Novosti, July 25, 1944

              "
tovom Utorak 25 jula 1944
fTlAMA 1
NOVOSTI
Smrt fašizmu — Sloboda naro CIJENA 4 KUNE Pubfiafc! everT TclaT ThurdY tmd Scrrurdcrr bT
Nerasti Publiabin? Companv
In tke Croatlan Languoge Svojom odlukom da se konač-no
skloni pod kute Drsi Mt-hallov-ića
Uaxi ivaki utorak tetvrtok I mbotu u hrratakom rnku dr MaĆek postaje gla-v- ni
NOVOSTI
oslonac velikosrpskih hegemo-AĐUSA
nista koji U htjeli da ponovno 201 AdkatW 34t WmL Toronto 1 Ontesrio
ToUpboMM AZMaido 1142 porobe i podjarme naie narode
BofltsUrod ia tko sUfSatrT Ome !or th CTtT ol Toronto
m tho UCk dT e4 OcUbor 1941 a ORGAN KOMUNISTIČKE N04MS1CP PARTIJE HRVATSKE
Dohi b potpisa no uvraćuju — Rukopisi no vrcćcdu
Tko zlima oprašta škodi dobrima
U ovom broju "Novosti" donašamo fotografski snimak pr-ve
stranice starokrajske partizanske i komunističke novine
"Naprijed"
Donašamo to što 3U nas na ovo primorali oni koji se s
nama i oslobodilačkim pokretom ne sla£u i na silu žele poka-zati
naše pisanje o Mačekovom pitanju lažnim Po naseljima
naim u Kanadi kruže razgovori kako mi sva pisma i dopise
lm oKinvliniomn iz Tuooslaviie sami sastavljamo Dalje nam
se glasno i jasno šapatom prigovara kako mi sve te optužbe
protiv doktora Mačeka koje izlaze u starokrajskim novinama
sami izmišljamo te da nije istina sve ono što o Mačeku i nje-govoj
reakcionarnoj okolini u Hrvatskoj Seljačkoj Stranki ob-javljujemo
itd
Ovi napadi na nas najviše dolaze od vodećih ljudi pa i
nekih običnih članova Hrvatske Seljačke Stranke u Kanadi a
dolazi toga i iz Sjedinjenih Država Osim toga proturavaju se
okolo glasovi pišu se pisma kako je urednik "Novosti" taj
koji bezrazložno kleveće dra Mačeka i prema tome širi nes-logu
medju kanadskim Hrvatima Uzgred budi rečeno do sa-da
dok pitanje Mačekove izdaje nije došlo na površinu koje
pitanje ni urednik "Novosti" nije mogao propustiti a da no
objavljuje i čitaoce obavjesta o onom što se radi i dogadja u
starom kraju sve je bilo lijepo i dobro Danas kad je istina
probila i do nas obara se drvlje i kamenje protiv Novosti i
urednika radi toga što tu istinu nije prešutio i oprostio
zlima da naškodi dobrima — kako to kaže naša narodna po-slovica
Sve ovo nas je primoralo da pravimo ovaj veliki kat pa
da vide i naši prijatelji i naši protivnici koji glasine proturaju
da mi na uredništvu Novosti ništa ne izmišljamo niti ma kome
podmećemo neistinite stvari
Mi smo više puta isticali to ističemo i danas da nam na
srcu leži sloga Hrvata iznad svega posebno onda ako je ta
sloga uskladjena sa općim narodnim interesima Ali radi neke
umjetno skrpljene sloge od koje nema koristi ni hrvatski na-rod
u Jugoslaviji ni u Americi mi ne možemo šutjeti i ne izno-siti
ono što se piše u Jugoslaviji o doktoru Mačeku i njegovoj
reakcionarnoj okolini Mi ne možemo šutjeti o pitanju koje je
danas već jasno i razčišćeno u starom kraju samo raai iogu
da ne budemo napadani Mi ne možemo prikrivati i zamazi-vat- i
istinu radi toga što se ta istina ne dopada nekome Mi
ne smijemo ukrivati od kanadskih Hrvata ono što misle što
govore i što pišu naša braća koja se danas onako junački bo-re
u Jugoslaviji Onaj koji ne voli ili sakriva istinu taj se za
nju nikad nije u stanju ni boriti
