Jedinstvo, December 08, 1961

              Шг'
S'v
IV
I
Iв
У
POLITICKI 2IV0T
pozvani Ottawu da prime izbornc
dircktivc partije
Mnogima dosad nije bllo
Jasno zaSto premljer Dlef en-bak- er
u posljednje vrljeme
tollko lstupa protlv "sovjets-ko- g
t za "oslo-bodjenj- e"
naroda Istodne E-vro- pe.
Konzervatlvnl list
Globe and Mall sada objaS-nja- va
da Diefenbaker to dini
zato Sto raduna da de na taj
nadin dobltl "etnldke glaso-ve"
(ethnic vote) tj. glasove
Kanadjana kojl nlsu anglo- -
saksonskog 111 francuskog po
rtJ ekla. Mora da mu je vellka
nevolja kad pribjegava tak-vl- m
metodama.
Diefenbaker 1 njegovl sav-jetn- lcl
odevldno radunaju da
de ovl Kanadjanl za njlh gla-sa- tl
ako lh uvjere da su onl
vedi protlvnlcl komunlzma
nego llberall. AH zar konzer-vativ- cl
ne potcjenjuju ova]
dlo kanadskog naroda kad
drze da on ne vodl raduna o
kanadsklm poslovlma 1 da
mu Je najveda zelja uzetl puS-k- u
u ruku 1 podl JurlSatl pro-tlv
komunlzma po svljetu?
Mogll bl se onl prevarltl u ra-du- nu.
Prema plsanju Globe and
Mall, konzervatlvcl su dosad
poduzell dva krupna pothva-t- a
da doblju "etnldke glaso-ve".
Prvo Je bio mltlng "etnl-dki- h
grupa" u Torontu 22.
novembra, na kome Je Die-fenbaker
lstuplo protlv "sov-Jetsk- og
kolonljalizma" 1 obe-da- o
da de na ldudem zasjeda-nj- u
Generalne skupStlne UN
podnljetl rezoluclju da se lstl
osudl. (ZaSto dekatl godlnu
dana, gosp. predsjednlde vla-d- e?
Ne bl 11 "borce za slobo-du- "
vise obradovala neposre-dn- a
akclja?)
Zatlm Je slljedlo sastanak
urednlka 1 izdavada "etnidkih
llstova" u Ottawl, na kome Je
Diefenbaker ponovlo svoje
antlsovjetske pride, premda
se morao dotaknutl 1 kanads-kl- h
problema od posebnog in-ter- esa
za "etnldke" Kanadja-n- e,
kao Sto Je pltanje dlskrl-mlnaclj- e.
Otavskl lzvjestllac Globe
and Mall Walter Gray navodl
da Je sastanku prlsustvovalo
40 urednlka 1 lzdavada "etnl-dkl- h
llstova" 1 da su se dobro
pogostlll, sve na troSak drza-v- e,
1 povratlli natrag u svoja
mjosta sa gomllom govora
vladlnlh predstavnlka, publl-kacl- ja
1 raznog Stnmpanog
materljala za objavljlvanje u
njlhovlm listovlma.
(Da nas se ne bi optuzilo da
krlvo prenoslmo lnformaciju
Globe and Mail citiramo u o-rlgin- alu:
A two-da- y conference of
ethnic press editors, called by
the Federal Government en-ded
yesterray. The 40 editors,
from Vancouver to Newfo-undland,
returned to their
printing presses weighted
down with a fat dossier of
government speeches, publi-cations
and literature avail-able
for reprinting if desired.
And they have some me-mories
to take back with
them as well. There was that
stirring address by Prime M-inister
John Diefenbaker, cli-maxed
by a declaration of
the last few lines of the Bill
of Rights (I am a Canadian,
a free Canadian, free to
speak without fear . . . etc.,
J -- rj
к Vndrstta guilimi ulultnja
Izlazi svakoy utorla i petka Jedmstvo Go'libij prttphlai
:a Kanadu 6 dohra,
Adrcsa:
ostale zemlje 7 dohra
№ Qum Sheet West
V%rmlo .11, Ontario
ТфЈоп KM 3-16- 42
VOL. XIII. No. 90,(1184) TORONTO, FRIDAY. DECEMBER 8, 1961 PRICE 8c PER COPY
Poceo lov na glasove
Koritasi u
konzcrvativnc
kolonljalizma"
etc). The Prime Minister
bowed off waving, eccepting
the standing ovation of the
editors.
