Jedinstvo, June 02, 1961

              ШЕк&ЖаЈШМШбиН £вдмвми W" --јГД 1И
5TRANA 2
Р r с d 30-godisnji- cn
КАКО ЈЕ PISALA NAsA sTAMPA U PROsLOSTI
Sto jc pisala nasa stampa u proslosti
Od 8. do lo. deccmbra 19 16. u Beogradu jc odrzan
Slavcnski kongres. na kome je nas pokret bio zastupljen
sa cetiri delegata. "Srpski Glasnik" (izlazio od 1912.
do 1918.) u broju od 1--
1. februara 1917. objavio je uvo-dni-k
pod naslovom "Novi slovenski pokret ujedinjuje
sve slovenske narode", u kome je izmodju ostalog re-£en- o:
"Koliko god piscmo i govorimo o znadaju i velidini
Slovonskog kongresa, odnosno novog slovenskog pokre-t- a,
8ta on predstavlja za sve slovenske narode i za do-vedans-tvo
— nijc dosta. Doprinosi slovenskih naroda za
dovcdanstvo u pro§losti i njihova uloga u sadaSnjoj eri
narocito, toliko je velika i neprocenljiva da se o tome
no mozo opisati ni u najvccim knjigama . . .
"Zadaci kojj se postavljaju pred slovenske narode i
slovenske organizacije u zemljama i emigracijama bazi-raj- u
se na poslcratnim uslovmia stvorenim velikom po-pedom
slovenskih zemalja i ostalih slobodoljubivih na-roda
nad hitlerovskom Nemackom i njenim saveznicima.
Ti zadaci ne mogu ni nas mimoici, jer i mi smo deo slo-venskog
naroda, deo demokratskih snaga u ovoj zemlji,
koji smo obavezni da ih izvrSavamo u praksi, u borbi za
oSuvanje mira i udvrsdenje demokratijo . . .
"Radi toga treba stvoriti i pojacati sve slovenske
komitete, koji zajedno s ostalim demokratskim snaga-m- a
u svim zemljama deluju na ucvrfcenju prijateljstva
Ujcdinjenih naroda i vodo borbu za istrebljenje poslcd-nji- h
ostataka faSizma: borba da se sprcc[novi pokuSaj
hnperijalistidkog rata i agresije. U isto vrcmo sloven-ske
zemlje ulazu svojo napore za pojacanje medjuso-bni- h
okonomskih i kulturnih veza i protiv svih pokusaja
imperijalistidkc reakcije koja nastoji da nahuSka drugc
narode protiv slobodnih slavenskih drzava kao i za udvr-Wcn-je
nerazorivog prijateljstva sa Sovjctskim Savezom
i za tesne bratske odnosc medju narodima . . .
"U mosto jedno prijateljske politike koja bi omo-guci- la
Siroku trgovinu sa demokratskim slovenskim ze-mljama
vladajuci krugovi u zapadnim zemljama — Bri-tanl- ji,
Americi, Kanadi i drugim — poveli su politiku
okonomske blokado protiv demokratskih slovenskih ze-malja,
kdjo su svojom herojskom borbom zastitile i sa-cuva- lc
svet od ropstva i vanarstva. Medjutim, Britanija
sada povocava svoj izvoz i uvoz u faSistidku Spaniju. O
tome mi moramo znati vise i o istom drugo upoznati.
Jer, ml smatramo da bi ove zemlje brze naprcdovale
ckonomski kada nebi bilo takve blokade. All i pokraj
toga slovenske zemlje ce uzajamnom ckonomskom sura-dnjo- m
biti u stanju da se oporavo i vrlo brzo podignu
na vlsoki stepen ckonomskog napretka. . .
"
P 0 STRANICAMA
STA
Nedavno smo konstantira-- U
da hrvatska i srpska "na-cionalistiC- ka"
stampa u Ka-nadi
Suti o sudjenju nacisti-£ko- m
zlo6incu Eichmannu.
Stanje se od onda noSto pro-mjcnil- o.
Naime, "Hrvatski
Glas" u broju od 29. maja
prcnosi informacijo sa su-djen- ja
pod naslovom "Nazi-sk- i
pokolj u Jugoslaviji".
