Novosti, January 04, 1944

              ""HiPVHPmflB ypWPPWiiEBI tJi ' ' " '— laiiiPiimi ji ' v- - w w"T" -- pqpujpwii ii (i i iii i mi mfitfKfHifmmmimmgmvmH im„H ! m ijjirtrffPinimg
Uterok 4 Jan 1944 --NOVOSTT STRANA 3
M se dao vvellandski Port Arthuru Važno za Hamilton i
komitet kampanje? Zaključci konferencije u okolicu
— Sl'CINA BURGIJA—
T r'nto Ont — Malo primjet-t- e
u pogledu kampanje Novosti
Ja moram da prisna da bai ne
pro:tara ▼ako slovo u Novosti-m- a
Ali što M tic tablice kampa-nje
tu mi ne promakne ni jedno
s'-'- o a da ga ne zapazim I bai
dije posljednje tabli ili da ka-žem
pred ovom primijetio tatu
neke promjene koje mi nisu do-voljno
jasne a to je a pogledu
VVeHandt
U tablici koja je isaila na 7 de-cembra
stoji da komitet o Wel-and- u
ima 11 novih pretplata a u
tablici od 14 decembra taj komi-tet
se nekud izgubio Ja ne znam
da li ga je tima "skretao" ili
ga je slovoslagar u tiskari izgubio
i — čini mi se da će to i
1 1 — da su ga braca Josipovići
p dijelili i to onako "po" bratski
- akum po pet Samo nemam tko
taj treći kome su dali onu jed-- i
u '' Možda sam pogrešan zato što
- miješam u tudje poslove ali
-- u da mu radiš kad je tako da
im -- ve zapne za oko pa i ta mala
promjena A ja ko' ja kad mi ne-- -t
nije jasno ja volim da se pro-pitam
I bai zato napisali ovo par
redaka da točno saznam kako se
to sve dogodilo A u slučaju da
Andrija i Stanko Joslpović pre-tUi- te
ja sam siguran da Dalmati-nac
neće pa još ako ga nije za-pala
ona jednae da vidiš kako će
on da mi stvari objasni Bogami
meni se čini a vjerujem da sam u
pravu kad se na Dalmatinca ob-raćam
i ako znam da je Dalmati-nac
tvrd za nešto kazati Ja njega
poznam iz davne prošlosti i sje-ćam
se jednog momenta kad su
mu i noge popustile pod njim a
Jedno drugarsko
objašnjenje
(Nastavak sa strane 2)
svakom posjetniku posvetili samo
deset minuta Time bi posao zao-stao
i pretplatnici u naseljima ne-- bi
pitali: što je uzrok da je novina
zakasnila? Nego bi potpuno pra-vilno
ispsovali ljude na uredni-štvu
Tajnici organizacija nebi pi-tali:
zaifo nema odgovora ili ma-terijala
kojeg su traiili? nego bi
potpuno opravdano ispsovali one
koji su za rad zaduženi
Najveće zlo je medjutim u to-me
da tu situaciju u redu zloupo-trebljavaju
stanoviti anarhistički i
trockistlčki tipovi kakovih — na
naše opće zlo — u Toronu ima ne-koliko
Oni se brižno staraju da
i:iedju posjetnicima koji su u To-rontu
novajlije" tu situaciju prika-žu
u svjetlu "birokratskih pojava
na uredu" u svrhu klevetanja po-jedinih
odgovornih drugova i ti-me
u svrhu rušenja našeg pokre-ta
i naše štampe koju su radnici
krvavim žuljevima i znojem svog
ćela tokom dvanaest godina iz-jrradji-vali
Pri završetku stoga želimo dru-garski
apelirati na sve pretplat-nike
i prijatelje napredne stvari
da pri dolasku u Toronto pripaze
ra kime se druže i da klevete ko-j- e
saluaju na licu mjesta vlas-titim
očima provjere
Sa ovim dopisom pak unajmanje
želimo stvoriti dojam da radnik
t0ii0000f0fS00000000000i00000r
Piše: ILIJA EHRENBURG Pad Pariza
TREĆI
(121)
Agneza je stala us vrata jedne
kuće Starica povezana u crnom
rupcu je gledala na ulicu opazila
Nijemce počela plakati i povukla
se u kuću Prolazile su dvije blud-nice
sa bojadisanim obrvama Srni-jal- e
su se i mahale maramicom
prema oficirima
Doudou je tankim glasom izne-nadno
pitao: "Mama koliko to
ma oficira: Je li papa dosac?" -
"Muči" — rekla je Agnesa "To
su Nijemci!"
