Jedinstvo, September 26, 1961

              W ЈГ
utorka petka Jedmlvo
VOL.
1UTKA OKO NUKLEAItli OliVzJA
Kampanja za sklonista klasna briga?
Vojne silc biti povecanc za 15.000 —
— Sjedinjcne Drzave pojacavaju pritisak
Federalna konzervativna vlada nastavlja kampanju
za izgradnju sklonista u kuca.
Ljudi znadu da ce takva skloniSta vrijediti
ako dodje do rata, su vladina nastojanja
na torn polju izazvala razne komentare.
Najpro§irenije je glediste da vlada nastoji
takvo raspolozenje u koje joj osiguralo pot-jio- ru
za njezinu politiku ratnih priprema, ukljuciv
americkog oruzja.
Nisu izbjegli ni drugi za-klju6- ci.
Najnoviji je da se
vlada brine za za§titu boga-ti- h
gradjana, a siromasnima
kako bude.
Taj zakljuSak se zasniva
na Sinjenici da sklonista mo-p- u
izgradjivati oni koji ima-j- u
novaca i kuce, i to dobre
kuce.
Raniji planovi za "civilnu
obranu" imali su za cilj —
bar na papiru — zastitu sve-g- a
stanovniltva, ali su napus
teni kao nepraktiSni. Vlada
je nedavno proglasila da je
obrana stvar svakog pojedi-no- g
gradjanina i da svatko
treba da se brine za sebe
zna i moze. (Onaj tko
nema sredstava za izgrad-nj- u
sklonista ncka spokojno
ceka dok pocnu padati bo-mbe- l).
Ovaj klasni karakter "ob-bran- e"
jc ofevidan si- -
rokim masama, pa jc premi-je- r
Diefcnbaker bio prisiljen
da o njemu govori u parla-ment- u.
Premijer je kufcau A nije
istina da vlada misli samo
na zastitu bogatih, alt je o-dm- ah
zatim izjavio da je ne-mogu- ce
izgraditi sklonista
za 6 ili 7 milijuna ljudi
(gradsko stanovnistvo), a
nije moguce zato sto bi kos-tal- o
jednu milijardu dolara.
(Vlada godisnje trosi blizu
2 milijarde na ratne pripre-m-e,
sto znaci za ubijanje
ljudi u drugim zemljama a
ne moze da potrosi jednu
milijardu za osiguranje6 —7
Qdgovor
Beograd, Predsjednik
ministarskog
odgovor
konferencije predsjed-nik- u
vanblokovskih
zemalja. Odgovor
"Postovani druie
S velikom paznjom veli-ki- m
zanimanjem upoznao
sam se pismom
Konferencije sefo-v- a
vlada 25 nean-gaziran- ih
zemalja.
Izaziva zadovoljstvo £i-njen-ica
sto poglcdi sovje-tsk- e
vlade na sada§nje
u svijetu u mnogomc
poklapaju gledistima
u pismu u6esnika Ko-nferencije.
Na mene su proi-zve- li
i
dokumenti ispunjeni brigom
o sudbini svijeta, koji su u-svoj- eni
na konferenciji ne-Angaiira- nih
zemalja . Kako da se 5ovjek ne ob-radu- je
sto su vlade neutral-ni- h
drzava, 2ije stanovniSt-v- o
iznosi trccinu Sov-jcianst- va,
podigle glas u o-br- anu
mira, osudivsi odluc-n- o
politiku rata. Ovo ima-- tt
utoliko vece zna?enje za
razvoj svjetskih dogadjaia
sto je za sprecavanje
rata uSvrscenje mira sa(5i--
njavala
~x y mv Гф.
Trideseta godina izlalenja
Godisnja prctplata:
za 6 dolarat
ostah 7 dolara
Adresa:
479 Queen Street West
2-- B, Ontario
Telefon EM 3-16- 42
XIII. No. 69 (1163) TORONTO, TUESDAY, SEPTEMBER 26, 1961 8c PER
OG
-
ce
podrumima
malo
nuklearnog pa
stvoriti
narodu bi
pri-hvata- nje
nuklearnog
ka-ko
postao
glavni
Izlazi
milijuna svojih gradjana!)
