Nase Novine, April 14, 1982

              fi=
Otpor protiv surove diktature
TORONTO: na Haitiju
L1I1.II,1.'.[J.'..J""I l,.'l'l.lll,'lll.l.l..i)lliJH...4H,Ji,H.lf,iTf)pWHWW,
1
Kanadsko-jugoslovensk- o udruzenje zena
"Majka i dete", organizuje svoj tradicionalni,
sedmi po redu
u cast 8. Marta — Dana zena.
Bal ce se odrzati u subotu, 6. marta u
Westbury Hotelu — 475 Yonge Street Toronto.
Za muziku i razonodu pobrinuce se populami
orkestar "Morava" sa svojim solistima.
Koktel u 7.6asova uvece.
Vefiera se servira tafino u 8. casova.
Izvlacice se lutrija: pripremili smo za vas
iznenadenje.
Ulaz: $20.00 po osobi.
Obezbedite svoje ulaznice unapred.
raspolaganju su vam sledeci telefoni:
Franciska: 252-585- 8
Anka: 979-203- 2
' Katarina: 593-502- 5
SVI NAM DOBRO DOSLI!
Na
VANCOUVER:
SPRING CONFERENCE
District Commiittee, Worker's Benevolent Ass'n.
Vancouver, B.C. announces that the annual
Spring Conference of all B.C. branches W.B.A.
Will be held on Sunday, March 28th, at 10:30 a.m.
805 East Pender St. Vancouver, B.C.
Part of that conference will be. devoted to the
celebration of the 60th anniversary of The
Worker's Benevolent Ass'n. This Celebration will
be marked with a concert, on Sunday, March 28th
at 2:30 p.m. at the Russian People's Home, 600
Campbell. The Concert programme will feature
Groups from the Federation of Russian Canadi-ans,
Association of United Ukrainian Canadians,
Yugoslav and Finnish organizations and the
United Jewish People's Order.
N.Niechoda
International Tours Travel
7138 W. Grand Ave. Chicago, III. 60635
2ele svim Jugoslovenima na severnoameri6kom
kontinentu sve najbolje u njihovim novim
domovinama.
EVROPSKI KUP U
AKROBATSKOM SKIJANJU
(OD NA$EG FOTOREPORTERA IZJUGOSLAVIJE)
Na planini Jahorini kod Sarajeva u subotu 23. i nedelju 24. januara
o.g. odrzan je prvi dio Evropskog kupa u akrobatskom skijanju. Nastupili
su takmifiari iz Svicarske, Engleske, Spanije, Italije, SR NjemaCke,
Austrije i zemlje domacina — Jugoslavije. NajviSe uspjeha su postigli
takmicari liz SR Njemafike. Ovom zaista zanlmljivom takmiienju na
snijegu, koji se rijetko kada moze vidjeti, prisustvovali su brojni gradani iz
Sarajeva.
Planina Jahorina je inate prepuna skijaSa. Obzirom da su preostale
joSsamo dvije godine od odrzavanja XIV. Zimske olimpijade'u Sarajevu u
mjesecu februaru 1984. godine, sve je veci broj ljudi koji se bave
skijanjem i to ne samo radi raznih takmicenja nego i radi rekreacije.
Na slici vidimo brojne skijaSe na Jahorini kako u redu cekaju
slobodnu stolicu na jednoj od viSe zidara, da bi se odvezli do nekog od
vrhova planine, odakle se na skijama spuStaju nanize po prekrasnim
snijeznim predjelima.
M. Vasiljevid — LILO
Bijeda i strah: te dvije rijeci odslikavaju
cjelokupno bivstvovanje pet milijuna Ha-icana.
Bijeda se moze izraziti brojkama: 80
posto nepismenih, 65 posto nezaposlenih
iii nedovoljno zaposlenih, stotine tisuca
bez krova nad glavom. Povrh toga treba
spomenuti da viSe od polovice stanovms-tv- a
zivi s dohotkom od 60 dolara godisnje,
da polovica djece umire prije navrSene
cetvrte godine, da prosjecan zivotni vijek
Haicana traje svega 30 godina.
STRAHOVLADA I ROPSTVO
Strah, stalan pratilac dugogodiSnje vla-davi- ne
obitelji Divalije, nemoguce je
pretocito u brojke. Procjene o desetinama
tisuca ubijenih, nestalih, uhapSenih, mu-cen- ih
samo su vidljivi vrh ledenog tTrijega.
Strahovlada Divalijeovih zadire u sve pore
zivota, njezim pipci dopiru do najzaba6e-niji- h
sela i do posljednjeg zitelja tog sela.
"Ljudi su gladni, a ako zele jesti moraju se
ukljuciti u sistem nadgledanja svojih
susjeda, pa i svoje obitelji, kaze predsjedj
nik Autonomne centrale radnika Haitija
Zorz Fortuna. "Da bi prezivjeli, ljudi su
natjerani da potkazuju", dodaje on.