C-'t- ila se sama sebi kako je
Doudoe oštro opotnenula Doudou
je počeo plakati Primila ga za
ruka okrenuli se u usku ulku i
trčali kući koliko sa najviše mopti
Podnevo sunce je bi'o r-esnoil-jvi-o
Odpatci su smrdili ci velike
vrućine Pred svakom kućon su ft
nalazile posude sa smetistem Već
tri dana tamo stoje od kako je
narod otišao iz grada Blizu vrata
škole ležao je kostur Sva ulica je
smrdila od gnjilog mesa Psi sa
Port Arthur — Ovdje je odr-žana
konferencija Hrvata Srba i
Slovenaca na prosinca ove godi-ne
na SS7 Peari St koju je saz-vao
privremeni ntbor
Konferenciju je otvorio pred-sjednik
privremenog odbora brat
Kudolf Toplak koji je takodjer u
isto vrijeme održao lijepi govor
ocrtao jč potrebu sloge medju na-ma
ovdje jer bi složni mogli vile
i bolje pomoći našima na domu u
borbi protiv fašizma a za slobodu
hrvatskog srpskog i slovenskog
naroda Jugoslavije
Dragi govornik bio je Mino
Bruketa tajnik privremenog po-kretnog
odbora Govorio je a istom
smislu i podvukao da u borbi za
demokraciju i slobodu nesmije se
čekati već preći na posao i to se
od nas očekuje
Takodjer je vile drugih govor-nika
bilo i vodila se opširna ras-prava
pa se konačno pretio na bi-ranje
središnjeg odbora v koji je
odbor ulio 11 osoba od siuibeno
zastupanih test bratskih organiza-cija
Stvoreni su zaključci i rezoluci-je
Sto niie donosimo Pozvane su
nije mi htjeo kazati da već tri
dana nije jeo I bai se i sada po-bojav- am
da mi možda ne preiuti
i na ovo još ako je dobio onu
jednu Ali slušaj druže Dalmati-nac
ti si se meni onda svidio jako
iskren i požrtvovan jer i ako si
bio gladan ti si meni pomogao ti-kete
prodavati sve dok te nisu
noge izdale Zato se ja nadam da
ćeš ti meni i ovoga puta pomoći i
mislim da te ovoga puta noge iz-dati
neće Vas
Suco
pri dolasku u Toronto nebi smio
posjetiti ljude koji su na vodstvu
našeg pokreta Naprotiv njihova
posjeta je ne samo ugodna i po-željna
nego i krajnje potrebna
pa i korisna Svaki posjetnik u naš
ured donese skupocjene informaci-je
za orijentaciju liudi na vodstvu
To je dakle nemalo jedina živa
veza drugova na vodstvu sa širo-kim
slojevima našeg naroda u Ka-nadi
No pojeta bi trebala hiti
drugarska i srdačna ali ograniče-na
na vrijeme i posao l oj i se da-nog
časa nalazi na rukama ljudi
Pa ako drugovi u uredu posjetniku
na prijateljski i drugarski način
saopće da su zaposleni neka to
ne uzima kao ličnu uvredu ili do-jam
da njegovu posjeta nije dobro
doila A kad u uredu budemo ima-li
još toliko ljudi koliko ih danas
imamo onda će biti i vremena za
opširne razgovore o svemu i sva-čemu
Molimo stoga sve prijatelje da
shvate naš položaj i da nam op-roste
na ovbj otvorenoj ispovjedi
Smatrali smo iz nekoliko razloga
potrebnim ovo važno pitanje jed-noć
za uvjek raščistiti
Za Izvrsni Odbor Saveza Kanad-skih
Hrvata
Udo Jarda Nac tajnik
Za uredništvo Novosti
Marijan Kružić urednik
lXjjVVVVVVVVi'r'Trfciri ----- -----
DIO
podvijenim repovima medju noga-ma
su tumarali po ulicama žalos-no
su njušili po pločnicima podi-zali
gubice i iščezavali
Kad je doila kući Agneza je Ri-mie- ta
nasla kako leži na podu
hodnika Njegova ruka je grebla
po pola otvorenim vratima Iz
njegovih otvorenih usta isplazio je
jezik
"Sto se dogodilo stricu?" — pi-tao
je Doudou
Agnesa je bila tiho Sa ulke se
čuo odjek vojničkog marša
Poglavlje trideseto
Andrija je ostao negdje otraga
Dok je doznao da re Nijemci pri-Uisu- ju
Parizu već je bilo kasno
dobiti vlak ili automobil Pješice
nije mogao jer ga boljela rana
na nosi Kuća u kojoj je živio bi-la