And then there was the
buffet luncheon at the Rock-lif- fe
home of Alllster Grosart,
national director of the Pro-gressive
Conservative Assoc-iation
of Canada; and the
parting word from Postmaster-Ge-neral
William Hamil-ton,
who reminded the edi-tors
that a federal general
election was coming up and if
there was anything the news-papermen
needed to know
not to fail to get in touch.
They checked out of their
PRONASAO VJETRENJACU ZA
"SOVJETSKI
(Karikatura Avroma u Canadian Tribune)
se
Liberalima Je krivo Sto Je
vlada pozvala
u Ottawu, na drzavnl troSak,
urednike 1 izdavade "etnldke
Stampe", da in upregnu u ko-nzervativnu
izbornu maSinu.
U svom saopdenju za Stam-p- u
Liberalna partija kaze da
vise nema nikakve sumnje
da Je Dleienbakerova vlada
otpodela Izbornu kampanju.
U saopdenju se kaze da Je
Moskva. — Ovdje Je 4. de-cembra
otvoren petl redovnl
kongres Svjetske sindikalne
federaclje koja okuplja 107
od ukupno 175 milljuna dla-no- va
sindikata u svijetu. ( Svjetska sindikalna fede-racl- ja
je osnovana oktobra
1945. godine u Parizu. Ona je
bila zamiSljena 1 stvorena kao
jedinstvena
sindikalna Me-djutl- m,
paralelno sa Jada-nje- m
zateg-nuto- stl
i hla-dn- og
rata dolazilo je do poli-tidk- og
polarizovanja snaga u-nu- tar
Federacije a zatim Je
izbio 1 sukob u njenim redo-vim- a.
Januara 1919. godine
sindlkatl SJedinJenih Drzava,
Velike Britanije I drugih
zemalja napusti-l- i
su Federaciju 1 kroz krat-k- o
vrijeme organliovall pose- -
hotel rooms without paying
their bill; the Government
picked up the tab. They had
$12 a day expense money in
their pockete and a return
fare home paid by their
hosts).
Prije nego ldemo dalje pot-reb- no
Je napomenuti da su
konferenciji prlsustvovall
onih "etnldkih"
llstova koje prlmaju drzavne
subvenclje u obliku oglasa.
Za to sc opet ne moze potpu-n- o
krivlti konzervativnu vla-d- u,
Jer ovo subvencionlranje
su podeli liberal!, samo su ga
konzervatlvcl "usavrSili" i po-(Nasta- vak
na str. 2)
DIEFENIJAKER NOVU POIG-RAVANJ-E:
KOLONIJALIZAM".
Libercaii igoSe
konzervativna
medjunarodna
organizacija.
medjunarodne
zaoStravanJem
ka-pitallsti- dkih
predstavnici
konferenciji prlsustvovalo 80
osoba. Putnl troSkovl samo Je-dn- og
od njlh Iznose 1.242 do-lar- a.
Pored putnlh troSkova u-desni- cima
konferencije Je
pladena dnevnica od 12 dola-r- a
dnevno. Pladen im Je 1 ho-tel,
besplatno su vozenl tak-sije- m
ltd. Sve Je to pladeno
iz driavne blagajne.
bnu organlzaclju koju su na-zv- ali
Medjunarodna konfe-deraci- ja
slobodnih sindikata.
Od tlh dana pa sve do sada
u svjetskom slndikalnom po-kre- tu
odrzala se ova podvoje-nos- t.