Ako se još netko nadje pa da ni ovoj preslikanoj novini
ne vjeruje dobro bi bilo da se obrati predsjedniku jugosla-venske
vlade dr Subašiću i pita njega jer je i on bio u Jugo-slaviji
njihove novine vidio i čuo što o Mačeku imaju reći oni
koji su spasili narodnu čast suočili neprijatelja i oslobodili
zemlju
žao nam je što smo do ovoga stupnja došli sa našom bra-ćom
od Seljačke Stranke sa kojom smo do sada saradjivali po
nizu zajedničkih pitanja Zao nam je i to da se pitanje našeg
Jedinstva zakapa samo radi toga što Je jedan čovjek u ovom
slučaju vodja te stranke podbacio Pa ako se je to naše je-dinstvo
gradilo i počivalo na ličnostima i radi ličnosti koje dola-ze
i odlaze onda je bolje daleko bolje da takvog jedinstva ne
mamo
Donašamo ovaj kat još i radi toga da se svatko uvjeri da
uredništvo "Novosti" nije bilo prvo koje počelo optuživati Ma-čeka
nego Narodni Oslobodilački Pokret u Jugoslaviji Ne
stvaramo mi neslogu medju Hrvatima nego e tu neslogu stvo
rio Dr Maček skupa sa ostalim reakcionarnim dijelom te stran-ke
onog časa kad Je najavio borbu protiv narodno oelobodila-čko- g
pokreta
To treba da bude jasno kanadskim Hrvatima O tome oni
trebaju čuti istinu bez obzira što pojedini vodje stranke misle
na ovoj strani Oceana To nisu naše burgije nego finjenice
koje su poznate hrvatskom narodu u domovini
I opet se svadjaju u uredu
Zajednice
Ovaj put su se posvadili izvršni odbornici i urednici Za-jedničara
na pitanju — zašto već do sada nije isplaćena svo-ta
od pet hiljada dolara u pomoćni fond našem narodu u sta-rom
kraju kad je to ranije zaključio glavni odbor
Radi toaa posve opravdano kritikuju urednici Zajedniča
ra izvršni odbor preko Zajedničara a ovaj opet odgovara pre-ko
Zajedničara da ih nemaju pravo kritikovati jer da novaca
u fondu iz kojeg bi se isplatilo nema i što je najglavnije i naj-smješnije
podvlače da urednicima pravila brane kritikovati
aanemareni rad izvršnih odbornika
Istina nije toga trebalo Nisu daleko pak da je više sloge
i saradnje mogli bi se u uredu objasniti a ne preko Zajedni-čara
ali sakrivati se radi toga za pravila i poručivati urednici-ma
da krše pravila ako kritikuju nevaljali rad izvrsnih odbor-nika
znači ni više ni manje nego izmišljanje ili pak krivo tu-mače- nje
točaka pravila
Urednici su stoga u pravu kad brane svoje pravo i nedo-puštaj- u
da njim izvršni odbor stavi "brnjicu" kad njim takove
"brnjice" nije stavila konvencija
Nije to ni omalovaživanje ni davanje lekcije izvršnim od
bornicima nego to je pravovremena opomena da izvrše ono
na što ih je obvezao glavni odbor Bilo bi doista bolje kad bi
so to moglo urediti u uredu a ne preko Zajedničara ali kad
v:'e ni to valjda nije moguće pod Butkovićevom vladavinom
GODINA II
IZDAJNIČKI PUT Dr V MAČEKA Od pakta s Hitlerom do sporazuma
s Dražom Mihailovićem
Velike pobjedo Crvene armije na le-DJingrad-kom
i ukrajinskom frootn i
snažni odarci savezničkih armija i avi-jacijo
na Hitlerovo evropsko Url-ivu-ubrza-li
sa a posljednje nijeme proces
raspadanja n taboru Iliilerovih prirepv
ia Dab'-k- n politička kriza prozivljnn
dunas Msđiržka R'irarnijn Bu'-rk- a
Finska i Slovačka ti dojnćerauji Hitio-ro- ri
„vjerni saveznici
Ali ni n jednt fMelitsknj d'žavj ne
iapuljava se tai p'ocps rapcdmja toli-ko