je prazna Dva dana je slušao
njemačke vojne ma rtove i tre-pet
vojničkih čizama Za jesti
irj bilo što a nije ni osjećao gla-di
Takodjer nije pokušavao mis-liti
što se sve dogodilo leiao je
organizacije da pošalju svoje pred-stavnike
Organizacija HSS bm je obavje-stil- a
da ce oni raditi aH da je joi
sada prerano Odsjek ST3 HBZJ
obavjestio bm je takodjer pisme-no
da su ćitab pismo koje je bilo
upućeno po pokretnom odboru aU
ia se oni u to ne će miješati
Službeno su bile zastupane or-ganizacije
po svojim predstavnici-ma:
Savez K H po trojici delega-ta
odsjek 879 HBZ po trojici dele-gata
Hrv Narod Dom po jed-nom
delegatu Savez K Srba po
trojici delegata Zveza K Slove-naca
zastupana po dvojici delega-ta
odsj VPZ "Bled" br 7 za-stupan
po jednom delegatu
Nisu bile službeno zastupane sli-jedeće
org Org HSS Hrvatska
žena i odsjek 873 HBZ
CILJ I SVRHA SREDIŠNJICE
Mi portarthurski Hrvati Srbi
i Slovenci organizirani u svoje
političke kultumo-prosvjetn- e i
potporne organizacije smatramo
da je današnja borba Ujedinjenih
Naroda ito znači i naše nove do-movine
Kanade i stare domovine
Jugoslavije takodjer i naša borba
Polazeći sa toga gledišta mi
smatramo da ćemo najbolje pomo-ći
ratne napore Savenika i oslo-bodilačku
borbu naših otaca braće
i seetara u rodnom kraju ako za-bacimo
sve nesuglasice i razmiri-ce
koje su nas ranijih godina di-jelile
a u svrhu da što bolje i više
učinimo za podupiranje oslobodila-čke
borbe na očinskom domu
Za tu svrhu osniva se jedan za-jednički
odbor svih rodoljubnih us-tanova
našeg naroda u Port Ar-thuru
koji će se zvati Središnji
odbor hrvatskih srpskih i sloven-skih
organizacija u Port Arthur-- u
a svrha mu pomaganje naše braće
i sestara u rodnom kraju i ratnih
napora Saveznika uopće kako hl
se polučila što skorija pobjeda nad
barbarskim fašizmom i trajan i
pravedan mir te sloboda za sve
malene i velike narode
Naš će se odbor skraćeno zvati:
Središnji odbor hrvatskih srpskih
) slovenskih organizacija u Port
Arthur Ont
Naš će se rad sastojati u slije-dećem:
1 Naša najpreča i najglavnija
zadaća jest ujediniti i skupiti sav
narod iz Port Arthur--a i okolice
za prikupljanje materijalne pomo-ći
našima na očinskom domu kada
se zato ukaže prilika i kada se sa
starom domovinom uspostave iz-ravne
veze
2 Naša materijalna pomoć na-mijenjena
za naše junake u staroj
domovini biti će uručena izravno
njima odnosno preko po narodu
izabranih ustanova Najodlučnij'
odbijamo ma kakovu pomoć slati
za staru domovinu preko jug za-granič- ne
vlade ili ma koje njezi-ne
institucije jer ona neizražava
težnje i želje ni srpskog ni hrvat-skog
nf_ylovenskog naroda u staroj
nam domovini
3 Obavezujemo se ovime da će-mo
neumorno raditi na sabiranju
materijalne pomoći staroj domovi-ni
a uspjeh će biti velik ako bu-demo
složni i požrtvovni u svakom
radu koji ide za time da se po-mogne
ratne napore Saveznika na i ViiV¥iiirii rM-W-
"iir
na sofi i svremena na vrijeme za-drijem- ao
Nikada ranije nije toli-ko
sanjao U sanji mu se prikaza-la
skupina svega Sanjao je da
leži pokraj mašinske poJke pod
stablom jabuke i da mu je njegov
otac podavao municiju Iznenadno
se prizor promijenio u ženidbu
N'ivelle mu je podao jabuku a
Jeannette je rekla: "Ja sam se
upravo oženila" Ali za koga se
je oženila? Andrija se probudio i
razgledavao po mračnoj sobi On
je u Parizu I Nijemci su u Pari-zu
Sa ulice je čuo glasove njema-čkih
vojnika Vidio ih nije jer se
držao dalje od razora Sebi je
rekao: "Kakvo je čudo da nisam
ubijen?"