Tu su iznijeti neki iskazi
svjedoka Alcksandra Arno-n- a
i Hinka Salza kojo jo ob-javi- la
kanadska dnovna Sta-mpa.
"Hrvatski Glas" jo zabl-ljo2i- o
da jo na sutlu гебспо
da su u Hrvatskoj "ustalc-fnSie- ti
zajedno s Volksdout-scher-m- a
bili saradnici na-zisa- ",
da iz svjcdocanstva
prolzlazi da iako jo Eich-man- n
prouzrocio uniStenje
GO.000 jugoslavenskih Jev-rej- a,
jer je "takva narc-djan- ja
davao vladl u NDH i
onoj u Beogradu, glavna kri- -
vnja pada na upraviteljo u
NDH". Zatim iznosi da su
kao "progonitclji zidova" u
Hn'atskoj spomenuti "pok.
dr. Ante Pavelic (5ef NDH)
! ministar unutra§njih djela
dr. Artukovic".
Izgleda da "Hrv. Glas"
prihvaca ove iskaze svjedo-ka
kao istinite. Samo se ne
slazo s njihovom tvrdnjom
da "katolicka crkva u Hrva-tskoj
nije digla ni glasa u
znak protesta". "Hrvatski
Glas" kaie da je to "pret-jeran- o"
tvrditi i navodi da
je "crkva na c"elu sa nadbis-kupo-m
Stepincem dizala
glas protesta protiv progona
2idova i Cigana i vlasti ne-pocud- nih
Hrvala i Srba u
NDH".
LISTOVA
Svojo izlaganje "Hrvatski
Glas" zavrsava ovim rijeSi-m- a:
"Bilo kako mu drago,
tko se i daljo drzi politike
koja je doSla do izrazaja u
proslom ratu u Hn'atskoj —
taj Hrvatskoj mozo samo
Stctiti . . . "
Kako da ovo ocjcnlmo?
"Hrvatski Glas" svakako ni-je
mogao da prcdjo preko
nacistickih i ustaskih zlo£i-nstv- a
u Hn'atskoj, ali on ih
2)
UMIRANJE
Authorized Second
Tjednik "Saturday Night"
u svom najnovijem broju do-no- si
seriju clanaka na temu
nuklearnog naoruzanja. Na
prvoj stranici stoji krupni
naslov : Kanada ne smije pri-mi- ti
nuklearno oruzje.
Evo §to ovaj "magazin
biznisa i savremenih poslo- -
va" ka2e u uvodnom dlanku :
"Predsjednik Kennedy je
svom silom pokulao da Ka-nad- u
uvuee u nuklearno na-oruian- je
kad je ovdje bio
proSlog mjescca . . .
Jasno je da je predsjednik
Kennedy odlucan da proSiri
nuklearno oruzje §to je Sire
moguce medju svojim savez-nicima.
Takav pothvat je o-dajn- icki
opasan. On nas do-vo- di
blize do samoubijstva
ljudskog roda, poSto Sjed.
Drzave i Sovjetski Savez i-m-aju
dovoljno bomba da nas
sve uniSte. ZaSto pokusavati
ubrzati takav zavrSctak hi-stori- je
stavljanjcm veceg
broja ljudi u polazaj sa ko-g- a
mogu da opale prvi hitac.
Prosirivati nuklearno oru-zje
na drugo zemlje znadi
pokazati krajnu ncmoc u
rjesavanju svjetskili problc-m- a.
Mozda je Kennedy pri-liko- m
boravka u Ottawi od-lud- io
da govori tako odlucno
za Pentagon zbog toga sto u
Kanadi rasto raspolozenje
protiv takve politike. Zato
Sto smo stalno, pod liboral-no- m
i vla-do- m,
pokorno isli za Sjedi-njeni- m
Drzavama, on so
da cc nas i daljo .drzati
pod pctom.
no osudjuje onako kako bi
trebalo. On dapacc ustajc
obranu katolickog klera na
celu sa Stepincom.
Sta zna6i pozlv na ogradji
vanjo od "politike koja je
doSla do izrazaja u proslom
ratu u Hrvatskoj"? To jo
svakako upcrcno protiv us-taSk- ih
elemenata koji su da-na- s
aktivni u Kanadi i dru-gim
zemljama. All, ako us-tas- ka
aktivnost "mo2e samo
OD GLADI
OVO ZNACI?