Premijer je kazao da vla-da
zeli spasiti Sto vise zivota
da ce se da to spa- -
savanje ne bude temeljeno
na posjedovanju ili neposje-dovanj- u
sredstava obrane po
pojedincima. Ali on nije re-k- ao
kakvu pomoc ce vlada
pruziti onima koji nemaju
sredstva za obranu tj. omo-guci- ti
im da izgrade podru-msk- a
Da dokaze "6vrstu
vjeru" it skloniSta Diefcn-baker
je rekao da on u slu-6aj- u
nuklearnog rata nece
ici u podzmena skloniSta u
Petawawa, nego ce o-st- ati
u podrumskom sklonis-t- u
u Ottawi.
Sve je to obmana. Svaki
zdravomisleci 6ovjek zna da
je obrana od nuklearnog o-ru- zja
nemoguca. Upravo da
ljudi prezive nuklearnu ek- -
sploziju, oni za dugo
nece moci izaci iz sklo-nista
zbog radijacije, koja
ce trajati ne samo danima,
nego mjesecima, a i
godinama. To je razlog za-st- o
je vladina kampanja za
sklonista nai§la na tako
prijem.
obrana od nukle-arnog
oruzja jc mir. To je o
c"emu bi vlada trcbala vise
misliti i To jc §to
narod zeli.
Nazalost, vladini napori
usmjercni su u drugom pra-vc- u.
Njezina glavna briga je
naoruzavanje.
22 sept. — FNRJ Josip Broz
Tito primio je od predsjednika vijeda
SSSR-- a N. HrusCova na poruku koju su sa
sovjetskom premijeru i
SAD uputili Sefovi drzava i vlada
prcmijera HrusSova glasi:
preds- -
jedniCe,
i
s nedavno
zavrsene
drzava i
se
sta-nj- e
s izlo-2eni- m
prijatan utisak drugi
jednu
ce
borba
i
i sacinjava
svakog i
Kanadu
zcmlje
Toronto
PRICE COPY
i starati
skloni§ta.
svoju
Camp
vremc-n- a
mozda
hla-da- n
Jcdina
govoriti.
sadrzaj citave vanjskopoliti-ck- e
djelatnosti socijalisti5-ki- h
dr2ava koje prcdstavlja-j- u
drugu trccinu covjc6ans-tv- a.
Evo kako je sirok sada
postao krug drzava koje su
krvno vezane bi'igom o mi-nt.
Pa2nju svih ljudi ncsum-njiv- o
ce privuci odlufan a-p- el
Konferencije da se bez
odlaganja zakljuJi ugovor
o opcem i potpunom razom-2anj- u.
Da, to je stvarno naj-nasusn- ija
i hitna stvar, po-st- o
upravo u tome lezi pou-zada- n
klju? za 6vrst mir na
zemlji.
Sovjetska vlada poklanja
veliku paZnju mislima i za
kljuc"cima koje jc donijela
Konferencija i o nizu dru-ki- h
medjunarodnih pitanja,
medju njima i o pitanju pot-pu- ne
likvidacijc kolo-nijalizm- a.
Sada se s pot-punom
sigurnoscu moJe re-- ci
da ce brzo, veoma brzo.
pod pritiskom ujcdinjcnih
Ovih dana vlada je odlu-6il- a
da poveca kanadske o-ruz- ane
silc za 15.000 ljudi
Ranije je bilo predvidjeno
povecanje za 30.000. Kazu
da se tome usprotivio minis-ta-r
financija Fleming, jer bi
ko§talo oko 300 milijuna do-lara
godisnje, a financijske
prilike su i bez toga slabe
Flemingovi struSnjaci su na-vod- no
utvrdili da ministars-tv- o
obrane rasiplje novae i
da se predvidjena vojna re-organiza- cija
moze izvesti sa
sadasnjim brojem ljudi. Kao
rezultat toga odluc"eno je da
se vojne sile povecaju za
15.000. Da to nije ufiinjeno
c"udno bi zvu£ile tvrdnje o
"krizi", bez kojih bi bilo te- -
na
Beo-grads- ke
§ko opravdavati nuklearno
naoruzanje, sto je glavni
cilj vlade.