Trećeg dana netko je kucao na
vratima Andrija je ustao Tko
bi to mogao biti? Nitko drugi ne-go
Nijemci Bio je oprezan AH
kda je otvorio vrata opazio je
Lauriera sa crnim povojom nad
njegovim očima
"O i ti si zaostao takodjer?" —
pitao je Andrija
"Nisam mogao otići" — odgo-vorio
je Laarter Sve sam obećao
ito sam hnao — novac i uru Je-dan
čovjek je upravo iiao sa au-tomobilom
i meni obećao da će me
uzeti ali se kasnije promislio
Imao sam sobom moju staru maj-ku
Nisam mogao nju ostaviti An-drija
da li znaš što se dogodilo?"
"Neinam I neću da znam
"Mi smo branili onaj mali bri
pi r mjestu naie nv e domovine
Kind poštivajući načela onih
koji vjerno rade i žrtvuju se za
opću stvar da se uništi fašizam i
njegove sluznice
4 U našem zajedničkom radu ne
ćemo i nesmijemo dirati u politi-čko
opredjeljenje ili gledište po-jedinaca
ili ustanova koje sura-djuj- u
jer mi smo se složili kao
braća i rodoljubi a ne kao pripad-nici
ma koje političke struje Nai
je glavni cilj pomoći našem naro-du
na očinskom domu i Saveznici-ma
uopće da bi čim prije pobje-donosno
zavrtio rat protiv sila
osovine U tome našem radu dobro
su nam došli sve ustanove i poje- -
Odsjek 930 iz Schuma- -
chera pokazao je
primjer
Schumacher Ont — Štovano
uredništvo Novosti: Jučer 19
prosinca (decembra) ov g (1943)
nai odsjek na svojoj održanoj
sjednici u Hrvatskom Narodnom
Domu Schumacher obavio je gla-sovanje
za glavnog blagajnika Hr-vatske
Bratske Zajednice Pak iz-volite
primiti na znanje i donijeti
u javnost reiultat glasovanja ka-ko
slijedi:
Naš odsjek broji 15C članova
Od tih Istih je 7 članova u vojnoj
službi 11 članova odsutnih u dru-gim
mjestima na radu i 138 člano-va
i Članica nalazi se ovdje u
Schumacher i okolici
Početkom sjednice u 1 sat posli-je
podne prisutno članstvo iza-bralo
je 3 suca za provodjenje gla-sovanja
i to: Anton Vuković Ma-te
Foršek i Stipe Milaković Na-kon
toga se je odmah odpočelo sa
glasovanjem koje je trajalo i zak-ljučeno
u C sati poslije podne ka-ko
je članstvo i zaključilo da se
svakom članu i članici omogući
prisustvovati da položi svoj glas
po svojoj savjesti i želji pošto je
svima članovima i članicama ne-moguće
doći na jednom da glasu
ju To je učinjeno i uslijed sla-bog
vremena i radi toga što kroz
ovo vrijeme u ovom mjestu i okoli-ci
zavladala je bolest takozvana
influenca stoga 13 članova i čla-nica
našeg odsjeka nisu bili pri-sutni
glasovanju tako je u našem
odsjeku glasovalo 125 članova i
članica za gl blagajnika HBZ
Od 125 glasova glasovalo je ka-ko
slijedi:
Milan Petrak dobio je 3 glasa
Martin' Krašić dobio je 122 gla-sa
MathevV F Petrina i George Er-cego-vić
ništa
Misleći da je naš odsjek broj
930 HBZ u Schumacheru Ont
ipak pokazao pravac drugim odsje-cima
Hrvatske Bratske Zajednice
kako treba uraditi za dobrobit na-še
najveće ustanove u iseljeništvu
to jest HBZ i na ispražnjeno mje-sto
blagajnika postaviti čovjeka
koji će znati štititi imovinu sve-ukupnog
člansva i poraditi na slo-- gi
i jedinstvu u redovima II B
Zajednice i medju iseljenim hr-vatskim
narodom
U ime članstva odsjeka broj 930
Hrvatske Bratske Zajednice
i'rank Vičevlć predjednik
Totno Janković tainik
-------- -------- -- - — — - --t- - - -- --
jeg Ali što su oni drugi činili?