Dani su prolazili jedan za drugim teSki, surovi i
kn'avi. Bio je pocetak novembra. Oblaci su se spustili
nisko kao da hoc"e da prekriju zcmlju, da je priguse.
Rominjala je sitna, jesenja kisa, a vlaga je probijala
do kostiju. Toga dana Janko so vratio sa rada na nasi-p- u,
prokisao i do vrata blatnjav. Шао je u baraku. Pro-la- zi
lagano izmedju le2i§ta u baraci kao da se nalazi
u nekoj mrtvacnici. Promatra lijevo i desno. Gleda 2ive
le§cve ljudi podbulih, otec"enih nogu i ruku, koji su ju-tr- os
ostali u baraci. To su oni Jiji se vijek tu u logoru,
medju zatocenicima, габипа jo5 samo na sate. Neki od
njih prozivi i dan vi5e nego mu ostali zatoenici prore-kn- u.
Janko od jedamput zastade i икобешт pogledom
osmotri jedan lezaj. A gdje je Marko, obrati se Janko
jednome od onih koji su le?ali.
Umro je, odnijeli su ga.
Janko ne гебе ni rije6i, niti §ta vise upita o Marku.
On se nasloni na lezaj, podbo6iv§i glavu rukama. Njego-v- o
tijelo od jedamput росе da se trese kao da je u nekoj
groznici. Ridao je , plakao za izgubljcnim mladjim bra-to- m.
Suzc su tekle niz blatom umazano lice.
Marko je nekoliko dana prije smrti bio isprebijan od
ustaSa. Tada su mu slomili ki6mu i probili tri rebra. To
jo izazvalo njcgovu smrt.
Po danu Janko je isao na rad, gazeci po slavons-ko- m
blatu, 5to se kaze, do koljena, a navecc se vracao
natrag, Sosto puta prokisao do gole ko2e. U baraci je
prokiinjavalo na svakom koraku. Gotovo da nije bio
jedan kvadratni metnr suvoga mjesta gdje bi covjek po-sli- je
napornog rada, prokisao i prozebao mogao makar
koliko-tolik- o da se odmori, da otspava barem jedan snn.
JraiifiTvO
Ijrs—
"Kanada ne smije primiti
nukleqrno oruzje"
konzervativnom
na-d- a
Bijeg
lllllllllllllllllllllllllllllllllltllllllllllllllllllllllUIIUIIIIIIIIIIIIIWIIIIIIItlllllllllllllllllllllllHIIIIIIIIIIIIIIIIUIIIIIIIIIIIMIIIII
rubliohed every Tuesday and Friday, Jn Serbo-Croati- an
and Slovenian languages, by Jedinstvo
Publishing Company, 479 Queen Street Vet,
Toronto 2П, Ontario, Canada; telephone
EMpire 3-1C- 42. Editor Stjepan llioiii. Busi-ness
Manager Iran Stimac. Subscription rates:
J6.00 per year, USA and other countries $7.00.
as С1ам
u
Mail, Tost Office DepU Ottawa.
Da je vlada ( kao i libe-raln- a
opozicija i sa ovim za-dovolj- na,
pokazuje nasa sa-daSn- ja
nezadovoljavajuda o-bram- bena
politika. Mi smo
u toku posljednje tri godine
troSili po milijardu i po do-lar- a
godiSnjo na obrambene
sile kojc su:
(1) dio jedno sile u Evro-p- i
nad cijom upotrebom mi
ncmamo nikakve kontrole;
(2) naoruzane su konven-cionalni- m
oruzjem u jednoj
sili cija je strategija zasno-van- a
na primjeni nuklear-nog
oruzja — za ciju upot-reb- u
Kanadjani nisu trenira-n- i
i cija kontrola so nalazi u
rukama jedno drugo zemlje
— Sjcdinjenih Drzava.
Na§a avionska divizija ta-mo
(u Evropi) je opremlje-n- a
zastarjelim avionima, ko-ji
trobaju biti zamjenjeni
skupim americkim avionima
koji nisu bolji ncgo Arrow
(kanadski avion сЧји je pro-izvodn- ju
obustavila Diefon-bakerov- a
vlada — napome-n- a "J"). U samoj Kanadi mi
nomamo znatnije trenirano
sile, a nas sistem uzbune
ne mozo da uzbuni nikoga,
niti bi ljudi znali 5to da rade
ako bi to ucmio.