Sjcdinjene Drzave stav-ljaj- u
sve veci pritisak na
Kanadu da primi nuklearno
oruzje. Raportirano je da je
ameriSki predsjednik Ken-nedy
pisao premijeru Die-fenbake- ru
da sto prije done-s- e
odluku o nukleamom na-oruzan- ju.
Vjeruje se da se
vlada slozila, ali se ustruCa-v- a
da s tim izdaje prcd na-rod.
Otuda kontradiktorne
izjavc vladinih predstayni-ka- .
Koncom pro§log tjedna
kroz konzervativnu stampu
(Ottawa Journal, Toronto
Telegram) lancirana je vi-je- st
da vlada namjerava ra-spis- ati
izbore na torn pita-nj- u.
Kao dan izbora spomi-nj- e
se 27. novembra .
Medjutim, ima znakova
da opozicija nuklcarnom
naoruzanju ne opada nego
raste. Borba oko toga ce se
zao§triti, jer osjecaju da je
pitanje nuklearnog naoruza-nj- a
pitanje mira i buducno-st- i
zcmlje.
snaga naroda biti slomljen
otpor drzava koje se gr£e-vit- o
drze za svoje kolonijal-n- e
posjedc, koji su im tokom
mnogih deccnija sluzilo
kao zlatni rudnik, ali samo
zato sto su kolonizatori
pljaCkali i nemilosrdno eks-ploatir- ali
narode kolonija.
Znoj i krv tih naroda izvor
su bogatst.iva kolonijalnih
sila. Blizu je dan kad ce ko-lonijaliz- am
biti zauvijek
zbrisan sa lica zcmlje.
U pismu uc"esnika Konfe-rencije
koje mi je predano
izrazava se duboka zabrinu-tos- t
zbog pogorsanja medju
narodne situacije i opasnosti
od rata. Sovjetska vlada u
potpunosti dijeli o4t zabri-nutos- t.
U toku Sitavog po-slijerat- nog
perioda opasnost
od rata se rnoida jos nikad
nije tako ostro osjecala kao
danas. Kao sto Vi, svakako,
dobro shvacate, takva situa-cij- a
nije do§la sama od se-be;
to je rezultat djelatnosti
odredjenih snaga koje su
za sve, samo ne za Svrst mir.
Nemoguce je osloboditi se
pomisli da na politiku dr2a-v- a
NATO sve vise utjeu
kmgovi koji naprosto tra2e
rat i uku u rat. Oni ocigle-dn- o
shvacaju da Tijcme ra-d- i
protiv starog imperijali- -
Otkrivena nova zavjera za ubijstvo Gastra
U Kubi je otkrivena nova
zavjera za ubijstvo premije-r- a
Castra. Zavjeru je orga-nizira- la
ameriSka obavjes- -
tajna sluzba (American In-telligence
Agency). Ubijst-vo
Castra slijedilo bi orga-niziranj- e
oruzanog ustanka
u Kubi i pokusaj invazija iz-van- a.
Uhvacena je veca grupa
zavjerenika sa americkim o- -
Policija pritehla pomoc
razbijacima u Sudbury
TRAZI SE OSTAVKA SLU2IJENIKA
Kanadska tajna policija (RCMP) je otvoreno
na stranu razbijaca Mine-Mi-ll unije u Sudbury. Prvi za-mjen- ik
RCMP George McClcllan je u
da u komunizam i pozvao
da Mine-Mil- l. je takodjer go--
vorio o pokusaju komunista da "inflitiraju" organizacije
novih i
Hruscova poruku neutralaca
Ken Smith, predsjednik
Mine-Mi-ll unije u Kanadi je
povodom toga izjavio da je
"crveno stra§ilo" stara stvar
u tredunijskom pokretu i
sluZi za odvracanjc radni5-k- e
paznje sa pitanja
— place, sigurnost na poslu
i puno zaposlenje.
Smith optuzio RCMP
za mijeSanje u
poslove Mine-Mil- l.