očito i a talo nakarnlim i milodim
oblicima kao n os'soj Pavelićevoj
nezavisnoj drivi koja ce sMa na ne-koliko
osamljenih i opkoljenih oporiSta
koji pod analnim političkim i vojnim
ndarciraa Narudno-oslobodilsčko- g pokre
ta i Narodoo-olubodi'sčk- e vojske poka-zuju
poaljpdojib dana sve znakove ra-sola
bezglavosti i brznmlja
Svi pokuSaji Hitlera pnaljsdujo godi-na
dana da promjenama ličnosti a osfa-gk- oj
strahovhdi podređivanjem domo-branstva
njemačkoj komandi bjeomu-fini- m
teorom i očajnim pozivima na
partizana da so rrate knćama vi ti
pokušaji ne stmo d niša mogli ni za
tren zaustaviti proces raspadanja nje-gove
tvorevine rego n naprotiv još
više pojačali rsilo i obezglavljeno
n nta8kim redovima još vise Izazvali
nezadovoljstvo o hrvatskom naroda koji
re svakim danom sve više prikljnćoje
Narodno-oslobodiLćko- m pokretu Bije
tni i nemećni fto nisu mngli da poko-re
Hrvatsko b'ilorovački fašisti na n-B- ta
sveg agenta dr Baca donose kona-čan
ud o svojej tvorevini nezavidnoj
državi Hrvatilo] Evo Sta kaže između
estalrg dr Bat1 n svome memoranduma
npučenem 22 X 1943 predsjednika
ustaSke vlade dr Nikoli Mandićo:
Hrvatski narod u 95 poito smatrao Je do-adain- ju
vladavinu i doadalnjii politiku kao
tebi protivna I neprijateljsku narod je kroz
čitave dvije i pol godine osjećao i podnosio je-dan
neprijateljski Itetni i tudji duh o sveukup-nome
djelovanju državne uprave koju je zamr-ri- o
i koja mo se potpuno otudjil Danas su
najbolje konstruktivne snage onemogućene i po-tisnute
dok je ra povrSinu izbio najgori olol
koji Se tako razmahao da potpuno ugrožava
opstanak naroda i države Hrvatska država ne
bi postojala niti pola sata kad bi Iz nje slučaj-no
otišla njemačka vojska Mi smo započeli
s maršalima generalima generalskim štabovima
Itd sa mnogim milijardama a nakon dvije i pol
godine svršili smo skoro na nuli dok su Dar-tiji- ni
započeli u Stapovima""! kroz to isto vri-je- me
dotjerali na nekih suvremeno oboružanih
£0 "brigada U same dvije i pol godine u-prop- asti
no tekovinu koju smo od Hitlera na
tanjuru dobili sada imamo kaos ruševine u-sta- nak
po cijeloj zemlji kao nigdje i nikada na
svijetu Uvriježila se pljačka i korupcija kao
nigdje i nikada koja nas je totalno diskreditrala
I obrukala Oko državne riznice znači dra-gulj- ne
banke nakupilo se pravo gangstersko
društvo kojemu prednjače ljudi koji su po ne-koliko
baraka upropastili Stanje duhova u
natem narodu danas je takovo da katastrofalnije
re može biti Ovo je grobnica a ni Nova
Hrvatsku
Tako misli i tako te izražava o Ne-tavii- ajj
Drlaji Hrvaukoj dr Boi
r
Nale novine već su ranije javile
o dolasku Jedne partizanske ladje
u kanadske vode čim je vijest do-bivena
poSao sam da ih tratim
Parobrod se premjeitao iz prista-ništa
u pristanište a ja za njtm
ProSlo je vi?e od deset dana dok
sam ih naJao nakon am proputo-vao
vile od pethiljada milja AH
se Isrplatilo praviti tako dugo pu-tovanje
Kad am štipao u luku gdje je
parobrod bio usidren nije ga te-ško
bilo nadi jer se na njemu
vijala jugoslavenska stava sa
petokrakom crvenom zvjezdom
Opazio sam na brodu mladog ka-petana
(najmladjeg u jugoslaven-skoj
trgovačkoj mornarici) Ti la-na
Sa njim i ostalim oficirima
političkim komesarom Nikolom
VukSom i mornarima ostao sam