Ovo nas dovodi do civilne
obrane, na koju je prosle
godine potroseno sest mili-jun- a
dolara. Ovih sest mili-jun- a
jo uglavnom utroseno
na izradjivanje pokusnog
plana u Ottawi i izgradnju
dubokih bunkera za vladu i
nekolicinu drzavnih sluzbc-nik- a.
Cinjcnica da se ne po- -
stetiti", zar onda ne bi bilo
na mjestu da "Hrv. Glas"
i Hn-atsk-a ScljaCka Stranka
predju u borbu protiv tih e-leme- nata
i njihovo rabote?
Zar no bi bilo pravilno da
"IIG" i IISS prestanu ustaja"
ti n obranu zlikovca Artuko-viea- ?
Zar no bi trebalo da
s ustaskim elemontima pre-kin- u
saradnju, na prvom
mjestu ujedinjeni front pro-tiv
Hn'atskc Bratske Zajed-nice- ?
"Hrvatski Glas" bi
trebao to uraditi ako hoce
da bude dosljedan onomo
§to je napisao. Vidjet ce-m- o
. . .
mihl.ia na to da li ce vlada
imati s kim vladati u sludaju
nuklearnog rata pokazuje
kakvom fantazijom je oba-vije- na naia obrambena poli-tika.
Exercise Toscin (proba za
obranu od nuklearnog napa-daj- a
— "J") jc bio najza-maSni- ja
i najskuplja obma-n- a
5to ju je ikoja zemlja
ikad izvela nad svojim rav-noduSni-m
i uspavanim gra-djanima- ."
"Saturday Night" zatim
govori o ulozj Kanade u svi-jct- u.
Ona bi trebala da se u-jed- ini
sa drugim zemljama
koje nemaju nuklearno oru-2j- e
i da pomocu Ujedinjenih
Nacija sprcSavaju da se
"mali ratovi", kao 5to su oni
u Kongu, Alziru i Laosu, no
pretvore u svjetski nuklear-n- i
rat. Na kraju kaze ovo :
"Krajnje je vrijemo da bi-znism-eni,
profesonalni ljudi
i manedzorska grupa naseg
druStva vladi kolektivno i
pojedinac"no stave na znanje
da se na§ porozni novae no
smije rasipati za sigurnost
vlado. Vlada treba da pora-d- i
odlucnije za osiguranje
svih nas".
Pisanjo "Saturday Night"
jos jedan primjer Siroko o-pozi- cije
nukloarnom oru2ju
u nasoj zemlji.
Polpora slrajkuju- -
cim radnicima Royal
York hotcla
Unija elektricai-ski- h rad-nik- a
(UE) je obavjestila
Strajkujuce uposlcnike Ro-yal
York hotcla u Torontu
da cc im pruziti svaku po-m- oc
u svojoj moci.
UE je izjavila da u budu-c- e
neco drzati nikakvih sa-stana- ka
u ovom hotclu i pre-dlozi- la da to uradc sve osta-l- o
radni6ke unije. Mnogo u-ni- jo
su u proSlosti odriavalo
konvencije u ovom hotclu.
UE je takodjer predlozila
da so po cijcloj zemlji orga-nizir- a
piketovanjo Canadian
Pacific Railways (CPR), ko-j- oj
Royal York hotel pripa-da- .
iz Jasenovackog
Sa nastupanjem no6i, kada usta§e zaklju6aju vrata. н
baraci po6inje saputanje i tihi razgovori. Janko bi usta-ja- o
sa svoga mjesta i i§ao od jednog do drugog lezaja,
pipao rukama, traZio poznanike i razgovarao s njima.
Glad jc vec toliko iscrpila ljude da se razgovori
vode u glavnom o hrani. A kada 6ovjek savladan umo-ro- m,
prilegne da se malo odmori onda mu pred осЧ do-la- zi
jedno te isto : masna i jaka hrana. U ovakvim prili-kam- a,
iscrpljeni gladju, ljudi u logoru o tome ne samo
da sanjaju nego i misle. Koliko je puta i Janko po-kuiav- ao
da otjera od sebo misao o hrani, narocito po
nodi kada prilegne da se malo odmori, ali sve uzalud.