Pustili su Nijemce u Iariz"
Andrija nije ništa rekao
"Ti ovdje sam živil?" — pitao
je Laurier
"Da sam Nisam vic bio vani
od kako su Nijemci došli ovamo
Ali sada moram izaći van — po-nestalo
mi je duhana"
Na Chercbe mldi (ulici) nije bi-lo
ni žive duie Prodavač duhana
je zatvorio dućan Andrija se iz-nenadno
zaustavio i pomislio: 'On
kako je krasno!' Grad je izgledao
kao da je očišćen Nikada nije vi-dio
one stare ulice takove I tiši-na
posvuda Tako je sigurno
moralo biti kada su turisti hodali
po ulicama grada Iompei- - Za
turiste je bilo dobro ali on i Lau-rier
su stanovnici
"Mi se sad nalazimo ko u Pom-pei- i"
— rekao j Laurier smije-šeći
se tužno
Prošli su uz ml jek a rn u i dućan
gdje je Andrija nekada razgleda-- j
vao muzičke instrumente Onda
su doili do dućana gdfe je stari
Boiteau nekada brisao prašinu sa
porculanskih pastira Dalje nešto
je bila gostiona gdje je Josefina
prodavala paprikaš Ali što je ono
tamo? Nikada prije nije vidio pti-cu
koja je svog mladog hranila
krvlju na uglu kuće Ptica je već
vidila već mnogo stvari Ili možda
nije ništa vidila — hranila je svog
mladog i nije imala vremena gle-dati
dinci medju našim narodom bez
obzira na političko gledište osim
kad bi se radilo o otvorenim ili
prikrivenim fašistima tj medju
Hrvatima „takvima koji su prista-še
Pavelica a medju Srbima koji
su pristale Nediea i Srpske narod-ne
obrane koja ga brani
5 Sav nai rad a prikupljanju
materijalne pomoći našima na
očinskom domu nastojati ćemo
provoditi u suglasju načela i pred-log- a
drugih ustanova našega na-roda
u Kanadi t u sporazumu s
njima
6 Sve potankosti o slanju naie
materijalne pomoći a stari kraj
kao i o nabavkama pošiljka te in-stitucijama
na koje ćemo nasu po-moć
slati za sada prepuštamo bu-dućnosti
Kasnije kada se veza sa
našom starom domovinom uspo-stavi
uzeti ćemo si prava da sami
"Ti meni ne možeš
prodati novinu"
Osyoos B C — Novosti se na-laze
u kampanji pa bi i sam kao
pretplatnik želio da nešto dopri-nesem
za naš radnički list Novo-sti
Da tražim kojeg novog pret-platnika
to mi nije moguće učini-ti
U ovo mjesto dolaze samo tri
naše radničke novine a trebalo bi
da ih više dolazi kada bi svi is-kreno
mislili te kada bi ozbiljno
shvatili današnju situaciju u ko-joj
se nalazimo te kada bi pred-vidjeli
ono što nas čeka iza ovog
krvoprolića
Pred nekoliko tjedana sreo sam
se sa jednim našim zemljakom
