje — od posljedica ranja-vanj- a
Pavelic je umro u jednom madridskom samostanu 28.
prosinca 1959.
ШШлЈЛШШШШШшШШШШШШШШШШШШШШШШШШИШШИШШШШШШШШЕШ a. kt
U
k
цммшшмн1№мдмш.
sa svojim istomisljenicima (stoji u
Usprkos stanju u kome se je nala-zi- o,
Poglavnik je primio oko 60
novinara i s njima razgovarao, te
odgovarao na pitanja. Od svjetskih
agencija bili su kod Poglavnika
dopisnici Associated Press, France
Presse, Ansa, United Press i Reu--
'-
-'! 5ii miicuM ;r . . , , , vH.iafi
i4, j l'iiited Prv.'5 .-ii-miia
c tilm
zu teii. У:7:к!. l.'ji'juci 4' iiv'iici &a-vjtto- vah
Poglavniku mir. On je,
podnoseci bolovc, d:.vao ijave u
oL'ranu hrvatske narodne stvari, za
koju se bori preko 4!) godina, a
radi koje je i ovaj atentat na njega
izvrsen.
Tokom dana kod Poglavnika su
bili starjesina i dostarjesina Hrvat-sko- g
Domobrana, hrvatski narod-n- i
zastupnici i drugi najuzi surad-nic- i,
te na stotine vjemih pristasa.
Ufamo se u Boga, da ce se viso-k- i
bolesnik najskorije oporaviti da
bi nastavio borbu za oslobodenje
napacenog nam hrvatskog naro-d- a.
U listu Hrvatska objavljen je
i ovaj izvjestaj o Pavelicevom
zdravlju:
Buenos Aires, 15. travnja 1957.
(HIS). — Prema izjavama datim
stranim agencijama, Poglavnik je
optuzio ovdasnje jugoslavensko
poslanstvo, da je ono putem svojih
agenata izvrsilo zlocin.
Jucer se je Poglavnik pridigao
na noge jer mu je temperatura to-kom
dana bila normalna. Ovu
mjeru propisali su liecnici, da se
spriece komplikacije, koje bi mo-gl- e
nastati uslied lezanja. Rane su
pocele zacjeljivati na rubovima, te
se liecnici nadaju, da ce u normal-no-m
vremenu podpuno zacieliti.
Preporucili su visokom bolesniku,
da ne dade vaditi za sada kugle.
Obcenito zdravstveno stanje Po-glavnika
je dobro, te se nije bojati
komplikacija.
Hrvatski Domobran je u nedje-lj-u
14. travnja ipak odrzao prosla-v- u
obljetnice proglasenja NDH i
torn je prilikom bila procitana po-glavnik-ova
poruka:
Braco i sestre, Hrvati i Hrvati-ce- !
sredini) snimljen u Argentini
Neprijatelj je bio nakanio upo-trieb- iti
nas spomendan 10. travnja
za svoje zlocinacke namjere, a to
zato, jer u domovini odlucno drza-- ,
nje hrvatskog naroda sve vise
ugrozava njegov obstanak. (. . .)
Povodom zanimanja nekih do-pisni- ka
stranih agencija za kreta-nj- e
Pavelicevo i njegove pratnje
prije atentata, HIS je dala ovo oba-vjesten- je:
Buenos Aires, 11. travnja 1957.
(HIS). — Dopisnici nekoliko stra-nih
novinskih agencija trazili su
obaviesti o kretanju i pratnji Po-glavnika
prije atentata, spominju-juc- i
i nekoja imena. Kako smo
obaviesteni, Poglavnik se spome-nuto- g
dana ne§to prije 8 sati na
vecer raztao s jednim od svojih su-radnika
te se uputio na zeljezni-cku
postaju 'General San Martin'.
U Palomaru je izalao iz vlaka te
je na postaji uzeo autobus koji ga
je doveo do blizine njegovog do-ma
(oko 350 metara). Iz autobusa
je izasao sam te je u casu zlocina-Sko-g
napadaja bio bez pratnje.
Mjesto na kojem je pocinjen aten-tat
ima javnu razvjetu ali su prazne
ulice prve veceri, zasadene drveci-m- a,
kao i zivica vecine vrtova kuci
ovog mimog mjesta povecale mo-gucno- st
biega napadacu.
Slobodna Rijec Vlahe A. Raica
u Buenos Airesu donijela je ova-ka- v
opis atentata:
Iz krugova hrvatskih narodnja-k- a
(tako laskavo Raicev list naziva
ustaSe! — napomena B. K.) dani
su nam ovi podaci o- - atentatu na
G. dra Antu Pavelica:
Te veceri, nod 10. travnja g. dr
Ante Pavelic bio je u Hrvatskom
Domu u drustvu veceg broja hr-vatskih
emigranata. Oko osam sati
je ustao, pozdravio se s prisutnima
i otisao kuci, u predgradu Palo-mar.
Prijatelji su ga htjeli pratiti,
ali se Pavelic zahvalio, te se sam
uputio kuci. Posao je na stanicu
Retiro, odakle je nastavio voznju
vlakom, a zatim kolektivom. Kad
je izasao iz kolektiva i ucinio jedva
nekoliko koraka, cuo je iza leda
puenjavu i osjetio metak, koji ga
je pogodio ispod drugog kraleznja-ka- .