oko dva sata a nakon toga pov
16 FEBRUARA
poznati teoretičar o njemačkom (gotskom)
porijekla Hrvata i redi hrvatskih hl-tlerova-kih
izrola A tako mule o „Ne-zavisnoj
Državi Hrvatskoj4 i Boćevi
gospodari njemački fašisti Ovome mi-šljenja
dr Baca treba da dodamo Još
ov: iko a taj olo&" i srangstersko
draStvo ubrojimo joj dr Baca i nje-gove
frvapske gospodare onda smo
dobili potpuna slika Nezavisne Države
Hrvatske" i mogli bi mirne dota spu-stiti
p klupac na ta „grobnica roSevina
i M'na'- - koju ćemo otvoriti pola
prije nego sto tz nje slučajno otiđe
njemačka vojska'
Medntm što se više približavaju da-ni
pobjede i punog ostvarenja ciljeva
Narodno-oslobođilaćko- g pokreta to sve
viie iz Pavelićeve grobnice izlaze na
svijetlo daaa mračnjaci svija diska i
boja: prikriveni i otvoreni izdajnici
špekulanti meSetari i spletkari oko plja-ju
se a jedan tabor i to sada pod
vodstvom dr Vlatka Mačeka i njego
ve reakcionarne i izdajničke klike i u
vida sporazuma s Dražom Mihailovi-ćem
i velikosrpskim hegemonistima na-govještavaju
naSim narodima staro rop-stvo
a novim oblicima U ovom časa
kad sa se ta gospoda pojavila na na-šoj
političko] i vojnoj pozornici n no-vom
Četničkom ruhu potrebno je da
naši narodi prečiste s njima sve raču-ne
i da npitaju dr Mačeka i njegova
klika šta su to oni upravo radili za
posljednje tri najsudbonosnije godine a
historiji našega naroda
Izdajničku političku liniju dr Mače-ka
i njegove klike za posljednje tri
godine određuju tri činjenice: 1) Msče-kov- o
podpieivsnje trojnog pakta 25
III 1911 kojim je Jugoslavija trebala
da postane ortak fašističke trojke 2)
Msćekov poziv poslije sloma Jugosla-vije
hrvatskom narodu da se pokori
fašističkim okupatorima i da saradaje
8 nst&skim razbojnicima I treće sada-nj- e
sporazumijevanje Mačekove klike s
Dražom Mihailovićem i odašiljanje Ma-čekov-og
opunomoćenika dr Tone Jan-čikovi- ća
a inozemstvo s nalogom da
u ime Mačeka sklopi sporazum sa
kraljem Petrom Dražom Mihailovićem
i ostalim velikosrpskim političarima
Sasvim je naravno i razumljivo da
na toj izdajničkoj liniji odilaze mnogi
poslanici HSS a ustaški sabor da se
na toj liniji ntiče ns hrvatsko domo-branstvo
kojo postaje hitlerovaćka voj-ska
i bori ss protiv Crveao Armije i
naJj Narodno-oslobodilaćk- e vojske ni-šta
nije čudno da u te linije stva-raju
u početku 1943 Pernar Torbar
Reberski i Kemfelja u zajednici sa
utaknutim ustašama Seltzom Masom
Vutucom i drugima Bijelu gardu" ko-ja
ima za cilj istrebljenje partizana i
posve je logično da na toj liniji pred-lažu
Pernar i Torbar u septembru 1943
predsjedniku ustaške vlade dr Mandiću
da zajednički obrazuju „nađstranaćku
radnu vlada s ciljem da državna vlast
prije svega povrati povjerenje narod
a njegove vječne ideale: za duhovno
smirivanje i ozdravljenje niiib jarnib
Susret sa partizanima- -
mornarima
ratio se u grad sa kapetanom i ko-mesarom
Razgovori su tekli do
kasno poslije pola noći sa VukSom
a kapetan Je morao ranije poći na
parobrod Idućeg dana opet sam
nastavio sa komesarom sve do po-slije
podne Tada smo se rastali
Ja otputovao natrag a parobrod
se spremao da odlazi preko ocea-na
Odmah u početku kapetan mi sj
poialio: "Zašto su vaše novine ob-javile
da sam ja učestvovao u bor-bama?