Hrana koju su zatoc"enici dobijali u logoru, krum-pi- r,
pasulj Ш kupus nikada nije bila zacinjena niti jed-ni- m
gramom masti. Jednoga dana za 900 zatocenika
skuvano je za гибак samo 60 kg krumpira, t.j. ni pet
doka po glavi. SliCnih dana bilo jo dosta. Kada bi bio pa-sulj
za rucak, pa kakav bio dabio, onda su zatocenici sma
trali da su taj dan dobro pro§li. Mnogi zatoe'enici po6eli
su vec umirati od gladi. Po oteJenim nogama i rukama
zatocenici su ved znali unaprijed, ovaj do umrijeti danas,
onaj sutra, trodi za dva dana itd. Kada bi izjutra odla-zi- li
na rad onda su uvijek bacali poglede na one, koji su
ostali da leze, i nagadjali koga ce od njih zateci 2ivog
kada so navede vrate sa posla.
NEcU NA POSAO PA NEKA BUDE STA BUDE
Tako su prolazili dani i nedjelje.
Jednoga dana Janko je odlucio da sutradan ne ide
na posao, pa §ti bude da bude. ZaSto je donio ovakvu
odluku to on ni sam nije znao. Toga dana. kada je ostao
u baraci. prije podne komandant barake takodjer zato-ceni- k, iz Bjeljine, Slobodan, koga su zatocenici poznava-l- i
kao poStenog i dobrog dovjeka. saopdio je po nare-djenj- u
ustaSa, da svi, koji se nalaze u baraci izadju na-pol- je
i da se postroje ispred barake. Janko je ocekivao
da ce ih likvidirati. Medjutim. desilo se sasvim drugo.
Pred njih je doSao jedan ustaSki podoficir i snopcio da
je za zimski logor, koji je stvoren u jasenovackoj ciglani
i lancari, potreban odredjen broj maistora : bravara. sto-la- ra
i zidara. Janko se javio kao bravar. To mu je i
zanat.
Uslovi 2ivota u zimskom logoru bili su u toliko sno-Sljiv- iji
Sto su lezaji bili suvi, nije prokiSniavalo nad
glavom i dovjek jc mogao po noci da odspava barem pni
san.
GUEST EDITORIAL
Wickedness and Earl Russell
When Bcrtrand, Earl Russell, called Prime Minister
Macmillan and President Kennedy the wickedest people
in history, we were inclined to give the great philoseph-er'- s
dictum the brush-of- f as a peace-propagan- da exag-geration.
Until our Ontario contemporary, the Peterborough
Examiner examined it, that is.
The Examiner did give it the brush-of- f. But in doing
so it candidly defined the noble philosopher's stand in
those words:
"From his philosophical viewpoint, it is wicked and
stupid to go about planning the mass extinction of ene-mies
with nuclear bombs."
The Examiner doesn't think much of this philoso-phic- al
viewpoint. Nor of the philosopher. Earl Russell has
a blind spot, the Examiifer says. He doesn't understand
politics. Men have always been wicked and stupid and
they won't change. Earl Russell has no grasp of practical
affairs.
Wo don't think Mr. Macmillan and Mr. Kennedy
either want or try to bo wicked. But tho more we cxamino
the Examiner's explanations, tho more difficult it is to
avoid suspecting Earl Russell is not just talking through
his hat .
His viewpoint may bo philosophical, but is Ihcre
any law that says a philosophical viewpoint can't bo
correct?
He may not understand politics, but ts that any
reason ho shouldn't object to being incinerated by an
atom bomb?
It may bo practical to plan tho mass extinction of
your enemies, but does that make it right?
Is it unknown for politicians, despite the best of In-tentions,
to do stupid and wicked things?
Is tho invincible wickedness and stupidity of man-kind
anything to be proud of?
The more we look it over — front, back, top, bottom
or either end, the more watertight and unassailable that
simple little statement looks.
It IS wicked and stupid to go about planning to
exterminate humans with nuclear bombs.
—Vancouver Sun, May 5, 1961.