"Ovo mije§anje dolazi u
vrijemc kad se Clanstvo lo-ka- la
598 bori protiv napa-daj- a
United Steehvorkers u-nij- e",
kazao Smith. "Cla-novi- ma
Mine-Mi- ll u Sudbu-ry
ce sada biti jasno da je
netko uspio ishoditi pomoc
RCMP protiv njihove unije".
Izvrsni odbor Komunisti-бк- е
partije Kanade uputio
je o§tar protest ministru
pravosudja Fultonu, ocje-njuju- ci
McClcllandovo istu-pan- je
kao "grubo mijcsanje
u stvari tredu-nijsko- g
pokreta i pokusaj
sti6kog poretka zasnovanog
na dominaciji i ugnjetava-nju- ,
na gazenju elementar-ni-h
prava naroda, i ocjenju-j- u
nije li doslo vrijemc da
se, stavljajuci sve na kartu,
pokusa ratom zaustaviti ve-li- ke
promjene u zivotu na-roda,
do kojih je doslo u
svijetu, a narocito naroda o-n- ih
kontinenata koji su jo§
јибег stenjali pod bifem ko-lonijalnih
nadzornika.
Ovaj zakljuCak se name-c- c
kad se vidi vlade za-padn- ih
sila na sve moguce
naSine pojaJavaju ratne pri-preme,
'povecavaju i bez to-ga
velike vojne budiete, mo-bilizir- aju
rezen'iste, namedu
stanovnistvu svojih zemalja
duh militarizma, koga i bez
toga ima na pretek u nekim
zemljama clanicama NATO.
Izgleda da tc zemlje hoce
da iskoriste za generalni po-ku- s
snaga centralno i neod-godiv- o
pitanje — njemaJki
ugovor o mint, 6ije bi zak-1јибеп- је
radikalno poboljsa-l- o
stanje u na bazi
procjene realnog polozaja
stvorenog u NjemaCkoj u
vczt s formiranjem dviju su-Teme- nih njemaJkih dr2ava,
i uJinilo uslugu
stvari opceg mira.
(NstTak u idurem broju)
ruzjem. Zavjerenike je pre-dvod- io
Luis Torroella, bivsi
sluzbenik Batistina rezima,
koji bio pobjegao u Sjed.
Drzave, odakle se po instru-kcijam- a
CIA povratio pros-lo- g
oktobra.
Premijer Castro ovih
dana upozorio kubanski na-rod
da pojaca pripreme
za obranu, jer se neprijatelj
sprema za nove napade.
u
TOLICIJSKOG
stala
komiSionera Hali-fax- u
rekao je pitanju javnost
podupre neprijatelje On
doseljenika omladine.
glavnih
je
unutrasnje
je
kanadskog
da
Evropi,
ozbiljnu
je
zastralivanja doseljenih ra-dnik- a".
U izjavi se dalje kaze :
"Komunisti6ka partija
kategori6ki tvrdi da RCMP
nema nikakva prava da dajc
javne izjave o aktivnostima
koje mi kao legalna politiS-- k
partija provodimo da pro-§iri- mo
svoje ideje i utjecaj
medju kanadskim narodom.
Policija je placena da 6uva
zakon kako je utvrdjen po
parlamentu i sudovima, a ne
da koristi svoj polozaj za
mijcsanje u polittfki zivot
zemlje i promicanje propa-gand- e
koja potkopava ka-nads- ku
slobodu i demokra-cij- u.
Izjave ovog Covjeka su
odjek ruznog primjera anti-demokrats- ke
djelatnosti J.
Edgar Hoovera od FBI u
Sjedinjcnim Drzavama koja
je donijela teikih posljcdica
toj zemlji. Mi traiimo nc-pored- no
smjcnjivanje sa du-2no- sti
zamjenika komisione-r- a
McClellana".
UN u Rcrlinu
Mokva. — List "Izvjestlja" u
komentaru o radu fieneralne
fckupJtine UN iijasnjava ne za
premjeStanje jediSta Organiza-cije
ujedinjcnjih nanxia u zapad-n- i
Iterlin u f-lu?- aju da on postane
Iohodni Rrad.
"Xrki istaknuti drustteni i po-litick!
radnici — piSe list — po-kre-rti
prijedloj; da bi se fjcdite
OUN" nalazilo u zapadnom Iter-iin- u.