Nisam ja nigdje ratovao
nego stalno bio na parobrodu Ko-mesar
se borio u Jugoslaviji i se-dam
naMh ljudi u posadi a ne ja
Nije se smjela napraviti takva
greSka jer oni koji znaju da se
ja nisam borio kad pročitaju mo-gu
pomisliti da se mi služimo la-žima
Molim vas ispravite grešku
čim prije" Obeaao sam I evo to
1944
sata
duha
prilika" (citirano iz pisma Augusta Ko-snti- ća
i dr Torbara predsjedniku usta-ške
vlade Mandiću 30 IX 1943) Po-sve
je razorni j ivo i Jasno da u duha
te izdajničke politike dr Krnjević Su-t- ej
i druge izbjeglice a Eogleskoj sa-radu- ju
pune dvije godine s četničkim
generalom Dražom Mihailovićem i da
puoe dvije godine sjede u nsjizrazitijim
velikosrpskim vladama I konačno na-kon
što je Mačekova klika poslala pu-kovnika
Ivana Babica u Južna Italiju
poznatog izdajnika koji Je vjerno složio
ustaškim razbojnicima i podržavao nsj-tješ- nje
vezo sa opunomoćenim njema-čkim
generalom n Hrvatskoj Glaise-Horstenauo- m
s ciljem da hrvatsko do-mobranstvo
stavi o službu Draž Mi-hailov- ića
nakon svega toga posve je
prirodno razumljivo jasno i logično da
je dr Vlatko Maček poslao u izdajni-čki
Štab Draža Mihailovića i kralja Pe-tra
i svog ličnog Izaslanika dr Toma
Jaočikovtć i tako se definitivno i ne-opozivo
sklonio pod skute velikosrpske
reakcije
Naše ranije tvrdnje da Mačekova
politika čekanja" nije ništa drogo
nego prikrivena izdaja podkrepijene
su sada novim dokazima Politika če-kanja
imala Je samo Jedna svrha a ta
je da se zabije nož a leda Narodno-oslobodilačko- m
pokretu A svi pokušaji
nekih ljudi iz Mačekore klike da se
poveza s Narodno-oslobodilački- m po-kretom
imali sa i imaju za cilj da se
prikrije gnusno isdajstvo Mačeka i nje-gove
klike i da otupe oštrica narodno-oslobodilač-ke
borbe
Prema tome put dr Mačeka Jasno
je obilježen njegovim priklanjanjem ve-likosrpsko]
reakciji To je put najsram-nije
i najpodlije Udaje svih Životnih
interesa i težnja ne samo hrvatskog
naroda nego i svih naroda Jugoslavije
koji se danas ostvaraju u gigantskoj
narodno oslobodilačkoj borbi protiv o-kup- atora
i njegovih slugu ustaša i če-tnika
Svojom odlukom da se konačno
skloni pod skute Draže Mihailovića dr
Maček postaje glavni oslonac veliko-srpskih
hegemonista koji bi htjeli da
ponovno porobe i podjarme sve naše
narode Svojim aporazumon sa četnič-kim
razbojnicima dr Maček baca u
ralje velikosrpskih hegemonista Crna
Gora i Makedoniju dok Bisna i Her-cegovina