CCF kritizira Kennedyevo
drzanje prema Kanadi
Americki predsjednik
Kennedy nije smio da isko-ris- ti
kanadski parlamenat
da Kanadi kaze kakvo sta-noviS- te
ona treba da zauz-m- o
u nekim medjunarodnim
pitanjima, izjavio jo nacio-nal- ni
vodja CCF Hazen Ar-gue
u Hamiltonu.
"Kad predstavnik jedno
strano zemlje dodjo da jo-vo- ri
u kanadskom parlamcn-tu- ,
on bi so trebao ogranifiit
na izlaganje stanoviSta svoje
logora
zemlje bez da nama daje sa
vjet sta treba da radimo",
rekao je Argue.
Kako jo rani jo javljono,
Kennedy jo od Kanade tra-zi- o
da pristupi u organizaci-j- u
amorickih drzava (OAS),
da poveca napore na polju
naoruzavanja i sudjoluje u
programu ekonomske pomo-- ci
nerazvijenim zemljama.
Argue je upozorio da veli-k- o
amoriSke korporacijo
kontroliSu preko GO poslo
kanadsko industrijo.
Drugi dan poslijc dolaska u zimski logor Janko io
platio te snosljivijc uslove zivotn.
Janko ni sam nije znao iz kojeg razloga, niti po ko
jem mjcrilu, ustase su za vrijeme rada odvojili dvadeect
i pet zatocenika i strpali ih u podrum gdje se ranijo
drzao ugljen. Oko pet sati bili su izvedeni iz podruma i
postrojeni pred svim zatodenicima zimskog logora. Jan-ko
se nalazio u prvom rcdu. Komandant logora Luburid,
na spratu sa prozora zgrade uprave logora odiiao jo
kratak govor u kome je rekao samo toliko, da ce so sva-k- a
sabotaza n.njstrozije ka2njavati, za sada da de sa-mo
dvadeset i pet biti kaznjeno. Niko od ovih ljudi nijo
imao ni pojma o nekoj sabotaZi.
Ustase su donijcli dva zidarska nojara, poloiili ih
jedan pored drugog i zatim podeli izvoditi na batinanje.
Bilo je naredjeno da svaki od zatodenika dobije po dva-deset
i pet batina po turu.
Janko je bio tredi po redu. Na njemu so nije moglo
vidjeti nikakvo uzbudjenje, kao da jc njegov red vec
proSao. Izgledao je zamiSljen i namrgodjen. Kada jo
na njega dosao red posao je na mjesto batinanja. Morao
jo naj prije da svude pantalone a zatim se presavio preko
zidarsKih nogara. Jedan od ustasa stavio mu je glavu
medju svoja koljena i savio mu ruke na ledja. Drugi je
podeo batinom da tude. Kada je vec udario dvadeset
batina ustasa je zastao. Okredc se prema drugom usta§l
i pita ga koliko je zatodenik dobio udaraca. Ovaj odgo-var- a
deset. Drugi ustasa upada u rijed. nije deset nego
pet. Batinanje se nastavlja i podinje ponovno brojanje
od G. Kada je ponovno do§ao do dvadeset, ustasa opet
zastaje i pita koliko je udaraca zatodenik primio. Drugi
ustasa odgovara deset. Sada podinje ponovno brojanjo
od jedanaost. Janko je svih pedeset udaraca podnio bez
da je dao glasa od sebe.
Tako su prolazili i ostali zatodenici.
Kada je batinanje bilo zavrSeno onda je svih dva-deset
i pet zatodenika ponovno odvedeno u podrum gdje
su proveli ditavu nod, sjodeci na zemlji, a sutradan su Sft
ostalim zatodenicima iSli na posao.
SK1DAJ CIPELE
Sutradan zatodenici su se postrojili da idu na rad.
Podeo je da pada prvi snijeg Jedan od ustaSkih strafcl-r- a
zastao je prod Jankom i naredio mu da skine bakan-di- e.
Bile su to novo, dobre turistidke cipele, koje je Jan-ko
kupio nekoliko dana prije hapJenja. UstaSi su se do-pa- le
cipele i jednostavno naredio da ih syude i damit ih
preda. Skinuo je cipele i predao ih ustaJi . Ostao je bos.
Tako je radio napolju citav dan po snijegu, koji je pa-d- ao
iomije3nn sa kiSom.
(Nastavit cc se)