U SvjetskoJ sindikalnoj
federaclji ostale su zemlje so-cijallsti- dkih
zemalja I lijeve
progreslvne sindikalne orga-nlzaci- je
kapitalistidklh zema-lja
a njima se pridruzio 1 pri-lid- an
broj sindikata iz zema-lja
koje su se tek nedavnp o-slob- odile
kolonljalizma.
Na dnevnom redu Kong-res- a
Svjetske sindikalne fe-deracije
nalazide se, pored os-tal- og,
pitanje vezana za zada-tk- e
nacionalnih sindikalnih
organizacija u borbi za mlr i
sprovodjenje politike aktivne
miroljublve koegzistencijc
kao 1 postizanje opdeg i pot-puno- g
razoruzanja. Znatna
Ukratko iz svijeta
Pogranidnl spor izmedju
Indije 1 Kine se zaoStrava.
Kina Je upozorila Indiju pro-tlv
vojnlfi priprema, a ova o-p- et
tvrdi da Je Kina zaposje-l- a
Indijskl teritorij. Indljskl
premljer Nehru Je izjavio da
Je IndIJa spremna ratovati.
Francuska Je odbila su-djelo- vati
na zenevskoj konfe-renciji
o zabrani nuklearnlh
proba.
Vrhovnom sovjetu SSSR
podnljet Je prljedlog drzav-no- g
budzeta za idudu godlnu.
Primlci Iznose preko 80 mill-Jar- di
rubalja, izdaci neSto
manje. Vojni izdaci su pove-da- ni
i iznijet de preko 13 ml-lijar- dl
rubalja. Povedanje Je
udlnjeno zbog zaoStrenJa me-djunaro- dne
situacije.
Iz Zeneve Javljaju da Jc
konferenclja 14 drzava o La-os- u
postigla sporazum o go-to- vo
svlm vaznim pitanjima.
Sprovodjenje sporazuma na-dzi- rat
de SSSR i Vel. Brlta-nlj- a.
U FrancuskoJ su odrza- -
ne demonstracije protlv des-nldars- kih
terorista.
Generalni sekretar UN
Tant de posjetit Madjarsku.
Nagadja se da Je Madjarska
spremna pomllovati kardina-l- a
Mindsentija, kojl zive u a-meri- dkoj ambasadi u Budim-peSt- i,
gdje se sklonio posllje
neuspjeha kontrarevolucije
105G. godinc.
Predsjednik Kennedy Je
produzio za 6 mjeseci zabra-n- u
na uvoz Sedera iz Kube.
U Argentlnl se nastavlja
strajk 200.000 zeljeznidara za-po- det
30. oktobra.
U Japanu Strajkuje 150
hlljada rudara; zahtijevaju
povedanje nadnica.
Madjarska vlada de do-dije- liti
pomod seljadklm rad-nl- m
zadrugama kako bl se
dalje udvrstile 1 Sto prije izra-sl- e
u moderna socljallstidka
poduzeda s vlsokom prolzvo-dnjo- m.
Kanada de ove godine
doprinjet mllijun dolara (po-lovl- ca
u novcu, polovica u
braSnu) za arapske izbjegllce
iz Izraela. To Je za polovinu
manje od proSlogodiSnJeg do-prlno- sa.
U Bal Harbour, Florida,
podela Je konvencija Ameri-dk- e
Federaclje Rada i Kong-res- a
lndustrijsklh organlzacl-Je- .
Kanadski turisli
u Jugoslaviji
Jtigoslaviju je u 19G0. go-di- ni
posjctilo 873 osobc iz
Kanade, navodl sc u IzvJc-Sta- ju
Organizacijc za cko-noms- ku
suradnju I razvi-ta- k.
U Kanadi su u istoj godi-- ni
boravila 4 jugoslavenska
turista.
J paznja bit de poavedena ulozi
sindikata u naporima za ko-nad- nu
likvidaclju kolonljaliz-ma
a lsto tako i zaStlti cko-nomsk- ih
I socijalnih prava
dlanova sindikata. Odekuje se
da de na Kongresu biti govo-ra
i o nckim konkretnim sa-vreme- nlm
medjunarodnim
problemlma kao Sto je prob-lem
Njemadke.