Zapitao sam ga da li je što čuo o
borbama narodnih boraca u nje-govoj
pokrajini koju provode sa
hitlerovim fašističkim razbojnici-ma
Rekao mi je da sluša vijesti
o tome preko radia A kada sam
ga zapitao da li čita koju našu
novinu odgovorio je da ne Na-stojao
sam ga pretplatiti na No-vosti
ali je to odbio sa riječima:
"Ja sam Židov — meni ne treba
novine — Imam radio" A na kon-cu
ml reče: "Ti meni ne možeš
prodati novine" lađa se naglo
okrene od mene i ode Posmatrao I
sam ga misleći da mu možda nije
pozlilo
Nakon toga sastao sam se sa
jednim starim Rusom Razgova-rali
smo o svemu pa smo tako
razgovarajući došli i na naču no-vinu
kao i o kampanji iste Kada
je starac vidio da se naša novina
nalazi u kampanji pružio rr je
25c bez da sam ga pitao Sa rrcje
strane prilazem svotu od $200 za
fond Novosti U prilogu vam ša-ljem
MO u iznosu od $275 za
fond Novosti $225 i 50c za kalen-dar
sa slikom našeg slavnog borca
Tite
I'
Molim vas da ovu svotu za
fond Novosti pnbilježite na ra-čun
kvote Princetona BC Molim
vas {akodjer da mi pošaljete Titl-n- u
sliku bez kalendara ako slu-čajno
imate takvu — mislim ve-ćeg
formata a novac ću vam po
slati nakon dobijem sliku ko ik
ista stoji
J Stajduhar
000000000000 +0000000000000
Laurier je pripovjedao o svojoj
majci "Stalno me ispitavala da
ito ću raditi sa mojom gitarom"
rekao je "Ne mogu raditi ništa
Osim ako ću svirati na njemačkim
svatovima"
Htjeo je razveseliti Andriju i
pokušao se smijesiti Njegovo lice
sa povojom nad očima izgledalo
je kao kuća poslije zračnog na-pada
Andrija se okrenuo na stra-nu
Stojali su pokraj gostione An-drija
se iznenadno osjećao gla-dan
Ušli su u mitra Gostiona je
bila lijepo uredjena gdje su bili
posluživani samo ambasadori i
ljudi iz dvorova St German ok-ruga
Pedeset godina stara gazda-rica
sa grbavim lidma razgovara-la
je sa jednom ženom
"Svi govore da divljaci dola se"
rtkla je gazdarica "Ali oni su
uljudni i plaćaju za sve ito kupu
ju"
"Moja gospodja mi je rekla da
će oni uspostaviti red i radnike
naučiti raditi I to je posve ieprav- -
BOI
Andrija je jeo kolač i sa punim
ustima rekao: "Imaš lijepu gosno-dju- !"
Posluinica mu je rekla: "Ovo je
sluškinja kod madame Meuger A
kako ćete vi plaćati sa frankama
'Ja nemam niti jedne franke"
— smiješeći se odgovorio je An-drija
"Nisam ništi zaradio Ka-ko
vidi! ja nisam gospodin Meu
pettto godina stara i mora da jeTtti markama?"