Taj prijedloj lasluiuje
pafnju i јоч jednom ejedoii o
tome kake pooljne moRucnosti
za zapadni Berlin stvara пјекото
"pretraranje u demilitarizanl
t-lob-odni
grad."
Teska opluzba protiv
jitffoslavcnskilt lidcra
Javlja se iz Londona da
je Moskovski radio objavio
o§tru kritiku jugoslavcns-ko-g
revizionizma, nazivaju-c- i
ga petom kolonom.
U komentaru se ka2e da
su jugoslavenski revizionisti
pokazali svoje zlocsto lice
u vrijeme "kad raketni
nuklearni oblaci vise nad
svijetom" i da su postali
"trubadori najreakcionarni-ji- h
sila".
Narocito ostro je kritizi-ra- n
jugoslavenski ministar
vanjskih poslova Ko?a Po-pov- ic,
koji se odrekao pro-leters- ke
revolucije i klevece
Sovjetski Savez.
Posudjcna rcportaza
Zapadni Berlin danas
Pise: Vladimir Masich, korespondent APN
Zapadni Berlin se i da-lje
nalazi na prvim strani-cam- a
listova po cijelom
svijetu, a ananseri ga spo-min- ju
uzbudljivim glasom.
Cetiri stotine i osamdeset
£etvornih kilometara, 2,2
milijuna stanovnika u sa-mo- m
sreu Njemaike De-mokrat-ske
Republike.
Grad kojega neprijatelji
mira i demokracije naziva-ju
"bodezom u sreu Istocne
Njema6ke".
Sada§nji na6elnik zapa-lno- g
Berlina Willi Brandt
ga je jo§ prije 13 godina
proglasio "frontovskim"
gradom. Onda su neki bur-zoas- ki
pisci prorokovali da
ce u njemu odjeknuti prvi
hitac novog svjetskog rata.
Kakvc utiske 6ovjek sti-6- e
razgovarajuci sa gradja-nim- a
zapadnog Berlina?
Kad 6ovjek na ulici dozna
da govori sa sovjetskim no-vinaro- m,
on neugodno pog-led- a
oko sebe, §apcuci da
"zidovi imaju u§i".
Nema razloga sumnjati
u njegove rijc6i u uslovima
burzoaskc "slobode", oso-bit- o
njczinc zapadnoberli-nsk- e
verzije. Pa ipak neki
od njih priznaju da se "vrsi
lov na komunistc i simpati-car- e
Sovjetskog Savcza, a
to zna6i da pripremaju no-- vi
rat. Mi se ccsto pitamo
zasto nasi vlastodrsci mrze
SSSR isto toliko koliko ga
je mrzio Hitler".
Drugi pocrvene od Ijuti-n- e
kad vas sretnu. O бсти
oni misle tog 6asa? O svo-ji- m
bivsim tvornicama u
Lcipzigu ili farmama u
Prusiji?
Zapadni bcrlinSani se di-jc- le
na dvije katcgorije,
jedni rasplicu mrezu anti-komunizm- a,
drugi se u njoj
hvataju. Na jednoj strani
su okorjcli revanSisti podu-pr- ti
orijaSkom propagan-distiko- m
ma§inom, mno-gobrojni- m
militaristiikim
savezima i spijunskim or-ganizacij- ama
i amcriSkim,
britanskim i francuskim
vlastima; na drugoj strani
su zrtvc antikomunisti6ke
politike i propagande,
Nazad dvije godine i
sam Eisenhower je morao
priznati da je situacija u
zapadnom Berlinu abnor-maln- a.
Histerija zapadno-bcrlinski- h
vlasti i subverzi-vn- a
djelatnost protiv soci-- .
jalistiSkih zemalja je zau-zel- a
takve razmjere da sa-mo
politicki slijepci ili bez-pomoc- no
pristrane osobe
mogu propustiti da vide o-pas- nost
situacije.
Prema "Vojnic'kom kale-ndar- u"
za 1961. u zapad-nom
Berlinu postoji 40 mi-litaristi6-
kih
saveza iz Zap.