Kongres treba da razradi 1
usvojl program akclje sindi-kata
u savremenlm uslovlma.
Za ovaj program povezuje se
nada da treba da odlgra "ve-lik- u
ulogu u daljem zbijanju
medjunarodnih snaga radnl-dk- e
klase".
Na kongresu u svojstvu
promatrada prisustvuje 1 de-legac- ija
Saveza sindikata Ju-goslavije
s predsjednikom
Svetozarom Vukmanovldem
na delu.
Poceo kongres Svjetske
sindikalne federacije
Ill
Kanadjani sve nczado- -
volj'niji sa juznim
susjedima
Prije detiri godinc 17 po-s- to
Kanadjana Je smatralo
da je ameridki utjecaj u
Kanadi pretjeran, a danas
tako osjeda 4G posto Kana-djana.
Ovo iznosi Gallupov poll
na tcmclju jedne ankcte.
Kanadjani najviSc nego-duj- u
zbog toga Sto amcrlf-k- i
kapital kontroliSc kana-dsk- u
industriju.
ANDKIC U STOCKIIOLMU
Bcograd. — KnJIievnlk Ivo
Andrid otputovao Je 5. dece-mb- ra
u Stockholm gdje de 10.
decembra svedano primiti o-vogod- iSnJu
Nobelovu nagradu
za knjizevnost. Zajednq s I-v- om
Andridem otputovala Je u
Svedsku i njegova supruga
Mllica Bibid i sekretar Save-z- a
knjizevnlka Jugoslavije I-v- an
V. Lalld.
Vljest da Je Svedska akade-mlj- a
Jednoglasno odludila da
Nobelovu nagradu ove godine
dodljeli Ivl Andrldu pobudlla
Je golemo zanimanje svjetske
Javnosti i potakla nlz lzdava-da
da zakljude nove ugovore o
prevodjenju Andridevih djela
u raznlm zemljama.
Zapadna Njcmacka
udvostiiicila kupnju
vojnc opremc u SAD
Zapadnonjcmadki minis-ta- r
obranc Strauss je Izja-vio
da jc ranijih godina Za-padna
Xjcmatka kupovala
godiSnjc ii SAD vojnu opre-m- u
u vrljednosti od oko 1,1
milijardc maraka. Ove i 19C2
godine vrijednost ovih ku-pn- ji
iznosi oko 2,8 milijar-d- i
maraka.
ULIIKICIITOV ODGOVOK
KENNEDYU
Berlin. — Predsjednik Dr-2avn- og savjeta NDR Ulbricht
optuzio Je vojne krugove SAD
da zaoStravaju situaciju oko
Berlina i time otezavaju pre-govo- re Istok—Zapad.
Ulbricht Je pozdravio spre-mno- st
ameridkog predsjedni-k- a
KennedyJa za pregovore o
zapadnom Berlinu 1 druglm
pitanjima, all Je dodao da
njegove Izjave o tome nlsu u
skladu s "otvorenim amerid-ki- m
vojnlm demonstraclja-ma- ".
NaglasivSl da autoput
prema zapadnom Berlinu pri-pa- da
NJemadkoJ DR, Ulbricht
je zahtjevao za medjunarod-n- u
kontrolu puteva kojl vode
u ovaj grad okarakterizirao
kao "beskorisne Spekulacije".
Po njegovim rijedima "nltko,
pa ni SAD. ne mo2e posllje 1G
godlna da izvladl prava iz po-tsdams- klh
sporazuma "koil.
kako Je rekao, vlSe ne egzistl-raju- "
poSto su lh zapadne slle
prekrSile. Za rjeSenje proble-ma
zapadnog Berlina, dodao
Je on, potrebna je nova prav-n- a
baza" za koju je NDR pru-zi- la
susretljive prljedloge ko-jl
ne idu na uStrb prestiza ve-lik- ih
sila".