provjerimo da li dotične ustanove
ili osobe zaslužuju naie povjere-nje
7 Za čitavo vrijeme našeg za-jedničkog
rada radile se o nua-če-- mu
sv organizacije koje sudjelu-ju
u Središnjem odboru kao i svi
t pojedina zadržavaju si pravo t
dalje razvijati aktivnost svojih or-ganizacija
članica Sred odbora
zadržava si pravo ličnog identite-ta
tj da i nadalje postoji i dje-luje
kao ito i prije U zajedni-čkim
podhvstiroa se imade lojalno
i požrtvovno usredotočiti sve svo-je
sile za uspjeh u zajedničkom
podrivatu
S Ovo su u najkraćem izražena
naša načela koja nam omogućuju
zajednički rad sa zajedničku
stvar Ml predstavnici gore ime-novanih
organizacija i ustanu a
portarthurskih Hrvata Srba i Slo-venaca
se obavezujemo da ćemo
ovdje postavljeno načelo uvijek
podržavati i u svakom našem radu
služiti ćemo se u javnosti sa slije-dećim
novinama: "Hrv Glas" No-vosti"
"Srpski Glasnik" i "EdJ-nos- t"
Za Središnji odbor: pred Miho-vil
Bruketa podpred G Uremo-vi- ć
tajnik Makso Ruzić drugi
tajnik A Rukavina blagajnik Pe-tar
Marohnić
Nadz odbor: V Mriković T
Cimprić i J Subat
Odbor za štampu: Ivka Lulić M
S Rajćević i Ed Troha
Miha Bruketa izvjestitelj
PRERANA SMRT NAŠEG ZEMLJAKA
MONTREALU
Ville Lasalle Que — Javljamo
tužnu vijest o nagloj i neumoljivoj
smrti koja je opet pokosila jedan
život u našoj koloniji u Montrealu
Que Naš brat i drug Ivan Kučan
(Gašparsc) rodom iz Hreljina
Hrvatsko Primorje preminuo je
5 decembra 1943
Nagla smrt koju ni on sam ni
je slutio jer nije bolovao odki- -
nula ga je iz naše sredine Kao
svaki dan pošao je u krevet spa- -
vatl lt k°JSa se više nije digao
i ako ranije nije teže bolovao sa
mo što se je posljednjih dana tu-žio
da se ne osjeća dobro
U koliko još nismo ni zaboravili
tužne prerane grobove pred godi- -
LUmoL s-Lnnnnn-nnnnnnn
3t limnnnnttt r3
lzlnnWr3r7-- ' fš
'ZvJZvJJBBSlSa k SAu v V nnnnnnHv E JbLk'1 j
RrUBmzSnHzn)nnnnznsnnnnft -
LnnnnnnnnnnnnnSzK !lnmzHzBzlnnnnnnnnnnnnnnnl
HKSssnjnjnjs]
IVAN Kt'ČAN
0S0000000000000000f
ger'
Posluinica nije mogla razumjeti
ove ironije i uljudno rekla: "Ka-žu
da marke nisu pravi novac
One nemaju vrijednosti u Njema-čkoj
Ja misiim da je sve to 'glu-post
No ipak oni su pošteni ljudi
pa se je nadati da neće plaćati sa
patvorenim novcima"
Andrija je Lauriera tapkao po
plećima "Je si U čuo ito govori?
Takvo je mišljenje madame Meu-ger
Nai poručnik Fressinet je
shvatio ito je njihova namjera
Nije ni čudo Mo se nmo Za njega
je sad lako ali ito ćemo ja i U
činiti?"
Otišao je dolje po ulici gdje je
znao svaku kuću i svaku svijeću
na stopu ali sada se osjećao kao
stranac u vlastitom gradu
Kolač mu je dao apetit za jesti
lili su obojica u obtjižnu gostionu
Za svim stolovima su sjedili Ni-jemci
Pred sobom su imali mno-go
posudja puno hrane jeli po
idrljivo te pili prvu i šampanjac
Pobjednici su slavili Osjećali su
se da slave ne sa zastavama i
glazbom nego prikazivanjem svo-je
moći i lakomosti Pred svakim
je bila po desrt jaja po cijela ko-koš
i p flaša šampanjca
Andrija i Laurier su pokušavali
da ne gledaju u svoje susjede Je-li
su tiho i gledali srdito kao da
rade najteži posao
Laurier je iznenadno gurnuo
svoj tanjur na stranu i poblijVdio
"Sto je tebi?" — pitao je An- -
Hamilton Ont — Ovime se po-ziva
članstvo ogranka Saveza Ka-nadskih
Hrvata da nefaljeao pri-sustvuje
sjednici koja će se održa-vati
u nedjelju 9 januara 1944 u
7 sati na večer u našim prostori-jama
ugao Beach Road i Nortbcot