Za deset tisu6a Haicana "prezivjeti" ne
znaci samo rvanje sa gladu, bolestima i
vjednim strahom. NJima je oduzet i
posljednji trag ljudskog dostojanstva:
svedeni na robove bivaju kupovani i
prodavani, uglavnom za potrebe zemljo-posjedni- ka
u Dominikanskoj Republici. Tu
tisuce Haicana (a za svaku glavu se u
blagajnu predsjednika Divalijea uplacuje
60 dolara) rade na poljima Secerne trstike,
okruzeni naoruzanim strazarima. Na vrato-vim- a
i rukama mnogih od tih ljudi konopci
su urezah rane, opipljivi pokazatelj rop-sko- g
polozaja.
Na bijedi i strahu pet milijuna Haicana zivi
i deblja se dinastija Divalije, zajedno s jo§
oko 4.000 obitelji. Njihov se godiSnji
prihod penje na 90.000 dolara. Porijeklo
tog bogatstva nije teSko ustanoviti: svoju
bijednu dnevnicu radnik zaradi za svega
desetak minuta rada. Sve ostalo Sto stvori
slijeva se u dzepove domace oligarhije i
stranih kompanija.
RIJEKEIZBJEGLICA
Ugnjetavanja i podjarmljivanje MSili su
Haiti oko milijun i ро njegovih stanovnika.
U potrazi za kruhom i bjezeci od terora, oni
su potrazili utofiiSte izvan zemlje. Medu
njima je i 85 posto ukupnog broja
haicanskih strufinjaka.
Rijeke izbjeglica i danas napufitaju Haiti,
premda time stavljaju zivot na kocku.
Camci kojima se nastoje dokopati neke
gostoljubive obale fiesto su isuviSe slaba
zastita od mora: smatra se da je tokom
proSle godine oko 2.000 Haicana stradalo,
pokuSavajuci da pobjegne od terora.
Njihova' sudbina je crna i u slufiaju da
uspjeSno dodu do obale; vecina obliznjih
February 17, 1982, NASE NOVINE -1- 1
zemalja otkazala je gostoprimstvo haican-ski- m
ljudima iz camaca. Tako ih u SAD (a
vecina izbjeglica uzima kurs prema ameriC-ko- j
obali) hapse i deportiraju natrag u
Haiti. A kod kude ih cekaju zatvor i
muCenje.
Oni Sto su se nastanili u dvadesetak
zemalja Latinske Amerike, Sjeverne Afrike
i Evrope ne prestaju da se iz izbjegliStva
bore protiv diktature u domovini. Izbjeglice
su mnogo pridonijele otkrivanju pravog
lica Divalijeovog rezima te njegovoj izolacf-j- i
na medunarodnoj pozornici. Podijelje-nos- t
je, medutim, uvijek otezavala njihovu
djelatnost. Konferencija solidarnosti s
Haitijem odrzana koncem septembra u
Panami, pruzila je haicanskim izbjeglica-m- a
prigodu da prevladaju dugotrajne
podjele i postignu barem minimum jedin-stv- a.
ZBIJANJEREDOVA
U Panami su se okupili predstavnici
gotovo svih politickih stranaka, sindikalni
rukovodioci, intelektualci. Oni su usposta-vil- i
izvrSni komitet, u kojem su zastupljene
sve glavne struje, te se suglasile s nekim
osnovnim zahtjevima: uspostavljanje de-mokrats- kih
sloboda, amnestija politiCkih
zatvorenika.ukidanje dozivotnog mandata
predsjednika Republike i bezuvjetan povra-ta- k
izbjeglica. Zatrazeno je ukidanje anti-komunistifik- og
zakona iz 1969. (koji za
marksiste predvida smrtnu kaznu) i pokre-tanj- e
istrage za ustanovljavanje mnogo-brojm- h
"nestanaka" i samovoljnih hapSe-nj- a.
Mada nisu izricito trazili obustavljanje
inozemne pomoci Haitiju, izbjeglice su
ukazale da se ta pomoc slijeva u dzepove
uskog sloja bogatih te da "olakSava"
korupciju, povecava ovisnost zemlje i
udvrScuje diktaturu".
Kad je rijeC o protivnicima rezima u
zemlji, oni su se nakon proSlogodiSnje
hajke na opoziciji nasli na izdrzavanju
dugogodiSnje kazne strogog zatvora, ili su
prognaniiz zemlje. Govore6i o mogucnos-tim- a
borbe protiv diktature unutar Haitija,
sindikalni rukovodilac 2orz Fortuna ocje-njuj- e
da je stanje vrlo tesko, "pogotovo Sto
se ne moze oCekivati nikakva liberalizacija
rezima", koja je bila najavljena, oiekivid-no- ,
iz propagandnih potreba namijenjenih
inozemstvu. Naprotiv: proSlogodiSnji pro-go- ni
su pokazali da je rezim odluCio da se
najsnaznije obracuna sa svim demokrat-ski- m
snagama, bilo da je rijec o politidari-m- a,
sindikalnim vodama ili nezavisnim
intelektualcima. "Тебко je gledati kako se
dobar dio napora ulozenih tokom nekoliko
posljednih godina obezvreduje jednim
udardom represije, kaze Fortuna, ali
sindikat mora nastaviti borbu i u zemlji i u
inozemstvu". Borbu za probijanje zida
Sutnje, za Sirenje informacija, za pravo, na
organiziranje i djelovanje za zivot dostojan
covjeka. Jedino na taj na6in Haicani mogu
pobijediti strah.
', ' """---,- _. ' 0V i, ' t ""xfc._
- тг £ v y ; effik w " -
п