Brzo se okrenuo, da vidi napa-dac- a,
a u to ga je drugi metak po-godio
u desno rame.
Napadac je medutim, odmah
poceo bjezati. Dr Pavelic je vidio
jednog visokog, suhog covjeka, ko-ji
je bio nabic kapu na oci. Dr Pa-velic,
iako ranjen, posao je sam
pjesice kuci, koja je od mjesta na-padaja
udaljena od prilike 150 me-tara.
Prema pisanju ovdasnjih no-vin- a,
napadacu se, kad je bjezao,
pridruzio jedan covjek, koji ga je
ocito cekao, te su obojica nestala
u tamnoj noci. Treba spomenuti,
da tamosnji kraj nema javne ra-svje- te,
sto je napadacu omogucilo,
da izvrsi zlocin zasticen tamom.
Revolver, kojim je pucao napa-dac,
kalibra je 32. Ispaljeno je sest
hitaca, te je pravo cudo, da svi
mctci nisu pogodili dra Pavelica,
jer je pucano iz neposredne blizi-ne,
jedva dva to tri metra daljine.
Dva su metka ostala u tijelu dra
Pavelica i po misljenju lijecnika
nije ih potrebno za sada vaditi.
Nakon nekoliko dana lezanja, dr
Pavelic je ustao, te po misljenju
lijecnika nema opasnosti za njegov
zivot. Iz rana je isteklo mnogo kr-v- i,
te su odijelo i kosulja dra Pa-velica
bili sasvim krvavi, kad je sti-gao
kuci. Supruga dra Pavelica bila
je vrlo uzbudena, videci muza kr-vavo- g,
no on ju je umirio.
Cim se u hrvatskom kolektivu
saznalo za atentat, pohitali su broj-n- i
hrvatski emigranti u stan dra
Pavelica, da se raspitaju za njegovo
zdravlje i budu mu pri ruci, ako
bi sto trebalo. Lijecnicku njegu je
dao vrlo pozrtvovno ugledni hr-vatski
rodoljub, lijecnik dr Dra-go(- ?)
Mamsic, koji je prve dane
stalno bio kod dra Pavelica.
Hrvatska Nfiadez — Buenos
Aires prestampala je kasnije cla-na- k
E. Ruede Zadnje godine An-te
Pavelica i iz tog clanka izvlaci-m- o
dio koji se odnosi na atentat.
Dne 10. travnja 1957. dr Ante
Pavelic uzeo je kao obicno vlak iz
Buenos Airesa u Lomas del Palo-mar,
pise E. Rueda.
Nebrojeno puta njegovi najbli-z-i
prijatelji, otvrdneli i izkusni lju-- di
jedne duge politicke borbe, koja
se cesto vodila podzemno, molili
su ga da poduzme mjere opreza i
da se dade pratiti od jednog od
tolikih Hrvata, koji bi se rado po-nud- ili
da zastite zivot prvog Gla-var- a
Nezavisne Drzave Hrvatske.
No uviek je to dr Pavelic odbio,
navadujuci da svaki Hrvat u emi-graci- ji
treba sve svoje energije ulo-zi- ti
u zaradu kruha svagdasnjeg.
Dne 10. travnja 1957. navrsilo se
je 16 godina od kako je u Zagrebu,
poviesnom glavnom gradu tisuc-godisn- je
Hrvatske Drzave, zadan
smrtni udarac umjetnoj versaljskoj
tvorevini Jugoslaviji. Prije ulazka
njemackih ceta, na veliko nezado-voljstv- o
njemackog i talijanskog
glavnog stozera(!?!) proglasena je
Nezavisna Drzava Hrvatska. бе-sna-est
godina kasnije u jednoj
tamnoj ulici vrtnog gradica Lomas
del Palomar podastrt je krvavi ra-cu- n
hrvatskom Otcu Domovine,
Osloboditelju i vodi pozrtvovnih
ustasa, pukovniku (?) dru Anti Pa-velicu.
Sestdeset metara od njego-ve
skromne kuce, koju je uspio za-rad- iti
svojim tezkim radom kao
graditelj kuca u predgradima Bue-nos
Airesa. Pred nama imamo toc-n- u
listu svih njegovih radova. Sest
je hitaca izpaljeno, a dva su pogo-dil- a
zrtvu. Jedno tane uslo je na
razmjerno neopasan nacin u rame.
Od 1929., kad"je kralj Aleksandar
jugoslavenski razpustio sve hrvat-ske
politicke stranke i proglasio
izvan zakona sve hrvatske organi-zacij- e
te prisilio dra Pavelica da
ode u emigraciju, taj je covjek, iz-kov- an
u dugim godinama pod-zem- ne
borbe bio zrtva nekoliko
atentata. Zato se izkusni Pavelic
odmah' okrenuo, da vidi tko ga je
napao. U istom trenutku, prije ne-go
je mogao dovrsiti okret, drugo
je tane uslo izmedu prvog i dru- -
(Nastavak na strani 12)