Ulbricht je zid u Berlinu
nazvao "normalnom drzav-no- m
granlcom" za dijl prela- -
Rakelno-miklear- ni
Istaknuti ameridki atomis-t- a
i dobltnlk Nobelove nagra-d- e
Linus Pauling lzjasnio se
ponovo za neodlozno zaklju-den- je
sporazuma o zabrani e-ksperi- menata
nuklearnlm o-ruz- jem.
U protivnom, rekao
Je on, trka u naoruzanju mo-z- e
dovesti do raketno-nukle-arn- og
rata kojl bl bio katast-rofa
za sve.
Pauling Je ovu Izjavu dao
prilikom dolaska u Moskvu,
gdje se sastao sa sovjetsklm
naudenjacima. On je tako-djer
rekao da se uvjek IzjaS- -
RAT U KATAKGI
Da Ii ce imperijalisti uspjeti
da opet paraliziraju UN?
Hode 11 Ujedinjene nacije konadno osvjetlati lice u
Kongu?
Da 11 su sadaSnje mjere UN u Katangl ozblljan korak
ka likvldacijl Katange kao imperijalistidke baze protiv
Konga Hi Je to JoS Jedna od onih akclja koje zavrSavaJu
"primirjem" i uzmakom pred imperijalistima i njlhovlm
sluznicima na delu sa Combeom?
Da 11 Je U Tant pravi generalni sekretar UN ill JoS Je-d- an
Dag Hammarskjold?
Jedno Je savrSeno Jasno a to je ovo: Mira u Kongu nede
biti dok ne bude Iikvidiran Combeov separatistidki reiim,
iza koga stoji Union Minierc, a Union Miniere to su belgij-sk- i,
britanski, francuski i ameridki miljardcrl.
Konadno Je iznljeto na Javnost da su britanska, fran-cuska
1 belgijska vlada dosad sabotirale UN akclje u Ka-tangl.
Dokaze o tome iznljeli su blvSi Sefovl UN u Katan-gl,
Dr. Conor O'Brien 1 general Sean McKeown, obojica
Irci. All oni su moral! podnljetl ostavku da bl mogli kazatl
Istinu.
All operaclje UN u Kongu nlsu spredavall samo bel-gijs- kl,
britanski i francuski imperijalisti. Na nedavnom za-sjeda- nju
Vljeda sigurnosti UN ameridki delegat Stevenson
Je nastojao sprijediti usvajanje rezolucije (podnljete po
Cejlonu, Liberlji i UJedlnJenoj ArapskoJ RepublicI) o Ka-tan- gi.
Umjesto toga Stevenson Je trazlo poduzlmanje mje-r- a
protiv Stenleyvllle-- a (Antoan Glzenga), kome se nep-raved- no
pripisivalo ubljstvo talijanskih avijatidara u Kin-d- u.
Posllje se pokazalo da Je 1 to blla provokaclja sa nam-Jero- m
da se organlzlra pohod UN na Stanleyville umjesto
Katange.
Poznato Je takodjer Je predsjednik Kasavubu, kojl sa
Combeom snosl odgovornost za ubljstvo Lumumbe, lutka
u rukama ameridkog ambasadora u Leopoldville.
Sve to postaje razumljlvo kad se zna da Je ameridki
miljarder Rockefeller Jedamod glavnlh dionidara Union
Miniere 1 da Rockefellerov dovjek (Dean Rusk) stojl na
delu ameridkog State Departmenta. Osim toga ameridki
monopoli su veoma zalnteresiranl za ogromno bogastvo
Katange.
Na drugoj strani nalaze se afrldke 1 azljske zemlje,
SSSR 1 ostale socljallstidke zemlje, koje traze da UN ispu-- nl
svoje obaveze prema Kongu 1 njegovu narodu, preuzete
kad su sile UN, na pozlv umorenog Patrisa Lumumbe, uS-- le
u Kongo.
Sada Je pitanje da li de imperijalistidke sile uspjeti da
paraliziraju nove mjere UN u Katangl, kao Sto su uspjevale
do danas.