treba da postane opet sitan
novac za podmirivanje računa veliko-srpskih
i velikohrvatskih reakcionarnih
klika i poprište raspirivanja mržnje i
borbe izmeđa Srba Hrvata i musli-mana
Ali sve te namjere i planove dr
Mačeka i njegovih najnovijih ortaka i
pokrovitelja osujetit će i smrviti u prah
i pepeo naši narodi koji sa rijeieni
da borba z% slobodna demokratska i
federativna Jugoslavija velika zajed-nica
ravnopravnih naroda dovedu do
pobjedonosnog završetka U toj slavnoj
i svetoj borbi hrvatski narod i ostali
narodi Jugoslavije koračaju smjelo na-prijed
bez četničkog skotonole dr Vlat-ka
Miče U i prolir njega if
rado činim
Ja ne mogu iznijeti sve naše
razgovore To bi bila cijela knji
ga ako ćeš objaviti razgovor koji
je trajao oko deset sati Morati ću
se ograničiti na ono najvažnije a
komesar VukSa je obećao da će mi
poslati ako mu ikako bude mogu-će
opširnije o svemu što je cn
preživio u toku zadnje tri i po go-dine
dana i opisati dogadjaje u
kojima je on učestvovao Ako bu-de
areće da se to dobije sve ću
dati našoj štampi
Najviše se naš razgovor kretao
oko borba u Jugoslaviji Toga je
toliko bilo da nije lako izdvojiti
ono što bi naše ljude najviše zani-malo
Veli mi komesar da je rodom iz
Metkovića da je u prvo vrijeme
nakon je Jugoslavija pregažena
radio kao mašinista na jednom
brodu koji je plovio dalmatinskom
obalom pod vlašću okupatora a da
se priključio partizanima tek na-kon
su se raigorjele partiianske
borbe po Dalmaciji i Hercegovini
Učestvovao je kao borac i kao po-litički
komesar u dalmatinskim
brigadama sve do januara ove go-dine
Tada ga je poslao Vrhovni
Štab Narodne Oslobodilačke Voj-ske
u Dari Italija U marču mje-secu
postavljen je za političkog
komesara na brodu 0 svom brodu
veli ovako:
— Kad je brod došao u Dari
predstavnik Narodne Oslobodila-čke
Vojske održao je sastanak ca
posadom i pozvao je da se priklju-či
oslobodilačkom pokrstu ako že-li
Kapetan Tijan bio je prvi koji
se izjasnio da se želi staviti pod
komandu maršala Tita a posada
je tada jednoglasno zaključila da
stupa pod partizansku zastavu
Bilo je veliko veselje kad je zas-tava
izvješena Nakon toga je Vr-hovni
štab odredio mene za kome-sar- a
a na parobrod je došlo još
sedam partizana koji su ranije
učestvovali u borbama Imamo jed-noga
koji ima tek 17 godina Sva
ostala posada nije bila u Jugosla-viji
od kad je Hitlcr napao na
našu zemlju
— Sta je tvoja duinost na bro-du?