Str
Posto ćemo imati redovitu kao i
godišnju sjednicu potrebno je da
po mogućnosti istoj prisustvuje
svaki član i članka Takodjer mi
imademo priličan broj prijatelja i
simpatičara u Hamiltonu i bliž-njoj
okolici na farmama koji it
jednog ili drugog razloga joi nisu
članovi naie organizacije Ja bi
ih umolio da promisle i točno
shvate svoju dužnost posto ako
smo dobro organizirani biti ćemo
mnogo jači i na organizirani način
moći ćemo viie koristiti sebi svom-junačko- m narodu u starom kraju
kao i ratnim naporima naie nove
domovine Kanade
Nije dovoljno samo odobravati
i hvaliti pojedine podhvate naieg
naroda ovdje i diviti se herojskoj
borbi Narodne Oslobodilačke Voj-ske
u Jugoslaviji ili očekivati da
će Crvena Armija sve to sama
obaviti bez naie pomoći Mi tre-bamo
da smo dobro organizirani
kako bi i mi pomogli koliko nam
je najviše moguće
Zato još jednom upozoravam sve
prijatelje i simpatičare Saveza
Kanadskih Hrvata da dodju na
našu sjednicu i da postanu članovi
naše organizacije
Ne zaboravite 9 januara 7 sati
u večer svi na sjednicu
Za organizaciju SKH
Tajnik L MUdjenović
U
nu i dvije dana natrag evo nam
nagla i prerana smrt nosi Ivana
tek u 42-g- oj godini njegova iivca
Da Je Ivan bio poznat u naioj
koloniji kao vrijedan 1 pošUn
radnik svjedoče nam mnogobroj-ni
posjetioci koji su došli da se
oproste sa bratom i drugom Iva-nom
Da je Ivan bio pošten rad-nik
na svome mjestu i svijestan
svoje dužnosti dokaz je da je on
bio medju prvima koji mi eTipi-sal- i
u članstvo Saveza Kanadskih
Hrvata On je takodjer bio čla-nom
Radničke Progresivne Parti- -
Koliko je bio poštovan u našoj
koloniji kod organizacija i pojedi-naca
svjedoče mnogobrojni vijen-ci
koji su položeni na njegov odar
Vijence su položili: Savez "Kanad
skih Hrvata Savez Kanadskih Sr-ba
Savez Kanadskih Rumunja
Radnička Progresivna Partija Ju-ga:
:avenski mornari njegovi dru- - Iffnn eo nlnl 1at TI- - f-t- fcv m uvna jina isiag uaK_ a
) prijatelji Ivana Kučana
Rano u jutro 7 decembra kre-nusmo
sa ostacima našega druga
u prHično velikom broju i ako
mnogi prijatelji zbog rada nisu
mog'i doći da odprate do groba
mrtvo tijelo svoga druga Nad
ot-orcni-m
grobom oproetismo se
ra na -- im drugom a brat M Polić
je održao kratki govor
Brar Ivan ostavlja u starom kraj jednu sestru a u Kanadi
M Pohća u Bratfordu i Josija
Ruiić u Thorold Ont te Matt
Pohć u Lyons Chicago od bliž-njih
rodjaka
U ime njegove sestre i rodbine
mi se rajljepše zahvaljujemo na-šem
narodu u Montrealu koji iu
doili da odaju zadnju počast na-šem
nezaboravljenom bratu i dru-gu
Ivanu
Marijan Polić
drlja
"Ti ne vWiJ?"
Pokazno je prstom na veliko zr-calo
na vrhu kojeg je pisni: "Ov-dje
ne poslužujemo Židove'
"Pn ito je to?" — pita Andna
"Okitili su gostionu u počast no-vih
gospodara"
"Da ali ja sam" Lauri r je
za časek sastao Nije mogao govo- riti Ja sam Žid O tome nisam
nikada prije mislio"
Andrija se ustao prije nego je
pojeo svoj objed i platio račun
Vlasnik gostione se žurio pitati
"Jeste li objedovali dobro gospo-do?"
Andrija je sa odvratnošću gle-dao
u njega "Zašto si postavio
onaj natpis?" — pitao je Andrija
"Pa sto ja mogu učiniti" -s-aptajući
tužio se vlasnik "Mo-runo
czeti u obzir naše mušteri-je
"Misliš da ja To je za
njih"
Tada je Laurier svojim jednim
okom oštro gfedao u njega "Kaži
ti meni zaito je ovo?" — zavikao
je i pokazao prstom na svoje omo-tana
oko i čelo "Je U to za njih ili
za nas?"
(Nastati! će se)
li