Ostre kritike drzanja
Kairo. — Generalni sekre-tar
Organizacijc afridko-azij-sk- e
solidarnostl Jusef el SebaJ
izjavio Je na mltlngu, organi-zirano- m
povodom Dana borbe
za oslobodjenje Afrlke od im-perijaliz- ma
i kolonljalizma,
da nede biti mogude riJeSiti
kongoanski problem i osigu-ra- ti
nezavisnost drugih afrid-ki- h
zemalja sve dok u Kongu
budu djelovale vojne 1 polu-voj- ne
kolonljallstidke forma-clj- e.
On Je naveo nlz primjera o
djelatnosti imperijalista u
Kongu I o njlhovlm makina-cljam- a
pa je optuzio osoblje
UN u Kongu da Je u vlSe na-vra- ta izravno podr?avalo ove
makinacije 1 djelovalo supro-tn- o intereslma kongoanskog
naroda 1 njegove nezavisno-st!.
Iznosedl stav sekretarijata
Organizacijc afridko-azljsk- e
solidarnostl, Jusef el SebaJ
zak "treba Imati pasoS 1 vizu J
na kojoj se treba podvrgnuti
carinskoj kontroll kao Sto je
to sludaj u svakoj drugoj dr-za- vl.
rat bio bi katastrofa za
njavao protiv svih nuklearnlh
eksperlmenata, ukljudujudl 1
sovjetske nuklearne probe.
Najboljl put za smanjenje
medjunarodne zategnutostl
lezl, rekao je Pauling, u op-de- m
1 totalnom razoruzanju
"dije ostvarenje nlje lako i
koje treba trazltl postepeno 1
oprezno pod strogom medju-narodno- m
kontrolom". Istl-du- di
da i za podetak trebalo
stavltl van zakona eksperl-ment- e
nuklearnlm oruzjem.
Pauling Je ocjenio posljednji
sovjetskl prljdlog o zakljude-nj- u
sporazuma o zabrani Ispl- -
osoblja UN n Kongu
f je rekao da Je postalo nuzno
da se obustave ovakve akclje
u Kongu i da se najhltnlje
povuku sve strane vojne for-macl- je,
a posebno belgijskl
vojni i civilnl strudnjacl.
SebaJ Je takodjer zatrazio
da sve zemlje povuku svoje
snage iz sastava snaga UN u
Kongu 1 da se neodlozno naj-oStri- Je
kazne krivel za ubojs-tv- o
kongoanskog premljera
Lumumbe.
Na mltingu su govorlll 1
predstavnici oslobodlladklh
pokreta afridkih zemalja, me-d- ju
kojlma i Sef dlplomatske
mlsije Konga u Kairu, bivSi
mlnistar prosvjete u Lumum-bln- oj
vladl Pjer Mllel. JoS od
samog proglaSenJa Kongoan-sk- e
Republike rekao Je on, i-mpe-rijalisti
a narodito belgij-skl
kolonljallsti, sprovode
mradne zavjere protlv kongo-anskog
naroda i podstidu svo-je
agente u Katangl u teznji
da Je odvoje od nezavlsnog
Konga. Mllel Je rekao da je
mnoglm od tlh akclja kao Stlt
posluzllo osoblje UN u Kon-gu.
sve -Pauling
tlvanaj nuklearnog oruzja u
atmosferl, kosmldkom prost-ranst- vu
1 pod vodom kao "lz-vanre- dno
razuman".
Govoredl na sastanku sa
sovjetsklm naudnlclma o sov-Jetsko-amerl- dklm
odnoslma,
Pauling Je rekao da SJed. Dr-za- ve
nlsu neprljatelj Sovjets-ko- g
Saveza nitl Je Sovjetski
Savez neprljatelj Sjed. Drza-va.
"Rat Je naS zajednldki ne-prljatelj
1 ml smo duznl da se
rame uz rame bortmo protlv
ovog neprljatelja" rekao Je
na'kraju Istaknuti ameridki
naudenjak.