— pitam ga ja
— Duinost je komesara da odr-žava
predavanja posadi o svim pi-tanjima
koja jednom mornaru mo-raju
biti poznata Kad je brod
izvjesio partizansku zastavu onda
BROJ 40
Zagrebački korpus
najbolji odgovor Mačeku
i kompaniji
Maček I njegova klika bacili ri m
u okrilje najvećih neprijatelja hrvat-skog
naroda a okrilje četnika Draže
Mihailovića Izbjegličke vlade 1 kralja
Petra misleći da će tako laki saja-II- U
ponovno na leda hrvatskom naro-du
No da Je hrvatski narod prozreo
tu njegovu sramnu izdajničku politiku
najbolji je dokaz brzo širenje Narod
no oslobodilačkoj pokreta i u najhr-vatskij- lm
krajevima nale domovine
Tako je nedavno formirao u srcu Hr-vatske
zagrebački korpus X Korpus
Narodno-oslobodilaćk- e vojske 1 Parti-zanskih
odreda Jugoslavije
Hrvatski narod ovih krajeva usta
je i prihvatio oružje boreći se sa slo-bodu
i bolju budućnost Redovi aa-rod- nlh boraca rasli su Iz dana u dao
dok konačno nisu prerasli u pravu na-rodnu
vojsku Veliki oslobođeni terito--ri
Moslavine Podravine i Hrvatskog
Zagorja s nizom oslobođenih pado-va
ogroman broj uništenih I zaroblje-nih
neprijateljakln vojafka unisHesl vo-zovi
i željezničke pruge na tom podru-čju
najbolje govore o učešću hrvat-skog
naroda u oslobodilačkoj borbi i
dokaz su kako se on Junački bori
Iz ovih borbi Izrastao Je I zagrebački
korpus koji će oI viie pružiti pomoć
Hrvatima Srbima i ostalim narodiraa
da obračunaju sa svim svojim nepri-jateljima
Zagrebački korpus koji ac
rodio u ognju I krvi u jeku rala pro-tiv
njemačkog okupatora u Drvom J
redu djelo oslobodilačke borbe napa-ćenog
hrvatskog naroda Nakon IL za-sjedanja
Zemaljskog antifašističkog vi-jeća
narodnog oslobođenja Hrvatske
I nakon historijskih odluka AVNOJ-- a
donesenih u Jajcu na kojima su pred-stavnici
nailh naroda donijeli daleko-sežne
odluke o uređenju federativna
Jugoslavije I {ol odlučnijoj borbi pro-tiv
okupatora i njegovih slugu narod-ni
ustanak u zagrebačkoj okolica uzeo
je goleme razmjere
Zagreb I njegova okolica vode4i Ju-načku
borbu protiv neprijatelja hrvat-skog
naroda Jasno su Izrazili svoju
želju da pristupe u demokratsku i fe-derativnu
Jugoslaviju u kojoj će hrvat-ski
narod kao i svi drugi narodi imati
potpunu ravnopravnost Formiranje za-grebačkog
korpusa najbolja Je potvrda
i odluka II zasjedanja AVNOJ-- a
Formiranjem zagrebačkog korpusa
pokopane su u zagrebačkoj okolici I
Pavelićeve vojne vlasti pred kojima
su do sada strahovali mnogi naJI si-novi
i zbog toga odlazili u neprijatelj-sku
vojsku Jedina vojna vlast koja fe
sastavni dio hrvatskog naroda u za-grebačkoj
okolici Jeste zagrebački
korpus i njegovi organu
Zagrebački korpus X korpus Na-rodno-oslobodil-ačke
vojske 1 Partizan-skih
odreda Jugoslavije čedo je hrvat-sko- g
naroda i ujedao novi dokaz da
hrvattVi nsrod ne će I ne treba M
čeka i nlerove UdajdSk klike
se mora dobro paziti aa ne bi po-sada
tu zastavu osramotila u oči-ma
saveznika i naših boraca u
zemlji Moja je duinost pomoći
posadi da se u radu i ponašanju
pokale kako to dolikuje našim
borcima i ja sam uvjeren da ćemo
mi svoj zadatak ispuniti kako va-lja
!!
Onda smo prešli na ono što je
mene najiše interesovalo
— Kako ste prošli u početku aa
okupatorima?
— U mome Metkoviću i okolini
pri svemu zlu nije bilo tako straš-no
do jula i augusta 1941 godine
A tada su ustaše kao po komandi
jednog jutra počeli sa pokoljem
Srba Favelić je organizovao svoj
ratni tribunal svuda pa i u Metko-viću
Predsjednik tribunala (ili
kako ga ustaše zovu logonik je
bio profesor Jelavić Iz Metkovića
a ostala četiri člana tribunala bili
su četiri katolička popa-- Jedan od
njih j bio fratar Vlado Djeiobrk
iz metkovićske lupe U Drafevu
prema Gabeli poklan je sav srpski
iivalj Nije jedne žive duše ostalo
Pokopani su i onda grobovi zao-ra- ni
Izmedju Opuzena i Komina
(PrenM na str 4)