NjemaCke. Njihove aktiv-nos-ti
imaju otvoreni revan-sisti6- ki
karakter.
Kakav je program savc-za
"Kyffauser Kamerad-schaft- "
moze se suditi po
rijeSima jednog od njego-vi- h
vodja : "Tragedija nje-ma6k- og
naroda je u tome
sto je izgubio tako istaknu-to- g
drzavnika kao Ho jc
Hitler. Doci ce vrijeme ka-d- a
cemo se mi obracfunatt
sa boljsevicima."
Pored vojnikih saveza
postoji nista manje od 120
militariziranih nacisttfkih i
pronacistiikih organizaci-ja- .
Tu je mnostvo "civil-nih- "
komiteta, biroa, infor-macion- ih
centara i drugih
ustanova, koje se bave spi-junazo- m,
subverzijom i sa-botaz- om
protiv socijalistif-ki- h
zemalja. Njihovi "ra-port- i"
se salju na sve stra-n- e.
Stampa izvje§tava da je
u posljednje vrijeme pora-sl-a
djelatnost zapadnonje-mack- e
§pijunskc sluzbe.
Njezin rad je blisko pove-za- n
sa obavjestajnim de-partmenti- ma,
§tabovima i
sluzbom Sjed. Drzava, Bri-tani- je
i Francuske.
Sastancima revansistifi-ki- h
organizacija i saveza
se ne zna broja. Njih spo-nsoru- je
zapadno-пјетабк- а
vlada, koja je za tu svrhu
odobrila 5 milijuna mara-k-a.
Najlicemjerniji od svih
bio je miting 3. septembra
u ljetnom teatru Waldb-uehn- c.
Na mitingu jc go-vor-io
zapadno-njemaC- ki
ministar takozvanih njc-mack- ih
poslova Lcmmer,
nckadasnji pouzdanik Go-ebel- sa
i Ribbentropa. Po-zorni- ca
je bila okicena za-stava- ma
zemalja i krajeva
koji sada sainjavaju Njc-mac- ku
Demokratsku Rcpu-blik- u
i grad ova u Poljslcoj
i Sovjetskom Savezu.
Ovaj revansisticki sasta-na- k
izazvao je negodo-vanj- e
vecine stanovnika za-padnog
Berlina, pa бак i
stranih novinara koji su is-to- m
prisustvovali.
U zapadnom Berlinu se
nalaze brojne vojne insta-lacij- e.
Radi raspirivanja
ratne histerije атепбке
vlasti su tamo premjestile
odred od 1.500 ljudi iz
Mannhcima u Zap. Njema-бко- ј.
Uzgrcd, vojnici americ-kog
garizona u Mannheimu
poznati su po slabom pona-sanj- u
prema пјетабкот
stanovnistvu. Tek sto su stt-g- li
u Berlin, 4 . septembra,
tri vojnika iz ovog odreda
bez razloga su izlupali je-dnog
gradjanina zapadnog
Berlina.
Ratni huskaci nepresta-n- o
ponavljaju "Berlin jc
vrijedan rata". Burzoaski
listovi u zapadnom Berlinu
cine sve u svojoj moci da
raspire ratnu histeriju. Naj-reakcionar-niji
medju nji-ma
vode kampanju ocrnji-van- ja
Sovjetskog Saveza,
Njemafcke Dcmokratske
Republike i ostalih socija-listiSk- ih
zemalja.
Jednom prilikom upo-zorio
sam jednog сЧапа re-dakc- ijc
lista BZ na jedan
klevetniCki izvjestaj.
"Ja ne zelim da budem
ucjenjen i izgubim posao",
odgovorio je on.
"Vi kazete, onaj koji nc
radi ne treba ni da jede;
lozinka ovdje je, onaj tko
ne klevece Sovjetski Savez,
ne ce raditi kao novinar."
BZ je notaran po huska-nj- u
huligana na zastraiiva-nj- e
ljudi drugih politickih
pogleda.
Na 26. augusta objavio
je pismo o dobro poznatom
zapadno-пјстабко- т lijc- -
(Nastavak na str. 1)
:-&-
&$£"$%? ?t # '